Liječenje dislipidemije u ordinaciji liječnika obiteljske medicine

Dislipidemija je, uz ostale čimbenike rizika, uzrok 49,2% obolijevanja od infarkta miokarda (1), a kardiovaskularne bolesti (KVB) su i dalje vodeći uzrok smrtnosti u svijetu. Iako je u razvijenim zemljama broj umrlih.

Dislipidemija je, uz ostale čimbenike rizika, uzrok 49,2% obolijevanja od infarkta miokarda (1), a kardiovaskularne bolesti (KVB) su i dalje vodeći uzrok smrtnosti u svijetu. Iako je u razvijenim zemljama broj umrlih od KVB u padu, u Hrvatskoj je nažalost još uvijek uzrokom 53% umrlih. Nedavno provedeno istraživanje u Hrvatskoj obiteljskoj medicini na 2467 ispitanika (CRISIC-fm) pokazalo je da 80% ispitanika ima povećani ukupni kolesterol, a njih 75% LDL- kolesterol veći od 3.0 mmol/L (2).

Jedna od najvažnijih uloga liječnika obiteljske medicine su preventivne aktivnosti što svakako uključuje i prevenciju obolijevanja od KVB. Svakom pacijentu starijem od 40 godina, a naročito pušačima te onima sa pozitivnom obiteljskom anamnezom oboljelih od KVB, liječnik obiteljske medicine morao bi odrediti ukupni kardiovaskularni rizik.

U procijeni rizika obolijevanja od smrtonosne KVB, prema smjernicama Europskog kardiološkog društva, služimo se The Systematic Coronary Risk Evaluation (SCORE) tablicom koja uključuje najvažnije čimbenike rizika (dob, spol, sistolički tlak, pušenje, ukupni kolesterol i HDL kolesterol). Rezultat dobiven ovom tablicom predstavlja rizik da osoba umre od nekog kardiovaskularnog događaja u sljedećih 10 godina (3).

Prema riziku obolijevanja od smrtonosne KVB procijenjenom SCORE tablicom, pacijente možemo podijeliti u nekoliko skupina:

• sa vrlo visokim rizikom (osobe sa utvrđenom KVB, šećernom bolesti, kroničnom bubrežnom bolesti ili SCORE > 10%)
• sa visokim rizikom (oni sa izraženim jednim od čimbenika rizika, npr. jako povećani uk. kolesterol, odnosno s SCORE ≥ 5 do 10%)
• s umjerenim rizikom (SCORE >1 do 5%)
• s niskim rizikom (SCORE < 1%).

Osim procijene ukupnog kardiovaskularnog rizika pri liječenju dislipidemije potrebno je odrediti i vrijednosti LDL kolesterola. Novi pristup liječenja dislipidemija usmjerava pozornost na pet skupina vrijednosti LDL kolesterola te na ovaj način olakšavaju liječniku obiteljske medicine odluku o načinu liječenja dislipidemije kod pacijenata i o potrebi uvođenja statina u terapiju (Tablica 1.).

Tablica 1. Pristup liječenja bolesniku s dislipidemijom

 

Kada utvrdimo preporučen način liječenja kod naših pacijenata, a prema navedenim smjernicama, potrebno je znati koje ciljne vrijednosti LDL kolesterola valja postići. Tako kod pacijenata sa vrlo visokim rizikom (oboljeli od KVB, šećerne bolesti, kronične bubrežne bolesti ili sa SCORE ≥ 10%) potrebno je postići vrijednosti LDL kolesterola < 1.8 mmol/L ili ≥ 50% početne vrijednosti LDL kolesterola ukoliko preporučeni cilj od 1.8 mmol/L nije moguće postići. Kod pacijenata sa visokim rizikom (izraženi pojedini čimbenik rizika ili SCORE ≥ 5 do < 10%) preporučena je ciljna vrijednost LDL kolesterola < 2.5 mmol/L, dok je ona  kod pacijenata sa umjerenim rizikom (SCORE ≥ 1 do < 5%) < 3 mmol/L.

Do sada su se u liječenju često zanemarivale povišene vrijednosti triglicerida u pacijenata iako je dokazana njihova važnost u tzv. rezidualnom riziku (rizik smrtnosti od KVB nakon što smo u bolesnika postigli ciljne vrijednosti ukupnog kolesterola, LDL kolesterola, arterijskog tlaka i glikemije). Prema novim smjernicama kod pacijenata sa visokim i vrlo visokim rizikom za obolijevanje od KVB koje imaju vrijednosti triglicerida > 2.3 mmol/L preporučuje se kombinirana terapija statina i fibrata ili statina i omega-3 masnih kiselina.
Belupo u svojoj širokoj paleti proizvoda nam nudi nekoliko skupina statina i to atorvastatin (Torvas®), simvastatin (Protecta®), rosuvastatin (Rosix®) te omega-3 masne kiseline (Maxi Omega-3®, Omegatenzin®).

Kada prema smjernicama Europskog kardiološkog društva uvedemo statin u terapiju potrebna je provjera lipidograma nakon 8 do 12 tjedana odnosno do postizanja ciljnih vrijednosti. Kada one budu postignute dovoljno je odrediti lipidogram jednom godišnje. Jednako tako potrebno je odrediti jetrene enzime 8 tjedana nakon uvođenja statina te ukoliko su vrijednosti uredne nije ih potrebno kontrolirati češće od jedan puta godišnje. Ukoliko su vrijednosti jetrenih enzima 3x povećane od dozvoljenih vrijednosti,  preporuča se ipak nastaviti sa terapijom statinima i ponovno učiniti provjeru nakon 4 do 6 tjedana te ukoliko su i tada vrijednosti povećane smanjiti dozu statinaili razmisliti o njegovom ukidanju. Osim ovih preporuka nove smjernice naglašavaju da nije potrebno rutinski kontrolirati CK u bolesnika kojima je u liječenju preporučen statin osim ukoliko se on ne tuži na mialgiju.
Ovakve smjernice olakšavaju rad liječnika obiteljske medicine no ujedno ga i obvezuju na njihovu implementaciju u svakodnevnom radu.

Literatura

  • Yusuf et al. INTERHEART study. Lancet 2004;364: 937-52.
  • Bergman Marković et al. Cardiovascular risk factors in Croatia. Croat Med J. 2011;52: 566-75.
  • Reiner et al. ESC/EAS Guidelines for the management of dyslipidemias. Eur Heart J. 2011;32: 1769-818.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

ACNES

ACNES – 4. dio

Liječenje ACNES-a – nastavak. Lijekovi kao što su paracetomol i nesteroidni protuupalni lijekovi (ibuprofen, naproxen) koji se koriste kod akutnog bola i većine drugih bolnih stanja ovdje nisu pokazali veliku učinkovitost. Lijekovi kao antikonvulzivi (gabapentin), antidepresivi (amitriptylin, duloksetin) koje koristimo kod neuropatske boli, kao i lokalna terapija koju koristimo kod neuropatkse boli kao lidokain flaster […]

Dermatitis

Dermatitis u djeteta – čime mazati?

Bubreg

Renovaskularna hipertenzija

Pod pojmom hipertenzija podrazumijevamo povišenje krvnog tlaka. Daleko najčešće se radi o tzv. esencijalnoj ili primarnoj hipertenziji. Drugim riječima, ne znamo joj uzrok. U malom broju slučajeva uzrok se može identificirati, kada govorimo o tzv. sekundarnoj hipertenziji, pa i ciljano liječiti, a u nekim slučajevima takva, sekundarna, hipertenzija se može i trajno izliječiti. Takvi su […]

Laktobacili

Probiotici i rak vrata maternice

Anaerobne bakterije koje žive u rodnici te laktobacili, L.crispatus, L. gasseri i L. jensenii proizvode mliječnu kiselinu i H2O2 i tako stvaraju pH od 3,8 do 4,5. Tim se postiže kisela sredine koja služi kao zaštitni faktor i pridonosi zdravlju sluznice. Takav nizak pH, odnosno kisela sredina rodnice onemogućuje i sprječava rast drugih vrsta bakterija […]

Autoimuna bolest

Celijakija kod djece

Celijakija je kronična autoimuna bolest u kojoj se zbog imunološke reakcije organizma na gluten događa upala i oštećenje sluznice tankog crijeva. Do danas nije sa sigurnošću poznato zašto samo neke osobe s genetskom sklonošću za celijakiju zaista obole, te zašto se kod nekih bolest javlja već u dojenačkoj dobi, a kod drugih značajno kasnije. Što […]

Analni otvor

Izrasilne oko analnog otvora – molim mišljenje

Iz iste kategorije

Kardiologija

Hiperaldosteronizam

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Koronarna bolest – molim savjet

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]