Nekardiogena bol u prsima – 1. dio

Značajan dio boli u prsima nije uzrokovan bolestima srca. Za takvu bol obično koristimo termin nekardiogena bol u prsima.

Od brojnih pitanja koja nam šalju čitatelji najviše ih se odnosi na bol u prsima. U ranijim člancima pisao sam dosta opširno o boli u prsima koja je uzrokovana bolestima srca. Međutim, značajan dio boli u prsima nije uzrokovan bolestima srca. Za takvu bol obično koristimo termin nekardiogena bol u prsima. Zbog toga želim nešto opširnije opisati bol u prsima, a koja nije uzrokovana bolestima srca. Kada govorimo o nekardiogenoj boli u prsima mislimo na dugotrajnu bol u prsima koja je slična boli u angini pektoris, ali nemamo dokazanu bolest srca. U medicinskoj literaturi možemo naći više pojmova koji opisuju ovakvu vrstu boli u prsima. Osim nekardiogene boli u prsima, često možemo naći i nespecifičnu bol u prsima, zatim neobjašnjivu bol u prsima ili anginu pektoris s normalnom koronarografijom, anginu pektoris s normalnim koronarnim arterijama itd. Bol u prsima zbog bilo kojeg uzroka često dovodi bolesnika u hitnu službu. Nakon kliničkog pregleda i učinjenih dijagnostičkih pretraga dijagnosticira se kardiogena ili nekardiogena bol u prsima. Postoje brojni uzroci nekardiogene boli u prsima. U moguće uzroke ubrajamo bolesti jednjaka, želuca i žučnog mjehura. Također bolesti pluća i bolesti mišićnokoštanog sustava mogu uzrokovati bol u prsima. Maligne bolesti probavnog sustava i maligna bolest dojke također ubrajamo u uzroke boli u prsima. Bolesti iz domene psihijatrije kao što su napadaji panike, anksioznost i depresija u nekih bolesnika mogu uzrokovati nekardiogenu bol u prsima. Bol u prsima može biti uzrokovana nekim lijekovima. Kod bolesnika s anemijom srpastih eritrocita prisutna je bol u prsima i u bolesnika s herpes zosterom. Bolesti probavnog sustava dosta su zastupljene među uzrocima nekardiogene boli u prsima.U ovu skupinu bolesti ubrajamo gastroezofagealnu refluksnu bolest (GERB), difuzni spazam jednjaka, ahalaziju jednjaka t.j poremećaj peristaltike jednjaka, ulkusnu bolest želuca i gastritis.

Neobjašnjiva bol u prsima često je pridružena bolest u bolesnika s anksioznošću, depresijom i somatoformnim poremećajima. Nalazi koronarografije u bolesnika s boli u prsima u otprilike 30% slučajeva ne pokazuju značajne promjene na koronarnim arterijama. Temeljem učinjenih dijagnostičkih pretraga ovim bolesnicima dijagnosticiramo nekardiogenu bol u prsima. Dijagnostički postupci kojima potvrđujemo ili isključujemo nekardiogenu bol u prsima zauzimaju značajan udio u troškovima zdravstvenog sustava. Bolesnici s nekardiogenom boli u prsima češće traže liječničku pomoć u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, zatim češće dolaze u hitnu službu nadležnih bolnica. Bolesnici koji imaju nekardiogenu bol u prsima često zajedno sa simptomima iznose i zahtjeve za dijagnostičkim pretragama. Ima dosta slučajeva kada bolesnici traže ponavljanje dijagnostičkih pretraga makar su dosadašnji nalazi bili uredni, a kojima smo isključili bolest srca. Za dijagnozu nekardiogene boli u prsima služe nam neinvazivni i invazivni dijagnostički postupci koji se i više puta nepotrebno ponavljaju kod nekih bolesnika. Prema rezultatima istraživanja grupe autora iz SAD-a godišnje se troši više od 10 bilijuna američkih dolara za zbrinjavanje bolesnika s nekardiogenom boli u prsima. Ovisno o etiologiji nekardiogene boli u prsima bolesnici osim simptoma boli imaju i lošiju kvalitetu života. Zbog brojnih kontroverzi i nejasnoća oko ovog kliničkog sindroma ovi bolesnici ipak nemaju optimalnu medicinsku skrb. Velika većina ovih bolesnika pati od boli u prsima više godina i uzima preporučenu terapiju za ublažavanje simptoma. Postavlja se pitanje dolazi li u ovih bolesnika do razvoja kardiovaskularnih bolesti tijekom višegodišnjeg praćenja. O tome ću pisati u idućem članku.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Koronarna bolest – molim savjet

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

“Lupanje” srca i pojava na licu – kako je to povezano?

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]