Obiteljska hiperkolesterolemija – važnost rane dijagnoze i liječenja

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Obiteljska hiperkolesterolemija bolest je koja se nasljeđuje autosomno-dominantno a osnova svega su izrazito povišene vrijednosti LDL kolesterola. Radi navedenog bolesnici koji boluju od ove bolesti umiru mladi od moždanog ili srčanog udara.

Obiteljska hiperkolesterolemija bolest je koja se nasljeđuje autosomno-dominantno, a osnova svega su izrazito povišene vrijednosti LDL kolesterola. Radi navedenog bolesnici koji boluju od ove bolesti umiru mladi od moždanog ili srčanog udara ili nakon istoga, ako prežive, trpe trajne posljedice koje su povezane s daljnjim morbiditetom i invalidnošću. LDL kolesterol nosi uz sebe prizvuk “lošeg kolesterola”, te to svakako i jest jer on sudjeluje u kretanju serumskog kolesterola. Patofiziološka osnova u bolesnika s obiteljskom hiperkolesterolemijom jest poremećeno kretanje kolesterola radi mutacija (varijacija) na genu za LDL receptor. Mutacije gena LDL receptora u večini slučajeva uzrokuju bolest, ali tu postoje i promjene na genu za ApoB,te mutacije gena koji kodira za enzim PCSK9 (Protein convertase subtilin/kexin) koji također ima utjecaja na promet LDL kolesterola, te čija disfunkcija radi mutacije gena uzrokuje fenotipski navedenu bolest. Gen za LDL receptor nalazi se na 19. kromosomu, ima 18 egzona I dug je 45 kb. Do sada je opisano više od 1100 mutacija na navedenom genu.

Navedene promjene rezultiraju odlaganjem LDL kolesterola u tkivima (ksantelazme, ksantomi tetiva, oko (Arcus corenae…) ali mnogo važnije, prijevremenom aterogenezom te posljedičnim kardiovaskularnim morbiditetom i mortalitetom u vrlo ranoj dobi.
Ovisno radi li se o “homozigotima” ili “heterozigotima” za mutirani gen razlikuje se i klinička slika te vrijednosti serumskog kolesterola. Klinički algoritmi koji se primjenjuju u dijagnozi obiteljske hiperkolesterolemije mogu se naći u nedavno publiciranom članku profesora Stevea Humphriesa, liječnika eksperta ovog područja koji radi pri Centru za kardiovaskularnu genetiku, UCL, London ((Humphries Atherosclerosis Supplement 12 (2012) 217–220)). 
Definitivna dijagnoza bolesti danas se postavlja genetskim testiranjem. Postoji potreba, radi priležećeg morbiditeta i moratliteta osoba koje nose mutaciju, za retrogradnim probirom u obitelji. Prevalencija homozigotnog oblika bolesti je 1:1 000 000, no heterozigotni oblik se javlja u 1:500-600. To bi značilo da u Hrvatskoj ima oko 9000 bolesnika s ovom bolesti, većina njih je neprepoznata te kao takova neliječena i pod velikim rizikom za razvitak kardiovaskularnih bolesti.

Stoga imate li povišene vrijednosti LDL kolesterola iznad 5 mmol/l, ako ste imali prije 50 godine života srčani udar ili moždani udar, imate li u bliskim rođacima sličnih incidenata, imate li promjene na koži (ksantome) javite se svome nadležnom liječniku neka odredi i prati Vaš profil lipida te svakako neka započne s adekvatnom statinskom terapijom. Atorvastatin u pravilnoj dozi se je pokazao kao jedan od lijekova izbora u ovih visokorizičnih bolesnika. Daljnje praćenje preporučamo u Ambulanti za bolesti metabolizma, Klinike za unutrašnje bolesti, KBC-a Zagreb.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Gljivična infekcija nokta

Najčešći uzroci i faktori rizika za gljivične infekcije noktiju

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Gljivične infekcije noktiju česta su pojava, zahvaćajući oko 10% populacije. Infekcija može zahvatiti jedan ili više noktiju, češće na nogama nego na rukama. Početni simptomi uključuju žućkasto zadebljanje nokta, koji postaje lomljiv i krhak. Nokat može promijeniti boju, odvojiti se od baze nokta, a ponekad može biti i bolan. Infekcija se može proširiti i na […]

EEG

Možete li mi očitati EEG nalaz na koji sam išla zbog migrena?

Hrana

Zdravlje kože i prehrana – kako hrana utječe na vašu kožu?

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Na kožu, kao na najveći organ, snažno djeluje način na koji se hranimo i što unosimo u svoje tijelo. Užurbani način života često ne ostavlja dovoljno vremena za pripremu redovitih obroka, a i kvalitetne namirnice sve su skuplje i mnogima nedostižne. Visoko na rang ljestvici omiljenih obroka su slatkiši, prerađena hrana, pekarski proizvodi, alkohol, slatki […]

Bipolarni poremećaj

Precizna psihijatrija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Područje psihijatrije doživljava transformativni pomak prema preciznoj medicini, paradigmi koja prilagođava liječenje jedinstvenim karakteristikama pojedinih pacijenata. Ovaj pristup odražava napredak u područjima kao što su onkologija i kardiologija, gdje su precizni alati već revolucionirali skrb za pacijente. Cilj precizne psihijatrije bio bi identificirati podtipove psihijatrijskih poremećaja i prilagoditi tretmane koristeći mjerljive, objektivne podatke. Koristeći funkcionalni […]

Depresija

Promjene moždanih struktura u osoba s depresijom

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Studija objavljena u časopisu Nature pokazuje kako moždana je mreža uključena u obradu nagrađivanja i obraćanje pažnje na podražaje znatno povećana kod osoba s depresijom, ostaje stabilna tijekom vremena, na nju ne utječu promjene raspoloženja te da se može otkriti već kod djece prije pojave simptoma depresije. Koristeći novu tehniku ​​mapiranja mozga, istraživači su otkrili […]

Mali mozak

Zanošenje praćeno mučninom – koji je urok tome?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Holter srca – možete li mi pojasniti nalaz?

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Arterijska hipertenzija – što mi savjetujete?

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]