Omega-3 masne kiseline – za zaštitu srca i krvnih žila

Uloga masnoća i masnih kiselina u zdravlju čovjeka je velika. One su izvor energije, rezervne tvari, gradivni materijal (stanična membrana), sastavni dio tkiva (lipoproteina krvi) te prekursori tkivnih hormona….

Uloga masnoća i masnih kiselina u zdravlju čovjeka je velika. One su izvor energije, rezervne tvari, gradivni materijal (stanična membrana), sastavni dio tkiva (lipoproteina krvi) te prekursori tkivnih hormona. Promjene u građi stanične membrane izazvane prehrambenom manipulacijom masnim kiselinama dovode do promjene u propusnosti, promjene u propustljivosti elekričnog impulsa, gubitka sposobnosti komunikacije i slabljenje odgovora na podražaj.

Za očuvanje zdravlja srca i krvnih žila važno je jesu li masnoće koje uzimamo putem hrane zasićene ili nezasićene. Zasićene masti nalaze se uglavnom u namirnicama životinjskog podrijetla (svinjetina, životinjske masti, mesne prerađevine, mliječne masnoće), ali i neka biljna ulja, kao što su palmino i kokosovo, sadrže pretežno zasićene masne kiseline. Brojne studije pokazale su da prekomjerni unos masti, ponajprije onih s većim sadržajem zasićenih masnih kiselina, povisuje razinu kolesterola u krvi. Nezasićene masti pretežno nalazimo u namirnicama biljnog podrijetla i u masnim ribama hladnih mora.U skupinu višestruko nezasićenih masnih kiselina pripadaju omega masne kiseline.

Esencijalne masne kiseline

Višestruko nezasićene masne kiseline nalazimo u biljnim uljima kao što su ulje kukuruznih klica, suncokretovo ulje (omega-6 masne kiseline), dok u plavoj ribi kao što je skuša, losos, haringe, sardine, tuna, ulje jetre bakalara nalazimo omega-3 masne kiseline. Maslinovo ulje bogato je omega-9 masnim kiselinama koje nisu esencijalne (tijelo ih može samo stvoriti), ali također imaju pozitivan učinak na ljudsko zdravlje.

Dvije višestruko nezasićene masne kiseline smatraju se esencijalnima:  omega-3 alfa-linolenska i omega-6 linolna kiselina. Zbog lokacije dvostrukih veza između ugljikovih atoma u njihovom lancu organizam ih ne može sam stvoriti te se moraju unositi hranom. Važan je uravnotežen unos esencijalnih omega-6 i omega-3 masnih kiselina. Naime, omega-3 masne kiseline manje su zastupljene u današnjoj prehrani, pa može doći do neravnoteže između tih dviju skupina masnih kiselina.
Istraživanja pokazuju da je od presudne važnosti za cjelokupno zdravlje organizma prehrana koja obiluje omega-3 masnim kiselinama. Premalena količina omega –3 masnih kiselina ili suvišak omega-6 masnih kiselina dovodi do poremećaja u radu krvožilnog, neurološkog i imunološkog sustava te poremećaja u rastu i razvoju djece. Preporuka Svjetske zdravstvene organizacije je da omjer unosa putem hrane omega -3 masnih kiselina naspram omega-6 masnih kiselina bi trebao biti 1: 5, dok je danas taj omjer 1:8-12. Nedostatak omega-3 masnih kiselina u prehrani se naziva “ skorbut modernog doba”.

Stoga se javlja potreba smanjivanja unosa omega-6 i povećanja unosa omega-3 masnih kiselina budući da su omega-3 i omega-6 masne kiseline prekursori za proizvodnju duljih, visokonezasićenih masnih kiselina važnih za formiranje staničnih membrana i u stvaranju eikozanoida. Iz omega-6 masne kiseline u stanici se stvara arahidonska kiselina, a od omega-3 masne kiseline stvara se eikozapentaenoična kiselina (EPA). Od nje u metaboličkim procesima nastaje dokozaheksaenoična kiselina (DHA).
EPA i DHA imaju zaštitni učinak na srce i krvožilni sustav te je iz tog razloga njihov učinak na zdravlje velik.

Kako bi zadovoljili potrebe organizma za omega-3 masnim kiselinama potrebna su tri obroka masne ribe tjedno (srdele, skuše, lososa, bakalara) ili ih možemo nadomjestiti dodacima prehrani (u obliku standardiziranog i pročišćenog ribljeg ulje u kapsulama).

Maxi Omega-3 iz Belupa sadrži u jednoj kapsuli 1000 mg  pročišćenog i standardiziranog koncentrata ribljeg ulja s najmanje 30% omega – 3 masnih kiselina (EPA/DHA) i to 18% eikosapentaenske (EPA)  i 12% dokosaheksaenske (DHA) kiseline.

Maxi Omega-3 iz Belupa je proizvod farmaceutske kvalitete.Pravilnom i redovitom primjenom Maxi Omega-3 kapsula u dozi od jedne do dvije kapsule dnevno osiguravaju se organizmu dovoljne količine omega-3 masnih kiselina neophodnih za zaštitu srca i krvnih žila.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Adenovirusi

Infekcije adenovirusima u dječjoj dobi

Adenovirusi kod ljudi uzrokuju različite kliničke slike u kojima je uglavnom zahvaćen respiratorni sustav, oči, te gastrointestinalni sustav. Većina infekcija ovim virusima je blagog tijeka, ali su ponekad mogući i teži oblici bolesti koji zahvaćaju živčani sustav, srce i druge organe, a najugroženija su novorođenčad i djeca s oslabljenim imunološkim sustavom. Zašto djeca obolijevaju od […]

Cink

Zdravlje vida – je li sve u dodacima prehrani?

Dolaskom u određene godine, često se otkrivaju kronične bolesti i stanja zbog kojih počinjemo razmišljati o prilagodbama i zdravijem načinu života. Dodaci prehrani koji utječu na srce i krvožilni sustav te mozak su traženi i o njima se puno zna. No postoji još jedan organ koji zahtijeva našu pozornost a često ga zaboravljamo. Oko je […]

Probiotici

Probiotici i žensko zdravlje – 6. dio

VULVOVAGINALNA ATROFIJA I PROBIOTICI Ulaskom žene u perimenopauzu smanjuje se funkcija jajnika. U postmenopauzi dolazi do pada razine steroidnih hormona, estrogena ali i androgena. U rodnici, mokraćnoj cijevi, mjehuru i mišićima dna zdjelice nalaze se estrogenski receptori tako da su ti organi vrlo osjetljivi na razinu hormona estrogena. Epitel (sluznica) tih organa u postmenopauzi postaje […]

Fizički poslovi

Prostatektomija – kada mogu obavljati fizičke poslove?

Bol u testisima

Lagani bolovi u testisu – je li to opasno?

Iznenadni trzaji tijela

Tikovi

Tikovi su brzi, stereotipni pokreti koji rezultiraju iznenadnim trzajima tijela ili zvukovima koje je teško kontrolirati. Česti su u djetinjstvu i obično se prvi put pojavljuju u dobi od oko 5 godina. Povremeno se mogu prvi put javiti u odrasloj dobi. Tikovi mogu biti prolazni i spontano prestati, ali mogu biti frustrirajući i ometati svakodnevne […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

EKG – molim Vaše stručno mišljenje

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bol u grudima i ramenu – što je uzrok tome?

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]