Omega-3 masne kiseline – za zaštitu srca i krvnih žila

Uloga masnoća i masnih kiselina u zdravlju čovjeka je velika. One su izvor energije, rezervne tvari, gradivni materijal (stanična membrana), sastavni dio tkiva (lipoproteina krvi) te prekursori tkivnih hormona….

Uloga masnoća i masnih kiselina u zdravlju čovjeka je velika. One su izvor energije, rezervne tvari, gradivni materijal (stanična membrana), sastavni dio tkiva (lipoproteina krvi) te prekursori tkivnih hormona. Promjene u građi stanične membrane izazvane prehrambenom manipulacijom masnim kiselinama dovode do promjene u propusnosti, promjene u propustljivosti elekričnog impulsa, gubitka sposobnosti komunikacije i slabljenje odgovora na podražaj.

Za očuvanje zdravlja srca i krvnih žila važno je jesu li masnoće koje uzimamo putem hrane zasićene ili nezasićene. Zasićene masti nalaze se uglavnom u namirnicama životinjskog podrijetla (svinjetina, životinjske masti, mesne prerađevine, mliječne masnoće), ali i neka biljna ulja, kao što su palmino i kokosovo, sadrže pretežno zasićene masne kiseline. Brojne studije pokazale su da prekomjerni unos masti, ponajprije onih s većim sadržajem zasićenih masnih kiselina, povisuje razinu kolesterola u krvi. Nezasićene masti pretežno nalazimo u namirnicama biljnog podrijetla i u masnim ribama hladnih mora.U skupinu višestruko nezasićenih masnih kiselina pripadaju omega masne kiseline.

Esencijalne masne kiseline

Višestruko nezasićene masne kiseline nalazimo u biljnim uljima kao što su ulje kukuruznih klica, suncokretovo ulje (omega-6 masne kiseline), dok u plavoj ribi kao što je skuša, losos, haringe, sardine, tuna, ulje jetre bakalara nalazimo omega-3 masne kiseline. Maslinovo ulje bogato je omega-9 masnim kiselinama koje nisu esencijalne (tijelo ih može samo stvoriti), ali također imaju pozitivan učinak na ljudsko zdravlje.

Dvije višestruko nezasićene masne kiseline smatraju se esencijalnima:  omega-3 alfa-linolenska i omega-6 linolna kiselina. Zbog lokacije dvostrukih veza između ugljikovih atoma u njihovom lancu organizam ih ne može sam stvoriti te se moraju unositi hranom. Važan je uravnotežen unos esencijalnih omega-6 i omega-3 masnih kiselina. Naime, omega-3 masne kiseline manje su zastupljene u današnjoj prehrani, pa može doći do neravnoteže između tih dviju skupina masnih kiselina.
Istraživanja pokazuju da je od presudne važnosti za cjelokupno zdravlje organizma prehrana koja obiluje omega-3 masnim kiselinama. Premalena količina omega –3 masnih kiselina ili suvišak omega-6 masnih kiselina dovodi do poremećaja u radu krvožilnog, neurološkog i imunološkog sustava te poremećaja u rastu i razvoju djece. Preporuka Svjetske zdravstvene organizacije je da omjer unosa putem hrane omega -3 masnih kiselina naspram omega-6 masnih kiselina bi trebao biti 1: 5, dok je danas taj omjer 1:8-12. Nedostatak omega-3 masnih kiselina u prehrani se naziva “ skorbut modernog doba”.

Stoga se javlja potreba smanjivanja unosa omega-6 i povećanja unosa omega-3 masnih kiselina budući da su omega-3 i omega-6 masne kiseline prekursori za proizvodnju duljih, visokonezasićenih masnih kiselina važnih za formiranje staničnih membrana i u stvaranju eikozanoida. Iz omega-6 masne kiseline u stanici se stvara arahidonska kiselina, a od omega-3 masne kiseline stvara se eikozapentaenoična kiselina (EPA). Od nje u metaboličkim procesima nastaje dokozaheksaenoična kiselina (DHA).
EPA i DHA imaju zaštitni učinak na srce i krvožilni sustav te je iz tog razloga njihov učinak na zdravlje velik.

Kako bi zadovoljili potrebe organizma za omega-3 masnim kiselinama potrebna su tri obroka masne ribe tjedno (srdele, skuše, lososa, bakalara) ili ih možemo nadomjestiti dodacima prehrani (u obliku standardiziranog i pročišćenog ribljeg ulje u kapsulama).

Maxi Omega-3 iz Belupa sadrži u jednoj kapsuli 1000 mg  pročišćenog i standardiziranog koncentrata ribljeg ulja s najmanje 30% omega – 3 masnih kiselina (EPA/DHA) i to 18% eikosapentaenske (EPA)  i 12% dokosaheksaenske (DHA) kiseline.

Maxi Omega-3 iz Belupa je proizvod farmaceutske kvalitete.Pravilnom i redovitom primjenom Maxi Omega-3 kapsula u dozi od jedne do dvije kapsule dnevno osiguravaju se organizmu dovoljne količine omega-3 masnih kiselina neophodnih za zaštitu srca i krvnih žila.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Autoimuna bolest

Celijakija kod djece

Celijakija je kronična autoimuna bolest u kojoj se zbog imunološke reakcije organizma na gluten događa upala i oštećenje sluznice tankog crijeva. Do danas nije sa sigurnošću poznato zašto samo neke osobe s genetskom sklonošću za celijakiju zaista obole, te zašto se kod nekih bolest javlja već u dojenačkoj dobi, a kod drugih značajno kasnije. Što […]

Hren

Pobliže o hrenu

Hren (Armoracia rusticana) je biljka iz porodice kupusnjača, porijeklom s područja istočne Europe i stoljećima se koristi i kao hrana, ali i kao lijek. Vjeruje se kako je hren postao popularan kao začin u Europi još u vrijeme kada nije bilo hladnjaka jer je mogao maskirati okus mesa koje se počelo kvariti. Korijen hrena se […]

MR torakalne i cervikalne kralježnice

Prilažem nalaz MR torakalne i cervikalne kralježnice – molim Vaše mišljenje

Crvena riža

Crvena riža i riblje ulje za zdravlje srca i krvnih žila

Bolesti srca i krvnih žila vodeće su kronične bolesti današnjice, a povišeni krvni tlak, zajedno s visokim razinama kolesterola u krvi glavni su čimbenici rizika za razvoj ovih bolesti. Iako promjene prehrambenih navika predstavljaju temelj liječenja hiperlipidemije, primjena različitih dodataka prehrani u tu svrhu sve je češća. Među najviše istraživanim dodacima prehrani za smanjenje razine […]

MR mozga

Bolujem od multipla skleroze te bih Vas molila ako biste mi mogli razjasniti nalaz MR mozga

Antacidi

Dispepsija

Dispepsija je česti poremećaj gornjeg dijela probavnog sustava koji je karakteriziran bolovima u gornjem dijelu trbuha u vidu pečenja ili nelagode koji mogu biti praćeni osjećajem rane sitosti, punoće u gornjem dijelu trbuha koja se javlja nakon obroka, nadutošću, podrigivanjem, mučninom. Vrlo često zbog intenziteta navedenih simptoma dolazi i do samanjenja apetita. Dispepsija iako nije […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Koronarna bolest – molim savjet

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]

Kardiologija

“Lupanje” srca i pojava na licu – kako je to povezano?