Palpitacije (osjećaj preskakanja srca)

Palpitacija (lat. palpitare = trzati) je klinički simptom koji označava kratkotrajan osjećaj nepravilnog rada srca. Opisuje se kao kratkotrajan zastoj u radu srca ili kao jaki trzaj srca koje “kao da se pomaknulo u prsima”.

Palpitacija (lat. palpitare = trzati) je klinički simptom koji označava kratkotrajan osjećaj nepravilnog rada srca. Opisuje se kao kratkotrajan zastoj u radu srca ili kao jaki trzaj srca koje “kao da se pomaknulo u prsima”. Palpitacija je relativno česti povod javljanja bolesnika liječnicima obiteljske medicine sa zahtjevom za upućivanje na kardiološki pregled. Subjektivno pojava palpitacija može biti praćena osjećajem mučnine i omaglice ali je u većini slučajeva popraćena tek osjećajem nelagode u prsima ili rjeđe u vratu. Uzrok palpitacija mogu biti raznovrsni poremećaji srčanog ritma, od fizioloških i benignih pa sve do potencijalno smrtonosnih u koje prvenstveno spadaju ventrikulske tahikardije. Najčešći uzrok je ekstrasistolija a palpitacije su osobito intenzivne kod ventrikulske ekstrasistolije kada zbog preuranjenog srčanog otkucaja dolazi do produženog punjenja srca krvlju što se osjeti kao pauza u radu srca i nakon toga posljedično jačeg srčanog otkucaja koji se osjeti kao palpitacija.

U procjeni kliničke važnosti palpitacija glavnu ulogu imaju dobra anamneza, temeljiti klinički pregled i pravilan odabir dijagnostičkih postupaka. Postoji velika individualna razlika u subjektivnoj procjeni palpitacija pa osobe koje su senzitivne i usredotočene na vlastite otkucaje srca povremeno i normalan rad srca osjećaju kao palpitacije, posebice ako se nalaze u stresnoj situaciji. S druge pak strane postoje osobe koje ne osjete i najopasnije srčane aritmije poput ventrikulskih tahikardija. Važno je razjasniti da li je palpitacija kratkotrajna pojava ili duže traje. Trenutačni osjećaj preskakanja srca uglavnom je posljedica benignih ekstrasistola dok duže epizode palpitacija upućuju na paroksizmalnu tahikardiju ili pojavu fibrilacije atrija. Osobito je važna pojava sinkope tj. iznenadnog gubitka svijesti što upućuje na poremećaj u provođenju impulsa u srcu ili na izrazito brzu srčanu tahikardiju. Ostali alarmantni simptomi koji se mogu javiti uz palpitacije su zaduha, bolovi u prsima ili intolerancija fizičkog napora što upućuju na slabost srčanog mišića ili pojavu angine pektoris.

Najvažnije osnovne dijagnostičke metode u razjašnjavanju uzroka palpitacija su elektrokardiogram (EKG), ultrazvuk srca i kontinuirano 24-satno snimanje EKG-a (tzv. Holter EKG-a). Ukoliko se kratkotrajne palpitacije javljaju kod mlađih osoba koje dobro podnose fizičke napore i nemaju drugih simptoma u većini slučajeva će biti dovoljan klinički pregled i snimanje EKG-a kod nadležnog liječnika obiteljske medicine, osobito ako su se palpitacije javile u stresnim situacijama. S druge pak strane ukoliko se radi o dugotrajnim palpitacijama ili su palpitacije praćene sinkopom, zaduhom, pojavom bolova u prsima ili novonastalim nepodnošenjem fizičkih napora neophodan je kardiološki pregled i dodatna obrada.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Algurija

Poremećaji mokrenja

Općenite definicije stanovitih stanja znaju biti vrlo korisne u razumijevanju uzroka i manifestacija raznih bolesti i tegoba. Tako je i s mokrenjem. Premda ta je funkcija vrlo često, dok ne nastanu značajnije tegobe, ispod razine svijesti i obavlja se gotovo automatski pa ljudi na nju i ne obraćaju osobitu pozornost. Već tijekom razgovora s bolesnikom, […]

Dijete

Kako liječiti lišaj na ruci djeteta?

hiperpigmentacije

Melasma – cjelogodišnji pristup

Melazma je dermatološki poremećaj, odnosno stanje kože koji se karakterizira pojavom tamnih mrlja na koži, posebno na licu. Te mrlje obično su smeđe ili sive boje i javljaju se uglavnom na čelu, obrazima, nosu i gornjoj usni. Često se pojavljuju simetrično. Najčešće se javlja kod žena, posebno tijekom trudnoće ili tijekom hormonalnih promjena, kao što […]

Encefalopatija

Kronična traumatska encefalopatija

Kronična traumatska encefalopatija je poremećenje funkcije mozga koja je povezane s ponavljanim ozljedama glave ili potresima mozga. Često se spominje u vezi s kontaktnim sportovima, ali može se pojaviti kod svakoga tko pati od ponovljenih trauma glave. Kronična traumatska encefalopatija vrsta je neurodegenerativne bolesti povezana s ponavljanim ozljedama glave ili potresima mozga. Radi se o […]

Disfunkcija mozga

Što je encefalopatija?

Encefalopatija je skupina stanja koja uzrokuju disfunkciju mozga. Disfunkcija mozga može se pojaviti kao smetenost, gubitak pamćenja, promjene osobnosti i s drugim tegobama. Postoje različiti tipovi, svaki s različitim uzrocima koji variraju od infekcije, izloženosti toksinima, bolesti mozga i brojna druga stanja. Koje su vrste encefalopatije? Najčešći tipovi encefalopatije i njihovi uzroci su: – Anoksična […]

Dermatoskop

Okrugla izraslina nalik žulju na madežu – što je to?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Hiperaldosteronizam

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Koronarna bolest – molim savjet