Povišen krvni tlak – tihi ubojica

Povišen krvni tlak, hipertenzija, jedan je od rizičnih čimbenika koji pridonosi nastanku bolesti srca i krvnih žila – vodećih uzroka smrtnosti i glavnog javnozdravstvenog problema u Hrvatskoj.

Provjerite svoj krvni tlak još danas

Povišen krvni tlak, hipertenzija, jedan je od rizičnih čimbenika koji pridonosi nastanku bolesti srca i krvnih žila – vodećih uzrokasmrtnosti i glavnog javnozdravstvenog problema u Hrvatskoj. Istraživanje bolesti koja ne boli otkriva da više od polovice ljudi ne zna da ima povišeni krvni tlak. Tu se krije najveća opasnost. Sa zakašnjenjem se otkrivaju ozbiljne posljedice jer tlak ostavlja tragove na mozgu, srcu i bubrezima. U našoj zemlji oko 1,4 mil. stanovnika ima povišen krvni tlak, a samo kod 160.000 oboljelih je on reguliran. Pravilno liječenje visokog tlaka može smanjiti smrtnost od kardiovaskularnih bolesti za 20 posto.

TABLICA 2 – Očekivano trajanje života u 35. godišnjeg muškarca

Visina tlaka (mmHg)  Očekivano vrijeme trajanja života (godina)
 120/80 76
 130/90 67 1/2
 140/95 62 1/2
150/ 100 55

 

Što je arterijska hipertenzija?

Arterijska hipertenzija je bolest karakterizirana krvnim tlakom višim od 140/90 mm Hg. Uključuje sistolički krvni tlak (“prva” brojka, koja predstavlja tlak koji se stvara prilikom otkucaja srca) i dijastolički krvni tlak (“druga” brojka, koja predstavlja tlak u krvnim žilama kad se srce odmara).

Simptomi arterijske hipertenzije

Povišen krvni tlak najčešće ne izaziva nikakve tegobe. U određenom broju bolesnika može se javiti glavobolja, umor, smetenost, promjene vida, mučnina, povraćanje, bljedilo kože ili crvenilo lica, bolovi u prsnom košu, krvarenje iz nosa, osjećaj lupanja srca, zvukovi ili zujanje u ušima.

Komplikacije arterijske hipertenzije

• hipertenzivna bolest srca
• srčani udar
• zatajivanje srca
• oštećenje krvnih žila (ateroskleroza)
• oštećenje i/ili zatajivanje bubrega
• moždani udar
• oštećenje mozga
• gubitak vida

Liječenje arterijske hipertenzije

Glavni cilj liječenja povišenog krvnog tlaka je sniziti njegove vrijednosti na normalu te prevenirati kardiovaskularne komplikacije i oštećenje organa uzrokovanih povišenim krvnim tlakom.
Osobe koje imaju normalan tlak, ali ukupno povećani rizik i bolesnici s povišenim krvnim tlakom trebaju nastojati promjeniti životne navike.
Pod promjenom životnih navika podrazumijeva se smanjenje prekomjerne tjelesne mase, smanjen unos kuhinjske soli, promjena prehrambenih navika, povećanje tjelesne aktivnosti i prestanak pušenja.
U slučajevima kada to nije dovoljno treba započeti uzimati lijekove za snižavanje krvnog tlaka. Postoje brojni lijekovi za liječenje hipertenzije koji imaju različiti mehanizam djelovanja, a terapiju će odrediti liječnik za svakog bolesnika posebno.
Belupo je farmaceutska tvrtka koja uz široku paletu kardioloških proizvoda ima dva lijeka za liječenje visokog krvnog tlaka, koji nose prestižan znak Hrvatske kvalitete.

Naučite živjeti s visokim krvnim tlakom

 Povišen krvni tlak je bolest koja zahtijeva doživotnu i redovitu kontrolu. Liječenje kod većine ljudi traje dugo, često doživotno, a povremeno zahtijeva izmjene u terapiji.
• Povišen krvni tlak može se uspješno liječiti.
• Pridržavajte se uputa liječnika.
• Započeli ste terapiju jednim lijekom, budite strpljivi i nemojte samoinicijativno prestati s liječenjem.
• Dajte si vremena za prilagodbu lijeku. Za to može biti potrebno i nekoliko tjedana.
• Stope smrtnosti od bolesti srca i krvnih žila te bubrežnih bolesti značajno su se smanjile.
• Ovo se poboljšanje velikim dijelom može pripisati ranim  otkrivanjem i uspješnim liječenjem povišenog krvnog tlaka.

Provjerite koliki imate rizik od kardiovaskularnih ili cerebrovaskularnih komplikacija?

Koliko imate godina?
ڤ manje od 30                0 bodova
ڤ 30 – 44                        1 bod
ڤ 45  – 54                        3 boda
ڤ 55 – 64                        4 boda
ڤ više od 65                    2 boda

Koliki je vaš indeks tjelesne mase; visinu podijelite težinom na kvadrat?
Primjer: 70 kg podijeljeno s 1,68 x 1,68 je 24,8
ڤ manje od 19             0 bodova
ڤ 19 – 24                    1 bod
ڤ više od 25                2 boda

Da li je netko u vašoj obitelji (majka, otac, baka ili djed) imao povišen krvni tlak?
ڤ da                     3 boda
ڤ ne                     0 bodova
ڤ ne znam           1 bod

Da li je netko u vašoj obitelji (majka, otac, baka ili djed) imao moždani ili srčani udar?
ڤ da                     3 boda
ڤ ne                     0 bodova
ڤ ne znam           1 bod

Koliki vam je krvni tlak?
 ڤ do 140/90 mm Hg                    0 bodova
 ڤ viši od 140/90 mm Hg              3 boda

Bolujete li od šečerne bolesti?
 ڤ da   3 boda                                      ڤ ne   0 bodova

Jeste li u zadnje vrijeme pod velikim stresom?
ڤ da    3 boda                     ڤ ne    0 bodova                          ڤ ne znam   1 bod

Pušite li?
 ڤ ne                                                    0 bodova
 ڤ manje od 20 cigareta dnevno          2 boda
 ڤ više od 20 cigareta dnevno             4 bodova

Bavite li se tjelesnom aktivnošću?
ڤ ne                                               4 bodova
ڤ jedanput na tjedan                     3 boda
ڤ svaki treći dan                            2 boda
ڤ svaki dan po 30 minuta              1 bod

Rezultati

0 – 11 bodova:
Ako ste mlađi od 40 godina, indeks tjelesne mase vam je manji od 25 i nemate povišen krvni tlak kao niti druge rizike, trebalo bi sve biti u redu.

12 – 22 bodova: 
Pripazite na vaše zdravlje. Promijenite navike koje su vam donijele bodove.
Smanjite tjelesnu masu, prestanite pušiti, bavite se tjelesnom aktivnošću barem 30 minuta dnevno. Provjerite krvni tlak.

Više od 23 bodova:
Kod vas postoji visok rizik od kardiovaskularnih ili cerebrovaskularnih komplikacija. Namojte nikako odgađati posjet liječniku. Provjerite krvni tlak. Nastojte promijeniti životne navike.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Glavobolja

Glavobolja uzrokovana sinusitisom

Sinusitis ili  sinusna infekcija, je upala ili oticanje tkiva koje oblaže sinuse. Ovo stanje može izazvati značajnu nelagodu i dovesti do različitih simptoma, uključujući glavobolje. Sinusa  su zrakom ispunjene šupljine smještene u lubanji oko nosa, čela i očiju. Sinusi proizvode sluz.  Kada se sinusi začepe ili napune tekućinom, bakterije, virusi ili gljivice mogu rasti i […]

Česti padovi

Nestabilan hod

Nesiguran hod, koji se često u neurologiji naziva ataksijom, stanje je koje karakterizira nedostatak koordinacije pokreta mišića, što dovodi do nestabilnosti u hodu. Klinički se može manifestirati kao teturajući hod, poteškoće u održavanju ravnoteže ili često posrtanje. Nestabilan hod može nastati zbog različitih uzroka, od neuroloških poremećaja do problema mišićno-koštanog sustava, i može značajno utjecati […]

Asthenozoospermia

Kriptozoospermija i astenozoospermija

Bol

Osteoporoza

Osteoporoza je najčešća metabolička bolest razvijenog svijeta koju karakterizira smanjenje koštane mase i poremećena mikroarhitektura kostiju, s posljedičnom krhkosti i povećanim rizikom za prijelome. Osteoporoza uglavnom zahvaća žene, rjeđe muškarce, a vrlo rijetko djecu. U praksi razlikujemo primarnu od sekundarne osteoporoze. Primarna osteoporoza se javlja zbog ubrzanog gubitka koštane mase kod žena nakon menopauze i […]

Hemangiom

Spinalni tumori – 3. dio

Spinalni tumori prema lokalizaciji. Primarni tumori kralježnice. Primarni tumori kralježnice su rijetki i čine manje od 10 posto svih tumora kralježnice. Primarni tumori kralježnice nastaju iz kostiju ili struktura mekog tkiva kralježnice uključujući hrskavicu. Primarni tumori kralježnice uključuju osteosarkom, hemangiom itd. Multipli mijelom je sistemska bolest koja pogađa ljude srednje dobi, a karakterizirana je lokalnom […]

Mjehur

Je li opasan nalaz UZV abdomena?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Doza lijeka – molim Vaše mišljenje

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Bol u grudima koje nije povezano s plućima – molim Vaš savjet