Povišen krvni tlak – tihi ubojica

Povišen krvni tlak, hipertenzija, jedan je od rizičnih čimbenika koji pridonosi nastanku bolesti srca i krvnih žila – vodećih uzroka smrtnosti i glavnog javnozdravstvenog problema u Hrvatskoj.

Provjerite svoj krvni tlak još danas

Povišen krvni tlak, hipertenzija, jedan je od rizičnih čimbenika koji pridonosi nastanku bolesti srca i krvnih žila – vodećih uzrokasmrtnosti i glavnog javnozdravstvenog problema u Hrvatskoj. Istraživanje bolesti koja ne boli otkriva da više od polovice ljudi ne zna da ima povišeni krvni tlak. Tu se krije najveća opasnost. Sa zakašnjenjem se otkrivaju ozbiljne posljedice jer tlak ostavlja tragove na mozgu, srcu i bubrezima. U našoj zemlji oko 1,4 mil. stanovnika ima povišen krvni tlak, a samo kod 160.000 oboljelih je on reguliran. Pravilno liječenje visokog tlaka može smanjiti smrtnost od kardiovaskularnih bolesti za 20 posto.

TABLICA 2 – Očekivano trajanje života u 35. godišnjeg muškarca

Visina tlaka (mmHg)  Očekivano vrijeme trajanja života (godina)
 120/80 76
 130/90 67 1/2
 140/95 62 1/2
150/ 100 55

 

Što je arterijska hipertenzija?

Arterijska hipertenzija je bolest karakterizirana krvnim tlakom višim od 140/90 mm Hg. Uključuje sistolički krvni tlak (“prva” brojka, koja predstavlja tlak koji se stvara prilikom otkucaja srca) i dijastolički krvni tlak (“druga” brojka, koja predstavlja tlak u krvnim žilama kad se srce odmara).

Simptomi arterijske hipertenzije

Povišen krvni tlak najčešće ne izaziva nikakve tegobe. U određenom broju bolesnika može se javiti glavobolja, umor, smetenost, promjene vida, mučnina, povraćanje, bljedilo kože ili crvenilo lica, bolovi u prsnom košu, krvarenje iz nosa, osjećaj lupanja srca, zvukovi ili zujanje u ušima.

Komplikacije arterijske hipertenzije

• hipertenzivna bolest srca
• srčani udar
• zatajivanje srca
• oštećenje krvnih žila (ateroskleroza)
• oštećenje i/ili zatajivanje bubrega
• moždani udar
• oštećenje mozga
• gubitak vida

Liječenje arterijske hipertenzije

Glavni cilj liječenja povišenog krvnog tlaka je sniziti njegove vrijednosti na normalu te prevenirati kardiovaskularne komplikacije i oštećenje organa uzrokovanih povišenim krvnim tlakom.
Osobe koje imaju normalan tlak, ali ukupno povećani rizik i bolesnici s povišenim krvnim tlakom trebaju nastojati promjeniti životne navike.
Pod promjenom životnih navika podrazumijeva se smanjenje prekomjerne tjelesne mase, smanjen unos kuhinjske soli, promjena prehrambenih navika, povećanje tjelesne aktivnosti i prestanak pušenja.
U slučajevima kada to nije dovoljno treba započeti uzimati lijekove za snižavanje krvnog tlaka. Postoje brojni lijekovi za liječenje hipertenzije koji imaju različiti mehanizam djelovanja, a terapiju će odrediti liječnik za svakog bolesnika posebno.
Belupo je farmaceutska tvrtka koja uz široku paletu kardioloških proizvoda ima dva lijeka za liječenje visokog krvnog tlaka, koji nose prestižan znak Hrvatske kvalitete.

Naučite živjeti s visokim krvnim tlakom

 Povišen krvni tlak je bolest koja zahtijeva doživotnu i redovitu kontrolu. Liječenje kod većine ljudi traje dugo, često doživotno, a povremeno zahtijeva izmjene u terapiji.
• Povišen krvni tlak može se uspješno liječiti.
• Pridržavajte se uputa liječnika.
• Započeli ste terapiju jednim lijekom, budite strpljivi i nemojte samoinicijativno prestati s liječenjem.
• Dajte si vremena za prilagodbu lijeku. Za to može biti potrebno i nekoliko tjedana.
• Stope smrtnosti od bolesti srca i krvnih žila te bubrežnih bolesti značajno su se smanjile.
• Ovo se poboljšanje velikim dijelom može pripisati ranim  otkrivanjem i uspješnim liječenjem povišenog krvnog tlaka.

Provjerite koliki imate rizik od kardiovaskularnih ili cerebrovaskularnih komplikacija?

Koliko imate godina?
ڤ manje od 30                0 bodova
ڤ 30 – 44                        1 bod
ڤ 45  – 54                        3 boda
ڤ 55 – 64                        4 boda
ڤ više od 65                    2 boda

Koliki je vaš indeks tjelesne mase; visinu podijelite težinom na kvadrat?
Primjer: 70 kg podijeljeno s 1,68 x 1,68 je 24,8
ڤ manje od 19             0 bodova
ڤ 19 – 24                    1 bod
ڤ više od 25                2 boda

Da li je netko u vašoj obitelji (majka, otac, baka ili djed) imao povišen krvni tlak?
ڤ da                     3 boda
ڤ ne                     0 bodova
ڤ ne znam           1 bod

Da li je netko u vašoj obitelji (majka, otac, baka ili djed) imao moždani ili srčani udar?
ڤ da                     3 boda
ڤ ne                     0 bodova
ڤ ne znam           1 bod

Koliki vam je krvni tlak?
 ڤ do 140/90 mm Hg                    0 bodova
 ڤ viši od 140/90 mm Hg              3 boda

Bolujete li od šečerne bolesti?
 ڤ da   3 boda                                      ڤ ne   0 bodova

Jeste li u zadnje vrijeme pod velikim stresom?
ڤ da    3 boda                     ڤ ne    0 bodova                          ڤ ne znam   1 bod

Pušite li?
 ڤ ne                                                    0 bodova
 ڤ manje od 20 cigareta dnevno          2 boda
 ڤ više od 20 cigareta dnevno             4 bodova

Bavite li se tjelesnom aktivnošću?
ڤ ne                                               4 bodova
ڤ jedanput na tjedan                     3 boda
ڤ svaki treći dan                            2 boda
ڤ svaki dan po 30 minuta              1 bod

Rezultati

0 – 11 bodova:
Ako ste mlađi od 40 godina, indeks tjelesne mase vam je manji od 25 i nemate povišen krvni tlak kao niti druge rizike, trebalo bi sve biti u redu.

12 – 22 bodova: 
Pripazite na vaše zdravlje. Promijenite navike koje su vam donijele bodove.
Smanjite tjelesnu masu, prestanite pušiti, bavite se tjelesnom aktivnošću barem 30 minuta dnevno. Provjerite krvni tlak.

Više od 23 bodova:
Kod vas postoji visok rizik od kardiovaskularnih ili cerebrovaskularnih komplikacija. Namojte nikako odgađati posjet liječniku. Provjerite krvni tlak. Nastojte promijeniti životne navike.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Dijete

Kako liječiti lišaj na ruci djeteta?

Algurija

Poremećaji mokrenja

Općenite definicije stanovitih stanja znaju biti vrlo korisne u razumijevanju uzroka i manifestacija raznih bolesti i tegoba. Tako je i s mokrenjem. Premda ta je funkcija vrlo često, dok ne nastanu značajnije tegobe, ispod razine svijesti i obavlja se gotovo automatski pa ljudi na nju i ne obraćaju osobitu pozornost. Već tijekom razgovora s bolesnikom, […]

hiperpigmentacije

Melasma – cjelogodišnji pristup

Melazma je dermatološki poremećaj, odnosno stanje kože koji se karakterizira pojavom tamnih mrlja na koži, posebno na licu. Te mrlje obično su smeđe ili sive boje i javljaju se uglavnom na čelu, obrazima, nosu i gornjoj usni. Često se pojavljuju simetrično. Najčešće se javlja kod žena, posebno tijekom trudnoće ili tijekom hormonalnih promjena, kao što […]

Encefalopatija

Kronična traumatska encefalopatija

Kronična traumatska encefalopatija je poremećenje funkcije mozga koja je povezane s ponavljanim ozljedama glave ili potresima mozga. Često se spominje u vezi s kontaktnim sportovima, ali može se pojaviti kod svakoga tko pati od ponovljenih trauma glave. Kronična traumatska encefalopatija vrsta je neurodegenerativne bolesti povezana s ponavljanim ozljedama glave ili potresima mozga. Radi se o […]

Disfunkcija mozga

Što je encefalopatija?

Encefalopatija je skupina stanja koja uzrokuju disfunkciju mozga. Disfunkcija mozga može se pojaviti kao smetenost, gubitak pamćenja, promjene osobnosti i s drugim tegobama. Postoje različiti tipovi, svaki s različitim uzrocima koji variraju od infekcije, izloženosti toksinima, bolesti mozga i brojna druga stanja. Koje su vrste encefalopatije? Najčešći tipovi encefalopatije i njihovi uzroci su: – Anoksična […]

Dermatoskop

Okrugla izraslina nalik žulju na madežu – što je to?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Hiperaldosteronizam

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Koronarna bolest – molim savjet

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]