Pušenje faktor rizika kardiovaskularnih bolesti

Štetni učinci pušenja prvi put su dokazani prije pedesetak godina. Sredinom 20. stoljeća započinju istraživanja radi utvrđivanja utjecaja pušenja na zdravlje. Duhanski dim sadrži oko 4.000 štetnih supstanci.

Štetni učinci pušenja prvi put su dokazani prije pedesetak godina. Sredinom 20. stoljeća započinju istraživanja radi utvrđivanja utjecaja pušenja na zdravlje. Duhanski dim sadrži oko 4.000 štetnih supstanci, od kojih preko 60 kancerogenih. Nikotin je farmakološki najsnažnija komponenta duhanskog dima koja stvara ovisnost.

Organizam se postepeno privikava na nikotin. Podaci govore da kod nepušača doza od 5 mg uzrokuje simptome akutnog otrovanja, a pojedinačna letalna doza iznosi 60 mg. Djelovanjem nikotina na nadbubrežnu žlijezdu oslobađa se adrenalin i noradrenalin, što dovodi do povećanja frekvencije srca , stiskanja malih krvnih žila i povišenog krvnog tlaka. Putem krvi resorbirani nikotin se brzo distribuira po čitavom organizmu. Praktično ne postoji tkivo ili organ na koje duhanski dim na ispoljava svoje toksično djelovanje. Ipak najznačajniji štetni učinci pušenja koji dovode do poremećaja zdravlja je utjecaj na razvoj malignih oboljenja, posebno karcinoma pluća i razvoj kardiovaskularnih oboljenja. Pušenje je glavni faktor rizika razvoja koronarne bolesti , ateroskreloze, perifernih krvnih žila.

Kardiovaskularni efekti prouzrokaovani djelovanjem nikotina mogu biti cirkulatorni, kardijalni i metabolički.

Cirkulatorni efekti sastoje se u povečanoj sintezi i oslobađanju adrenalina i noradrenalina što dovodi do vazkonstrikcije naročito perifernih arterija i arteriola.

Kardijalni efekti obuhvaćaju povećanje srčane frekvencije, povećanje sistoličkog i dijastoličkog tlaka, povečanje udarnog volumena srca.

Metabolički efekti obuhvaćaju povećanje koncentracije masnih kiselina u krvi, smanjenje parcijalnog tlaka kisika, povećanje reaktivnosti trombocita i viskoznosti krvi, policitemiju, smanjenje zaštitnog HDL lipoproteina.

Postoji jasna korelacija između pušenja i pojave ateroskreloze. Aterogeni efekt nastaje zbog lezije endotela, povećanja agregacije trombocita , inhibicije sinteze i oslobađanja vaskularnih prostaglandina i zbog stimulacije djelovanja kateholamina.

Zbog navedenih efekata na kardiovaskularni sustav, pušenje značajno doprinosi razvoju koronarne bolesti, arteijske hipertenzije, cerebrovaskularnih oboljenja .

Kardiovaskularne bolesti su bolesti srca i krvnih žila. Najčešće bolesti srca i krvnih žila su ishemična bolest srca, bolesti krvnih žila mozga i povišeni krvni tlak. Čimbenici rizika koji dovode do nastanka kardiovaskularnih bolesti su dob, spol, nasljeđe i to su čimbenici na koje ne možemo utjecati, dok povišeni krvni tlak, masnoće u krvi, prekomjerna tjelesna težina su čimbenici  rizika na koje možemo utjecati.

Pušenje pospješuje razvoj  kardiovaskularne bolesti. Pušenje pospješuje proces ateroskreloze gdje dolazi do stvaranja plakova na krvnim žilama. Pušenje povisuje krvni tlak koji pospješuje ateroskrelozu. Plakovi su nakupine masti, veziva i kalcija koji dovode do suženja i začepljenja krvnih žila. Suženje krvnih žila dovodi do razvoja krvožilnih bolesti, a poljedica su nedostatnog dotoka krvi  u pojedine djelove srca i mozga. Arterije postaju uže i nefleksibilne što znatno otežava protok krvi kroz njih čime se dotok krvi do organa smanjuje. Djelovi nastalog plaka se mogu i otrgnuti, te preko krvi putovati u druge djelove tijela primjerice mozak , gdje mogu potpuno začepiti arteriju u kojoj se nalaze, te posljedično uzrokovati infarkt.

Ateroskrelotske plakove moždanih žila ima 70 % pušača, a većina ih ima i promjene na velikim žilama vrata. Rizik ateroskreloze je razmjeran broju popušenih cigareta na dan. Ateroskreloza kod pušača uvjetovana je direktnim djelovanjem duhanskog dima na stijenku krvnih žila.

Prestankom pušenja znatno se smanjuje rizik kardiovaskularnih oboljenja.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Algurija

Poremećaji mokrenja

Općenite definicije stanovitih stanja znaju biti vrlo korisne u razumijevanju uzroka i manifestacija raznih bolesti i tegoba. Tako je i s mokrenjem. Premda ta je funkcija vrlo često, dok ne nastanu značajnije tegobe, ispod razine svijesti i obavlja se gotovo automatski pa ljudi na nju i ne obraćaju osobitu pozornost. Već tijekom razgovora s bolesnikom, […]

hiperpigmentacije

Melasma – cjelogodišnji pristup

Melazma je dermatološki poremećaj, odnosno stanje kože koji se karakterizira pojavom tamnih mrlja na koži, posebno na licu. Te mrlje obično su smeđe ili sive boje i javljaju se uglavnom na čelu, obrazima, nosu i gornjoj usni. Često se pojavljuju simetrično. Najčešće se javlja kod žena, posebno tijekom trudnoće ili tijekom hormonalnih promjena, kao što […]

Encefalopatija

Kronična traumatska encefalopatija

Kronična traumatska encefalopatija je poremećenje funkcije mozga koja je povezane s ponavljanim ozljedama glave ili potresima mozga. Često se spominje u vezi s kontaktnim sportovima, ali može se pojaviti kod svakoga tko pati od ponovljenih trauma glave. Kronična traumatska encefalopatija vrsta je neurodegenerativne bolesti povezana s ponavljanim ozljedama glave ili potresima mozga. Radi se o […]

Dijete

Kako liječiti lišaj na ruci djeteta?

Dermatoskop

Okrugla izraslina nalik žulju na madežu – što je to?

Disfunkcija mozga

Što je encefalopatija?

Encefalopatija je skupina stanja koja uzrokuju disfunkciju mozga. Disfunkcija mozga može se pojaviti kao smetenost, gubitak pamćenja, promjene osobnosti i s drugim tegobama. Postoje različiti tipovi, svaki s različitim uzrocima koji variraju od infekcije, izloženosti toksinima, bolesti mozga i brojna druga stanja. Koje su vrste encefalopatije? Najčešći tipovi encefalopatije i njihovi uzroci su: – Anoksična […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Hiperaldosteronizam

Kardiologija

Koronarna bolest – molim savjet

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]