Dr Mario Gaudino sa grupom autora je nedavno objavio rezultate metaanalize četiri istraživanja koja su ispitivala da li postoji razlika među spolovima u svezi postoperativnih ishoda operativne ugradnje aortokoronarnih premosnica.  Uzeti su podaci 13 193 bolesnika podvrgnutih ovom zahvatu, od toga je bilo 10 479 muškaraca i 2 714 žena. Svi su ispitanici praćeni u periodu od pet godina nakon operacije. U tom periodu su prikupljeni podaci o ukupnom mortalitetu, infarktima miokarda, cerebrovaskularnim inzultima, ponovljenim revaskularizacijama miokarda, odnosno incidenciji velikih kardijalnih i cerebrovaskularnih događaja. To su sve primarni ishodi, a mortalitet od svih uzroka je sekundarni ishod.

U usporedbi s muškarcima žene su bile u prosjeku tri godine starije i imale su češće kliničku sliku težeg srčanog zatajenja (NYHA III-IV kod 34,7% žena u odnosu na 26,3% muškaraca). Nakon petogodišnjeg praćenja kod 33,6% žena i 28,7% muškaraca nastali su veliki kardijalni i cerebrovaskularni događaji, što je za 12% bila češća pojava kod žena. Veće su razlike ishoda prema spolu bile u skupini bolesnika mlađih od 75 godina. Kod žena je za 30% bio veći rizik nastanka infarkta miokarda i za 22% veći rizik ponovljenih revaskularizacija u odnosu na muškarce. To dokazuje da žene imaju lošije postoperativne ishode u prvih pet godina nakon operacije aortokoronarnog premoštenja miokarda, ali da nema bitnije razlike u ishodima prema spolu kod bolesnika starijih od 75 godina. Ovo istraživanje je pokazalo da žene imaju veću incidenciju kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih događaja nakon operacije aortokoronarnog premoštenja, a mortalitet je sličan u oba spola i razlike se gube nakon 75 godina.

Objašnjenje  rezultata ovog istraživanja, odnosno razlika u postoperativnim ishodima među spolovima mogu biti sljedeći:

1. U ranom postoperativnom periodu više je akutnih komplikacija kod žena. Žene kojima je potrebna ugradnja aortokoronarnog premoštenja su većinom starije životne dobi i imaju više komorbiditeta što povećava rizik postoperativnih komplikacija. Ulogu imaju i veličine arterija. Žene imaju u prosjeku manji promjer koronarnih arterija što može otežati operaciju koronarnih premosnica. Kod žena je češća sklonost arterijskog spazma, pa tako i same arterijske premosnice. Kod žena se ponekad ne vide na angiogramu kalcifikacije arterija. Žene su sklonije pojavi mikrovaskularnih oštećenja, spazmima urednih ili neopstruktivnih koronarnih arterija što kasnije može biti uzrokom postoperativnih komplikacija nakon operacije aortokoronarnog premoštenja.
2. Ishodi liječenja su ponekad različiti u oba spola. Često se kod žena ne postiže dobra kontrola kardiovaskularnih rizičnih čimbenika. Principi liječenja koronarne bolesti u oba spola jesu jednaki. Međutim, prilikom liječenja koronarne bolesti važnu ulogu igraju druge pridružene bolesti koje također treba liječiti, te treba voditi računa o farmakokinetici onih lijekova koja je ovisna o spolu.