Sindrom slomljenog srca

Sindrom slomljenog srca je entitet još uvijek u potpunosti nepoznatog uzroka i načina nastanka (etiologije i patogeneze) koji se klinički manifestira naglo nastalom boli u prsima i/ili otežanim disanjem kojoj obično prethodi epizoda emocionalnog ili fizičkog stresa.

Sindrom slomljenog srca (sinonimi u literaturi su; Tako – Tsubo kardiomiopatija, reverzibilna stres kardiomiopatija, ampula kardiomiopatija) je entitet još uvijek u potpunosti nepoznatog uzroka i načina nastanka (etiologije i patogeneze) koji se klinički manifestira naglo nastalom boli u prsima i/ili otežanim disanjem kojoj obično prethodi epizoda emocionalnog ili fizičkog stresa. Elektrokardiografske (EKG) promjene oponašaju akutni infarkt miokarda sa ST-elevacijom (STEMI; eng. ST-elevation myocardial infarction), ali se koronarografijom ne nalaze značajna suženja ili potpuna začepljenja arterija koje hrane srčani mišić (epikardijalne koronarne arterije). 

Sindrom slomljenog srca se znatno češće javlja u žena nego u muškaraca (7 : 1), i to u žena u menopauzi prosječne dobi oko 60 godina. Podaci se odnose na Japansku populaciju, a gotovo isti su dobiveni u kasnije provedenim istraživanjima u Europi i Americi. Stvarna učestalost sindroma slomljenog srca u ukupnoj populaciji nije poznata.

Rizični čimbenici za pojavu entiteta nisu definirani, no kod većine opisanih slučajeva postoji značajan rizični profil za koronarnu bolest poput povišenog krvnog tlaka, masnoća krvi, prekomjerne tjelesne težine itd. što još više u dijagnostičkom algoritmu zavodi u smjeru postavljanja dijagnoze srčanog infarkta. U gotovo 100% slučajeva pojavi sindroma prethodi epizoda emocionalnog, fizičkog ili psihičkog stresa. Opisani su slučajevi sindroma slomljenog srca nakon iznenadne smrti bliske osobe, prometnih nezgoda, bolesnika s malignom bolesti, raznih oblika zlostavljanja u obitelji, poslovnih neuspjeha, kockarskih gubitaka, velikih prirodnih katastrofa poput potresa, asmatskog napadaja, ezofagogastroduodenoskopije, nakon spolnog čina itd.

Sindrom slomljenog srca prvi puta je opisan u Japanu kao sindrom prolazne disfunkcije lijeve srčane komore s kliničkom slikom akutno nastale boli u prsima, EKG promjenama i laboratorijskim biljezima ozljede srčanog mišića koji su upućivali na razvoj srčanog infarkta (STEMI). Kako je kontrastnim invazivnim snimanjem i prikazom (ventrikulografijom) lijeva komora (klijetka, ventrikul) kod bolesnice izgledala kao boca za hvatanje hobotnica u Japanu, autori su sindrom nazvali „Tako-Tsubo“ kardiomiopatija («tako» na japanskom znači hobotnica, a «tsubo»  boca). Do 2000. godine entitet je opisivan samo u Japanu, a danas se sve više prepoznaje i opisuje u Europi i Americi.

Sindrom slomljenog srca sam po sebi ne zahtijeva nikakvo specifično liječenje. Ako se razviju komplikacije kao što su srčano popuštanje, maligne srčane aritmije, formiranje ugruška u lijevoj klijetki i sl. tada se poduzima aktivno intenzivno liječenje.

Generalno gledajući, sindrom slomljenog srca ima dobru prognozu; radi se o prolaznoj disfunkciji lijeve klijetke, komplikacije kliničkog tijeka bolesti su rijetke, bolnička smrtnost je niska, prema nekim izvještajima oko 1%, ne zahtijeva nikakvo specifično liječenje, na kliničarima je dakle „samo“ da je prepoznaju. Dijagnosticiranje sindroma slomljenog srca u centrima gdje se rutinski izvodi invazivna kardiološka obrada ne bi trebalo predstavljati veći problem ukoliko koronarografija pokaže uredan nalaz koronarnih arterija i ventrikulografija tipičan oblik lijeve klijetke.

Prema mišljenju brojnih kliničara, sindrom slomljenog srca nije novi medicinski fenomen, radi se o entitetu koji je postojao i ranije, ali nije bio prepoznat radi nerazvijenih i nedostupnih dijagnostičkih metoda. Danas, kada je invazivna kardiologija napredovala i kad je znatno dostupnija u rutinskoj praksi, moguće je entitet prepoznati i dijagnosticirati. Zato broj opisanih slučajeva iz dana u dan u svijetu raste. 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

EKG – molim Vaše stručno mišljenje

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Bol u grudima i ramenu – što je uzrok tome?

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]