Što svaki bolesnik od povišenog krvnog tlaka mora znati?

Povišen krvni tlak jedna je od najčešćih bolesti u nas. Često laici misle da je to jedna bolest, što je netočno, jer se radi očito o više o tridesetak specifičnih oblika bolesti…

Povišen krvni tlak jedna je od najčešćih bolesti u nas. Često laici misle da je to jedna bolest, što je netočno, jer se radi očito o više o tridesetak specifičnih oblika bolesti. Stoga nije čudo da u početnom liječenju nije svaki lijek jednako učinkovit. Bolesnici često krivo shvaćaju, pa savjetuju oboljelog uzmi ovaj lijek koji je mojoj ženi i kumi dobro regulirao krvni tlak.

Zar je to istina da je povišen krvni tlak tihi ubojica?

Na žalost ova dugogodišnja, a i dalje se događa u svakodnevnom životu. Zašto je to tako ?
Bolest najčešće nastupa postepeno bez većih simptoma, tako da se organizam privikava na povišen tlak. Što više veći dio bolesnika u početku liječenja se subjektivno lošije osjeća kad se vrijednosti tlakova normaliziraju.
Subjektivne smetnje u većine bolesnika se javljaju najčešće razvojem komplikacija zbog povišenog tlaka, kao vrtoglavice, zujanje u ušima, šumovi u ušima i glavi, glavobolje, pritiska u prsištu, nedostatak zraka, brzo zamaranje oticanje nogu i/ili trbuha.
Koje su najčešće pogreške koje čine bolesnici od povišenog tlaka ?
Počnu uzimati ordinirani lijek te kad dođu na kontrolu svom ordinariusu i kad se ustanovi da je tlak u granicama normale prestane uzimati dalje terapiju po „logici“ jer je tlak sada normalan, a što je potpuno kriva logika, jer je tlak upravo normalan zbog prisutnosti lijeka u organizmu.
Potom nakon nekoliko izmjerenih tlakova koji su uredni smatra da više nije bolesnik od povišenog krvnog tlaka.
Povišeni krvni tlak je doživotna bolest uz  dva izuzetka.
Prvi kada se radi o povišenom tlaku zbog suženja arterija u bubregu ili grešaka srčanih zalistaka, koji kad se otklone u pravilu prestaje povišen krvni tlak i potreba eventualne terapije, ali ne i kontrole istog.
Drugi je slučaj povišenih tlakova u žena u perimenopauzi i preklimakteriju kada hormoni u organizmu „divljaju„ što rezultira povišenim tlakom oscilirajućeg tipa, čas visoke vrijednosti, čas niske. U menopauzi se hormonska oluja stiša i tlakovi se često normaliziraju bez daljnje terapije.
Koje su vrijednosti tlakova normalne ?
Gornja granica normalnog tlaka kod bolesnika s povišenim tlakom je 140/90 bez obzira na godine, dok je ta granica za bolesnike od dijabetes mellitusom 130/80.
Jedno od čestih pitanja bolesnika u terapiji lijekovima zbog povišenog krvnog tlaka je da li trebam uzeti terapiju kad izmjerim daje tlak normalan?
Razumljivo je  da treba, jer je tlak upravo uredan  zbog prisustva lijeka u organizmu
Svaki bolesnik s povišenim tlakom treba po ustanovljenju dijagnoze učiniti adekvatnu obradu tlaka, a što podrazumijeva kompletne laboratorijske analize, elektrokardiogram,  rentgen srca i pluća, pregled okuliste/vid, očnu pozadinu – fundus i očni tlak.

Što i kako si bolesnik od povišenog krvnog tlaka može i mora pomoći?

1. Proučiti i prihvatiti higijensko dijetalni režim za bolesnika od povišenog krvnog tlaka. To znači ograničiti sol u hrani, izbjegavati jako začinjenu i masnu hranu.
Ograničiti unos kalorija ako uz povišen krvni tlak ima i prekomjernu tjelesnu težinu, a što je čest slučaj.
Uzimati lijek–lijekove redovito uvijek po mogućnosti u isto vrijeme. Izbjegavati izlaganje organizma ekstremno niskim i visokim temperaturama.

2. Mjeriti tlakove ujutro i u veće uvijek  u isto vrijeme na istoj ruci i zapisivati izmjerene vrijednosti na istoj ruci.

Zašto je važno da bolesnik mjeri redovito tlakove u svojim bazičnim uvjetima kod kuće?

To je vrlo važno kako bi se uočilo zakonitosti kretanja tlakove u bazičnim uvjetima i vršiti eventualne korekcije terapije ujutro i u veće, kako bi se postiglo optimalnu regulaciju tlaka.
Zapisati izmjerene vrijednosti i donijeti zapis na kontrolu,a što bolesnici često ne učine i zaborave zapis kod kuće!?
Dio bolesnika ima tako zvani fenomen bijele kute i kad dođe u ambulantu ima uvijek povišene vrijednosti tlakova. Donijeti od kuće tlakomjer kojim mjeri krvni tlak kako bi se instrument mogao usporediti sa živinim tlakomjerom u ambulanti.
Naime, automatski tlakomjeri osobito oni s manšetom na ručnom zglobu u principu su manje precizni i pokazuju više vrijednosti za 10 do 20 mm  žive.
Precizniji su automatski tlakomjeri sa manšetom na nadlaktici.
U situacijama naglih klimatskih promjena porasta, sniženja temperature, oluje stresova u obitelji i /ili na radnom mjestu,učestalije mjeriti tlakove i dodavati  više doze lijeka ili lijekova za tlak
Kada bolesnik ima uz povišen krvni tlak i poremećaj srčanog ritam,onda klasični automatski tlakomjeri nisu pouzdani,pa na displeju piše ERROR–greška.
Svaki bolesnik od povišenog tlaka treba biti poučen kako,kada i u kojoj dozi i koji lijek treba dodati u slučaju povišenog tlaka,a koji su do tada bili dobro regulirani.Tako na određen način bolesnik postaje i sam svoj doktor i suradnik  sa svojom bolešću, poštivajući njene zahtjeve i pravila,ona će poštivati njegov integritet, egzistenciju i kvalitetu života kako ne bi postao još jedna u nizu žrtava tihog ubojice /moždani i srčani udar, invalidnost i smrt.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Post

Može li post imati negativne ishode za trudnoću?

ACNES

ACNES – 3. dio

Liječenje ACNES-a. ACNES (Sindrom uklještenja prednjeg kožnog živca) se može dijagnosticirati primjenom lokalne injekcije anestetika u kanal u ravnom trbušnom mišiću gdje prolazi zahvaćeni kožni živac. Injekcija lokalnog anestetika blokira osjet u živcu, ali se pretpostavlja i da smanjuje pritisak u kanalu koji uzrokuje uklještenje živca. Studije su potvrdile pozitivan učinak lokalne injekcije anestetika kod […]

Ashwagandha

Borba protiv stresa: kako rodiola i ashwagandha mogu pomoći

Određene biljke posjeduju adaptogena svojstva odnosno imaju sposobnost pojačati učinkovitost odgovora organizma na tjelesne, kemijske ili biološke stresore. Rhodiola rosea i ashwagandha (Withania somnifera ili indijski ginseng) su poznati biljni adaptogeni koji potiču otpornost organizma na stres suprotstavljajući se simptomima povezanim sa stresom poput tjeskobe, nervoze, iritabilnosti, nesanice i depresije. Španjolski znanstvenici analizirali su do […]

Alergijski rinitis

Dobrim bakterijama protiv alergijskog rinitisa

Svake godine dolaskom toplijeg vremena aktualnom temom postaju alergijske bolesti gornjeg dišnog sustava, među kojima se najčešće ističe alergijski rinitis. Što je alergijski rinitis? Alergijski rinitis je upalna bolest nosne sluznice koja nastaje zbog pretjerane osjetljivosti na neke tvari iz okoliša s kojima u dodir dolazimo putem dišnog sustava, zrakom, odnosno, udisanjem. Prepoznajemo ga po […]

Endometrioza

Endometrioza – trebam li potražiti drugo mišljenje?

Adenovirusi

Infekcije adenovirusima u dječjoj dobi

Adenovirusi kod ljudi uzrokuju različite kliničke slike u kojima je uglavnom zahvaćen respiratorni sustav, oči, te gastrointestinalni sustav. Većina infekcija ovim virusima je blagog tijeka, ali su ponekad mogući i teži oblici bolesti koji zahvaćaju živčani sustav, srce i druge organe, a najugroženija su novorođenčad i djeca s oslabljenim imunološkim sustavom. Zašto djeca obolijevaju od […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

EKG – molim Vaše stručno mišljenje

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Bol u grudima i ramenu – što je uzrok tome?

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]