Što svaki bolesnik od povišenog krvnog tlaka mora znati?

Povišen krvni tlak jedna je od najčešćih bolesti u nas. Često laici misle da je to jedna bolest, što je netočno, jer se radi očito o više o tridesetak specifičnih oblika bolesti…

Povišen krvni tlak jedna je od najčešćih bolesti u nas. Često laici misle da je to jedna bolest, što je netočno, jer se radi očito o više o tridesetak specifičnih oblika bolesti. Stoga nije čudo da u početnom liječenju nije svaki lijek jednako učinkovit. Bolesnici često krivo shvaćaju, pa savjetuju oboljelog uzmi ovaj lijek koji je mojoj ženi i kumi dobro regulirao krvni tlak.

Zar je to istina da je povišen krvni tlak tihi ubojica?

Na žalost ova dugogodišnja, a i dalje se događa u svakodnevnom životu. Zašto je to tako ?
Bolest najčešće nastupa postepeno bez većih simptoma, tako da se organizam privikava na povišen tlak. Što više veći dio bolesnika u početku liječenja se subjektivno lošije osjeća kad se vrijednosti tlakova normaliziraju.
Subjektivne smetnje u većine bolesnika se javljaju najčešće razvojem komplikacija zbog povišenog tlaka, kao vrtoglavice, zujanje u ušima, šumovi u ušima i glavi, glavobolje, pritiska u prsištu, nedostatak zraka, brzo zamaranje oticanje nogu i/ili trbuha.
Koje su najčešće pogreške koje čine bolesnici od povišenog tlaka ?
Počnu uzimati ordinirani lijek te kad dođu na kontrolu svom ordinariusu i kad se ustanovi da je tlak u granicama normale prestane uzimati dalje terapiju po „logici“ jer je tlak sada normalan, a što je potpuno kriva logika, jer je tlak upravo normalan zbog prisutnosti lijeka u organizmu.
Potom nakon nekoliko izmjerenih tlakova koji su uredni smatra da više nije bolesnik od povišenog krvnog tlaka.
Povišeni krvni tlak je doživotna bolest uz  dva izuzetka.
Prvi kada se radi o povišenom tlaku zbog suženja arterija u bubregu ili grešaka srčanih zalistaka, koji kad se otklone u pravilu prestaje povišen krvni tlak i potreba eventualne terapije, ali ne i kontrole istog.
Drugi je slučaj povišenih tlakova u žena u perimenopauzi i preklimakteriju kada hormoni u organizmu „divljaju„ što rezultira povišenim tlakom oscilirajućeg tipa, čas visoke vrijednosti, čas niske. U menopauzi se hormonska oluja stiša i tlakovi se često normaliziraju bez daljnje terapije.
Koje su vrijednosti tlakova normalne ?
Gornja granica normalnog tlaka kod bolesnika s povišenim tlakom je 140/90 bez obzira na godine, dok je ta granica za bolesnike od dijabetes mellitusom 130/80.
Jedno od čestih pitanja bolesnika u terapiji lijekovima zbog povišenog krvnog tlaka je da li trebam uzeti terapiju kad izmjerim daje tlak normalan?
Razumljivo je  da treba, jer je tlak upravo uredan  zbog prisustva lijeka u organizmu
Svaki bolesnik s povišenim tlakom treba po ustanovljenju dijagnoze učiniti adekvatnu obradu tlaka, a što podrazumijeva kompletne laboratorijske analize, elektrokardiogram,  rentgen srca i pluća, pregled okuliste/vid, očnu pozadinu – fundus i očni tlak.

Što i kako si bolesnik od povišenog krvnog tlaka može i mora pomoći?

1. Proučiti i prihvatiti higijensko dijetalni režim za bolesnika od povišenog krvnog tlaka. To znači ograničiti sol u hrani, izbjegavati jako začinjenu i masnu hranu.
Ograničiti unos kalorija ako uz povišen krvni tlak ima i prekomjernu tjelesnu težinu, a što je čest slučaj.
Uzimati lijek–lijekove redovito uvijek po mogućnosti u isto vrijeme. Izbjegavati izlaganje organizma ekstremno niskim i visokim temperaturama.

2. Mjeriti tlakove ujutro i u veće uvijek  u isto vrijeme na istoj ruci i zapisivati izmjerene vrijednosti na istoj ruci.

Zašto je važno da bolesnik mjeri redovito tlakove u svojim bazičnim uvjetima kod kuće?

To je vrlo važno kako bi se uočilo zakonitosti kretanja tlakove u bazičnim uvjetima i vršiti eventualne korekcije terapije ujutro i u veće, kako bi se postiglo optimalnu regulaciju tlaka.
Zapisati izmjerene vrijednosti i donijeti zapis na kontrolu,a što bolesnici često ne učine i zaborave zapis kod kuće!?
Dio bolesnika ima tako zvani fenomen bijele kute i kad dođe u ambulantu ima uvijek povišene vrijednosti tlakova. Donijeti od kuće tlakomjer kojim mjeri krvni tlak kako bi se instrument mogao usporediti sa živinim tlakomjerom u ambulanti.
Naime, automatski tlakomjeri osobito oni s manšetom na ručnom zglobu u principu su manje precizni i pokazuju više vrijednosti za 10 do 20 mm  žive.
Precizniji su automatski tlakomjeri sa manšetom na nadlaktici.
U situacijama naglih klimatskih promjena porasta, sniženja temperature, oluje stresova u obitelji i /ili na radnom mjestu,učestalije mjeriti tlakove i dodavati  više doze lijeka ili lijekova za tlak
Kada bolesnik ima uz povišen krvni tlak i poremećaj srčanog ritam,onda klasični automatski tlakomjeri nisu pouzdani,pa na displeju piše ERROR–greška.
Svaki bolesnik od povišenog tlaka treba biti poučen kako,kada i u kojoj dozi i koji lijek treba dodati u slučaju povišenog tlaka,a koji su do tada bili dobro regulirani.Tako na određen način bolesnik postaje i sam svoj doktor i suradnik  sa svojom bolešću, poštivajući njene zahtjeve i pravila,ona će poštivati njegov integritet, egzistenciju i kvalitetu života kako ne bi postao još jedna u nizu žrtava tihog ubojice /moždani i srčani udar, invalidnost i smrt.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Asthenozoospermia

Kriptozoospermija i astenozoospermija

Glavobolja

Glavobolja uzrokovana sinusitisom

Sinusitis ili  sinusna infekcija, je upala ili oticanje tkiva koje oblaže sinuse. Ovo stanje može izazvati značajnu nelagodu i dovesti do različitih simptoma, uključujući glavobolje. Sinusa  su zrakom ispunjene šupljine smještene u lubanji oko nosa, čela i očiju. Sinusi proizvode sluz.  Kada se sinusi začepe ili napune tekućinom, bakterije, virusi ili gljivice mogu rasti i […]

Česti padovi

Nestabilan hod

Nesiguran hod, koji se često u neurologiji naziva ataksijom, stanje je koje karakterizira nedostatak koordinacije pokreta mišića, što dovodi do nestabilnosti u hodu. Klinički se može manifestirati kao teturajući hod, poteškoće u održavanju ravnoteže ili često posrtanje. Nestabilan hod može nastati zbog različitih uzroka, od neuroloških poremećaja do problema mišićno-koštanog sustava, i može značajno utjecati […]

Bol

Osteoporoza

Osteoporoza je najčešća metabolička bolest razvijenog svijeta koju karakterizira smanjenje koštane mase i poremećena mikroarhitektura kostiju, s posljedičnom krhkosti i povećanim rizikom za prijelome. Osteoporoza uglavnom zahvaća žene, rjeđe muškarce, a vrlo rijetko djecu. U praksi razlikujemo primarnu od sekundarne osteoporoze. Primarna osteoporoza se javlja zbog ubrzanog gubitka koštane mase kod žena nakon menopauze i […]

Mjehur

Je li opasan nalaz UZV abdomena?

Hemangiom

Spinalni tumori – 3. dio

Spinalni tumori prema lokalizaciji. Primarni tumori kralježnice. Primarni tumori kralježnice su rijetki i čine manje od 10 posto svih tumora kralježnice. Primarni tumori kralježnice nastaju iz kostiju ili struktura mekog tkiva kralježnice uključujući hrskavicu. Primarni tumori kralježnice uključuju osteosarkom, hemangiom itd. Multipli mijelom je sistemska bolest koja pogađa ljude srednje dobi, a karakterizirana je lokalnom […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Doza lijeka – molim Vaše mišljenje

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Bol u grudima koje nije povezano s plućima – molim Vaš savjet

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]