Transkateterska implantacija mitralnog zaliska

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Insuficijencija mitralnog zaliska dosta je česta bolest, a procjena je da je samo u SAD-u od 2 do 4 milijuna bolesnika s ovom bolešću. Prevalencija bolesti je iznad 6% u osoba starijih od 65 godina s očekivanim povećanjem broja bolesnika u budućnosti.

Insuficijencija mitralnog zaliska dosta je česta bolest, a procjena je da je samo u  SAD-u od 2 do 4 milijuna bolesnika s ovom bolešću. Prevalencija bolesti je iznad 6% u osoba starijih od 65 godina s očekivanim povećanjem broja bolesnika u budućnosti. Prognoza neliječene ove srčane greške je loša s progresijom dilatacije lijeve klijetke, pogoršanjem disfunkcije miokarda i zatajivanjem srca kao vodećim uzrokom smrti. Sadašnje smjernice preporučuju kirurško liječenje simptomatskih bolesnika i onih sa sistoličkom disfunkcijom lijeve klijetke. Međutim, veliki broj bolesnika s insuficijencijom mitralnog zaliska nije podvrgnut kirurškom zahvatu zamjene zaliska. Dio bolesnika nije podoban za kardiokirurški zahvat zbog visokog rizika operacije, zbog starije životne dobi ili pridruženih bolesti. Unazad više od 10 godina primjenjuje se transkateterska implantacije zaliska u selektiranih bolesnika sa srčanim greškama, poglavito sa teškom stenozom aortnog zaliska.

Transkateterska implantacija zaliska može biti modalitet liječenja bolesnika s insuficijencijom nativnog mitralnog zaliska, a koji imaju visoki rizik operacije. Prema literaturnim podacima klinička iskustva s traskateterskom implantacijom mitralnog zaliska su ograničena. Unazad dvije godine nalazimo u medicinskim časopisima radove o učinkovitom liječenju mitralne insuficijencije transkateterskom implantacijom mitralnog zaliska.

Istraživanje o liječenju mitralne insuficijencije transkateterskom implantacijom zaliska

Prošle godine je završeno istraživanje o liječenju mitralne insuficijencije transkateterskom implantacijom zaliska u 8 studijskih centara Australije, SAD i Norveške. U ispitivanje je bilo uključeno 30 bolesnika u dobi od 55 do 91 godine, prosječne dobi 75,6 +/- 9,2 godine. Od pridruženih bolesti više od 50% bolesnika imali su kronično bubrežno zatajenje ili preboljeli infarkt miokarda. Gotovo 50% bolesnika bila je podvrgnuto kardiokiruškom zahvatu premoštenja koronarnih arterija, a 50% bolesnika imalo je implantirani elektrostimulator srca ili ICD. Trećina bolesnika imala je kroničnu opstruktivnu plućnu bolest ili šećernu bolest. Svi bolesnici su bili u funkcijskoj klasi NYHA II ili III, a 58,6% bolesnika imalo je sniženu istisnu frakciju LV (manju od 50%). Teški tj. 4. stupanj mitralne insuficijencije imalo je 93,1% bolesnika. Mitralni zalistak je uspješno implantiran transkateterski u 28 bolesnika (93,3%). Nije bilo periproceduralnih komplikacija. Rezultati praćenja bolesnika tijekom 30 dana pokazuju mortalitet 3,3% (1 bolesnik je umro) zbog nekardijalnih uzroka, a 13,8% bolesnika je ponovno hospitalizirano zbog zatajivanja srca.

U ovoj studiji izvršena je evaluacija novog zaliska za liječenje mitralne insuficijencije u visoko rizičnih bolesnika za kardijalnu kirurgiju. Korišteni zalistak je posebno dizajniran za mitralnu poziciju, on se može uspješno implantirati i na taj način je izliječena mitralna insuficijencija u 93% bolesnika. Zalistak se može sigurno implantirati uz niski proceduralni rizik smrti i nisi rizik velikih neželjenih događaja. Također je moguća i repozicija zaliska ako je ona potrebna ili ponovna implantacija, a koja se može sigurno i uspješno napraviti transkateterskim putem.

U zaključku možemo naglasiti da je dosta visoka prevalencija mitralne insufcijencije u općoj populaciji. Prevalencija je veća u bolesnika starije životne dobi. Nadamo se da će u skoroj budućnosti biti moguće liječiti transkateterskim implantacijom zaliska što više visoko rizičnih bolesnika s mitralnom insuficijencijom.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Vena na čelu – imam li razloga za zabrinutost?

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Pitanje kardiologija