Transkateterska implantacija mitralnog zaliska

Insuficijencija mitralnog zaliska dosta je česta bolest, a procjena je da je samo u SAD-u od 2 do 4 milijuna bolesnika s ovom bolešću. Prevalencija bolesti je iznad 6% u osoba starijih od 65 godina s očekivanim povećanjem broja bolesnika u budućnosti.

Insuficijencija mitralnog zaliska dosta je česta bolest, a procjena je da je samo u  SAD-u od 2 do 4 milijuna bolesnika s ovom bolešću. Prevalencija bolesti je iznad 6% u osoba starijih od 65 godina s očekivanim povećanjem broja bolesnika u budućnosti. Prognoza neliječene ove srčane greške je loša s progresijom dilatacije lijeve klijetke, pogoršanjem disfunkcije miokarda i zatajivanjem srca kao vodećim uzrokom smrti. Sadašnje smjernice preporučuju kirurško liječenje simptomatskih bolesnika i onih sa sistoličkom disfunkcijom lijeve klijetke. Međutim, veliki broj bolesnika s insuficijencijom mitralnog zaliska nije podvrgnut kirurškom zahvatu zamjene zaliska. Dio bolesnika nije podoban za kardiokirurški zahvat zbog visokog rizika operacije, zbog starije životne dobi ili pridruženih bolesti. Unazad više od 10 godina primjenjuje se transkateterska implantacije zaliska u selektiranih bolesnika sa srčanim greškama, poglavito sa teškom stenozom aortnog zaliska.

Transkateterska implantacija zaliska može biti modalitet liječenja bolesnika s insuficijencijom nativnog mitralnog zaliska, a koji imaju visoki rizik operacije. Prema literaturnim podacima klinička iskustva s traskateterskom implantacijom mitralnog zaliska su ograničena. Unazad dvije godine nalazimo u medicinskim časopisima radove o učinkovitom liječenju mitralne insuficijencije transkateterskom implantacijom mitralnog zaliska.

Istraživanje o liječenju mitralne insuficijencije transkateterskom implantacijom zaliska

Prošle godine je završeno istraživanje o liječenju mitralne insuficijencije transkateterskom implantacijom zaliska u 8 studijskih centara Australije, SAD i Norveške. U ispitivanje je bilo uključeno 30 bolesnika u dobi od 55 do 91 godine, prosječne dobi 75,6 +/- 9,2 godine. Od pridruženih bolesti više od 50% bolesnika imali su kronično bubrežno zatajenje ili preboljeli infarkt miokarda. Gotovo 50% bolesnika bila je podvrgnuto kardiokiruškom zahvatu premoštenja koronarnih arterija, a 50% bolesnika imalo je implantirani elektrostimulator srca ili ICD. Trećina bolesnika imala je kroničnu opstruktivnu plućnu bolest ili šećernu bolest. Svi bolesnici su bili u funkcijskoj klasi NYHA II ili III, a 58,6% bolesnika imalo je sniženu istisnu frakciju LV (manju od 50%). Teški tj. 4. stupanj mitralne insuficijencije imalo je 93,1% bolesnika. Mitralni zalistak je uspješno implantiran transkateterski u 28 bolesnika (93,3%). Nije bilo periproceduralnih komplikacija. Rezultati praćenja bolesnika tijekom 30 dana pokazuju mortalitet 3,3% (1 bolesnik je umro) zbog nekardijalnih uzroka, a 13,8% bolesnika je ponovno hospitalizirano zbog zatajivanja srca.

U ovoj studiji izvršena je evaluacija novog zaliska za liječenje mitralne insuficijencije u visoko rizičnih bolesnika za kardijalnu kirurgiju. Korišteni zalistak je posebno dizajniran za mitralnu poziciju, on se može uspješno implantirati i na taj način je izliječena mitralna insuficijencija u 93% bolesnika. Zalistak se može sigurno implantirati uz niski proceduralni rizik smrti i nisi rizik velikih neželjenih događaja. Također je moguća i repozicija zaliska ako je ona potrebna ili ponovna implantacija, a koja se može sigurno i uspješno napraviti transkateterskim putem.

U zaključku možemo naglasiti da je dosta visoka prevalencija mitralne insufcijencije u općoj populaciji. Prevalencija je veća u bolesnika starije životne dobi. Nadamo se da će u skoroj budućnosti biti moguće liječiti transkateterskim implantacijom zaliska što više visoko rizičnih bolesnika s mitralnom insuficijencijom.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

CT koronarografija

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Hiperaldosteronizam

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]