Važnost nefarmakoloških postupaka u liječenju esencijalne arterijske hipertenzije

Arterijska hipertenzija je jedna od najučestalijih bolesti u općoj populaciji, predstavlja jedan od najznačajnijih rizičnih faktora za razvoj kardiovaskularnih bolesti.

Arterijska hipertenzija je jedna od najučestalijih bolesti u općoj populaciji, predstavlja jedan od najznačajnijih rizičnih faktora za razvoj kardiovaskularnih bolesti i smrtnosti, osobito koronarne bolesti, cerebrovaskularnih incidenata, zatajivanja  srčane funkcije i kroničnog bubrežnog zatajivanja. Iako točna definicija arterijske hipertenzije ne postoji, Ros i Kaplan su definirali arterijsku hipertenziju kao one vrijednosti tlaka pri kojima korist od liječenja nadvisuje korist od nedjelovanja. No u praksi se primjenjuje definicija i klasifikacija arterijske hipertenzije prema definiciji Europskog društva za hipertenziju i Europskog kardiološkog društva koja definira: idealan krvni tlak do 120/80 mm Hg, normalni  do 130/85 mm Hg, visoko normalni 130-9/85-9 mm Hg, blaga hipertenzije 140-9/90-9 mm Hg, umjerena 150-79/100-9 mm Hg, teška > 180/110 mm Hg i izolirana sistoločka hipertenzija pri kojoj je sistolički krvni tlak veći od 140 mm Hg, a dijastoločki niži od 90 mm Hg. Važno je napomenuti da se vrijednosti tlaka prosuđuju na temelju višestrukih mjerenja tijekom nekoliko dana.

Pored dobro poznatih metoda farmakološkog liječenja arterijske hipertenzije nefarmakološke metode predstavljaju mjere prvog izbora u liječenju i kontroli krvnog ltaka ne samo kod hipertoničara već i kod osoba koje imaju normalne vrijednosti krvnog tlaka ali imaju i ukupno povećanu opasnost za razvoj hipertenzije.  Prema dosadašnjim spoznajama samo kod četvrtine hipertoničara vrijednosti krvnog tlaka su unutar granica normalnih vrijednosti unatoč primjeni nefarmakoloških i farmakoloških metoda liječenja. Osnovni problem u liječenju arterijske hipertenzije općenito predstavlja loša suradljivost bolesnika osobito kod primjene i ustrajnosti u primjeni nefarmakoloških mjera. Kako je prije razvoja komplikacija arterijske hipertenzija uglavnom asimptomatska bolest često je teško uvjeriti bolesnika u potrebu mijenjanja životnih navika i uzimanja lijekova, a također su još česte zablude kod laika da je povišeni krvni tlak samo posljednica stresa ili da je visoki krvni tlak normalan pokazatelj starenja (npr. 100+godine života=normalan sistolički tlak). Stoga edukacija bolesnika i promjena stila života predstavlja jednu od najvažnijih metoda u liječenju i kontroli hipertenzije. Promjena životnog stila obuhvaća: smanjenje prekomjerne tjelesne mase, gubitak 10kg tjelesne mase prosječno snižava krvni tlak za 3/4mm Hg uz značajno smanjenje rizika od koronarne i cerebrovaskularne bolesti, mršavjenje treba provoditi postupno uz gubitak oko 3kg mjesečno putem dijete i tjelesne aktivnosti. Povećanje tjelesne aktivnosti tj. aerobna aktivnost od oko 30 min tri puta tjedno  snižava krvni tlak prosječno za 4-8 mm Hg, osobito se preporučuje plivanje, vožnja biciklom ili lagano trčanje.

Promjenom prehrambenih navika uz dijetu bogatom voćem i povrćem (3-4 obroka dnevno) uz smanjeni unos masnoća prosječno snižava krvni tlak za oko 11.4/5.5 mm Hg (prema nekim autorima učinak je skromniji, 3.5/2.1 mm Hg). Unos alkoholnih pića treba ograničiti na oko 20-40 g/dan jer unosom manjih količina alkohola dolazi do smanjenja rizika za kardiovaskularne bolesti, dok velike količine alkohola povisuju krvni tlak za oko 4-5 mm Hg (osobama koje ne konzumiraju alkohol ne preporučuje se započinjanje konzumiranja). Smanjen unos kuhinjske soli na oko 5-6 g dnevno dovodi do trajnog sniženja krvnog tlaka a postiže se izbjegavanjem polugotovih i gotovih jela, sušenih mesnih proizvoda, sireva, dosoljavanja hrane i sl. Prestanak pušenja duhana ili duhanskih proizvoda nema izravnog učinka na hipertenziju ali nikotin putem izazivanja vazokonstrikcije značajno doprinosi oštećenju ciljnih organa kod hipertoničara pa se stoga preporučuje prestanak pušenja. Primjena nekih lijekova može dovesti do povišenja krvnog tlaka ili može biti razlog neučinkovitosti antihipertenziva kod hipertoničara. Stoga u primjeni lijekova kao što su oralni kontraceptivi, nesteroidni antireumatici, simpatomimetici, triciklički antidepresivi, inhibitori monoaminooksidaze i dr. kod hipertoničara treba biti oprezan te njihovu primjenu ako je moguće izbjegavati ili ju ograničiti na najmanje učinkovite doze.

Ovaj skup nefarmakoloških mjera predstavlja jednostavne, učinkovite i jeftine metode liječenja i kontrole hipertenzije ali nažalost i teško provedive u praksi. Stoga će kod većine bolesnika biti potrebna i primjena lijekova bilo zbog neprovođenja ili nedostatne učinkovitosti neframakoloških mjera.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

ACNES

ACNES – 3. dio

Liječenje ACNES-a. ACNES (Sindrom uklještenja prednjeg kožnog živca) se može dijagnosticirati primjenom lokalne injekcije anestetika u kanal u ravnom trbušnom mišiću gdje prolazi zahvaćeni kožni živac. Injekcija lokalnog anestetika blokira osjet u živcu, ali se pretpostavlja i da smanjuje pritisak u kanalu koji uzrokuje uklještenje živca. Studije su potvrdile pozitivan učinak lokalne injekcije anestetika kod […]

Ashwagandha

Borba protiv stresa: kako rodiola i ashwagandha mogu pomoći

Određene biljke posjeduju adaptogena svojstva odnosno imaju sposobnost pojačati učinkovitost odgovora organizma na tjelesne, kemijske ili biološke stresore. Rhodiola rosea i ashwagandha (Withania somnifera ili indijski ginseng) su poznati biljni adaptogeni koji potiču otpornost organizma na stres suprotstavljajući se simptomima povezanim sa stresom poput tjeskobe, nervoze, iritabilnosti, nesanice i depresije. Španjolski znanstvenici analizirali su do […]

Post

Može li post imati negativne ishode za trudnoću?

Alergijski rinitis

Dobrim bakterijama protiv alergijskog rinitisa

Svake godine dolaskom toplijeg vremena aktualnom temom postaju alergijske bolesti gornjeg dišnog sustava, među kojima se najčešće ističe alergijski rinitis. Što je alergijski rinitis? Alergijski rinitis je upalna bolest nosne sluznice koja nastaje zbog pretjerane osjetljivosti na neke tvari iz okoliša s kojima u dodir dolazimo putem dišnog sustava, zrakom, odnosno, udisanjem. Prepoznajemo ga po […]

Endometrioza

Endometrioza – trebam li potražiti drugo mišljenje?

Adenovirusi

Infekcije adenovirusima u dječjoj dobi

Adenovirusi kod ljudi uzrokuju različite kliničke slike u kojima je uglavnom zahvaćen respiratorni sustav, oči, te gastrointestinalni sustav. Većina infekcija ovim virusima je blagog tijeka, ali su ponekad mogući i teži oblici bolesti koji zahvaćaju živčani sustav, srce i druge organe, a najugroženija su novorođenčad i djeca s oslabljenim imunološkim sustavom. Zašto djeca obolijevaju od […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

EKG – molim Vaše stručno mišljenje

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Bol u grudima i ramenu – što je uzrok tome?

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]