Arnold Chiari malformacija

Arnold Chiari malformacija je strukturni defekti malog mozga. To je dio mozga koji kontrolira ravnotežu.

Arnold Chiari malformacije češće pogađaju žene nego muškarce. Prije uporabe slikovnih metoda poput MR-a mozga smatralo se da je ova malformacija izuzetno rijetka. Povećana upotreba dijagnostičkih slikovnih tehnika kao što su MR i CT mozga dovela je do učestalijih dijagnoza. Teško je procijeniti učestalost ove malformacije zato što neka djeca koja su rođena s ovim stanjem ili nikada ne razviju simptome ili ne razviju simptome sve dok ne dođu u adolescenciju ili odraslu dob. Arnold Chiarimalformaciju se katagorizira u tri tipa, ovisno o anatomiji moždanog tkiva koje je pomaknuto u spinalni kanal i o tome postoje li problemi u razvoju mozga ili kralježnice.

Arnold Chiarimalformacija tipa 1 razvija se s rastom lubanje i mozga. Zbog toga se znakovi i simptomi ne moraju pojaviti sve do kasnog djetinjstva ili odrasle dobi. Pedijatrijski oblici, Arnold Chiarijeva malformacija tip 2 i tip 3, prisutni su pri rođenju (kongenitalni).

Arnold Chiari malformacije obično su uzrokovane strukturnim defektima u mozgu i leđnoj moždini. Ovi se nedostaci razvijaju tijekom fetalnog razvoja. Zbog genetskih mutacija ili majčine prehrane u kojoj su nedostajale određene hranjive tvari, koštani prostor u bazi lubanje je vrlo malen. Kao rezultat, dolazi do pritiska na mali mozak. To blokira protok cerebrospinalne tekućine. To je tekućina koja okružuje i štiti mozak i leđnu moždinu. Većina Arnold Chiari malformacija javlja se tijekom fetalnog razvoja. Mnogo rjeđe, Arnold Chiari malformacije se mogu pojaviti kasnije u životu. To se može dogoditi u slučaju prekomjerne količine cerebrospinalne tekućine uslijed ozljede, infekcije ili izloženosti otrovnim tvarima.

Kako se manifestira ovo stanje?

Mnogi ljudi s Arnold Chiarijevom malformacijom nemaju znakove ili simptome i ne trebaju liječenje. Međutim, ovisno o vrsti i težini, Arnold Chiarijeva malformacija može uzrokovati niz problema.

Češći tipovi Arnold Chiari malformacije su tip 1 i 2. Iako su ovi tipovi manje ozbiljni od rjeđeg pedijatrijskog oblika, tipa 3, znakovi i simptomi ipak mogu ometati život.

Arnold Chiarijeva malformacija tipa 1

Kod Arnold Chiarijeve malformacije tipa 1, znakovi i simptomi obično se pojavljuju tijekom kasnog djetinjstva ili odrasle dobi. Glavobolje, često jake, klasični su simptom Arnold Chiarijeve malformacije. Obično se javljaju nakon naglog kašljanja, kihanja ili naprezanja. Osobe s Arnold Chiarijevom malformacijom tipa 1 također se mogu žaliti na:

  • bol u vratu
  • nesigurnost u hodu (problemi s ravnotežom)
  • otežanu koordinaciju ruku (fina motorika)
  • utrnutost i trnce u rukama i nogama
  • vrtoglavicu
  • otežano gutanje
  • problemi s govorom, poput promuklosti

Arnold Chiari malformacija tipa 2

Kod Arnold Chiari malformacije tipa 2, veća količina tkiva proteže se u spinalni kanal u usporedbi s onom kod Arnold Chiari malformacije tipa 1.

Znakovi i simptomi mogu uključivati one povezane s oblikom spine bifide koja se naziva mijelomeningokela koja gotovo uvijek prati Arnold Chiarijevu malformaciju tipa 2. Kod mijelomeningokele kralježnica i spinalni kanal ne zatvaraju se pravilno prije rođenja.

Znakovi i simptomi mogu uključivati:

  • promjene u obrascu disanja
  • probleme s gutanjem
  • slabost ruku

Arnold Chiarijeva malformacija tipa 2 obično se otkrije ultrazvukom tijekom trudnoće. Također se može dijagnosticirati nakon rođenja ili u ranom djetinjstvu.

Arnold Chiari malformacija tipa 3

U najtežoj vrsti stanja, Arnold Chiarijevoj malformaciji tipa 3, dio donjeg stražnjeg dijela mozga (cerebeluma) ili moždanog debla proteže se kroz otvor na stražnjoj strani lubanje. Ovaj oblik Arnold Chiari malformacije dijagnosticira se pri rođenju ili ultrazvukom tijekom trudnoće.

Ova vrsta Arnold Chiari malformacije ima višu stopu smrtnosti i također može uzrokovati neurološke probleme.

Kako se dijagnosticira Arnold Chiari malformacija?

Slikovne pretrage poput MR-a se često koristi za dijagnosticiranje Arnold Chiarijeve malformacije. Ovom metodom dobiju se slike mozga i može se utvrditi proteže li se mali mozak u spinalni kanal. MR se može ponavljati tijekom vremena, a može se koristiti za praćenje progresije poremećaja.

Liječenje

Liječenje Arnold Chiari malformacije ovisi o težini simptoma i tipu malformacije. Ukoliko je osoba bez simptoma potrebno je praćenja redovitim pregledima i magnetskom rezonancom. Simptomatsku Arnold Chiarijevu malformaciju ponekad je potrebno liječiti kirurškim zahvatom. Cilj je zaustaviti progresiju promjena u anatomiji mozga i kralježničnog kanala, te ublažiti ili stabilizirati simptome. Ako je uspješna, operacija može smanjiti pritisak na mali mozak i leđnu moždinu i uspostaviti normalan protok spinalne tekućine.

U najčešćem kirurškom zahvatu za Arnold Chiarijevu malformaciju, koji se naziva dekompresija stražnje jame, kirurg uklanja mali dio kosti u stražnjem dijelu lubanje, ublažavajući pritisak dajući mozgu više prostora.

Operacija uključuje rizike u vidu infekcije i problema sa zacijeljivanjem rana. Kirurški zahvat smanjuje simptome kod većine ljudi, ali ako je već došlo do ozljede živca u kralježničnom kanalu, ovaj postupak neće poništiti štetu. Nakon operacije potrebni su redoviti kontrolni pregledi kao i periodične slikovne pretrage za procjenu ishoda operacije i protoka cerebrospinalne tekućine.

Liječenje Arnold Chiari malformacije ovisi o obliku, težini i povezanim simptomima. Redovito praćenje, lijekovi i operacije su opcije liječenja. U nekim slučajevima liječenje nije potrebno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Aneurizma

Jesu li glavobolje nakon ove operacije normalne?

Liječnik obiteljske medicine

Vrtoglavica

Vrtoglavica/vertigo je nespecifičan simptom koji je vrlo čest u praksi liječnika opće/obiteljske medicine (LOM-a), te čini oko 2-3 % razloga posjeta. Vrtoglavica je iluzija okretanja tijela ili okoline te je simptom, a ne dijagnoza. Pri obradi bolesnika najvažnije je utvrditi radi li se uopće o vrtoglavici ili se radi o poremećaju ravnoteže, presinkopalnom stanju, fobičkom […]

Glavobolje

Traumatska ozljeda mozga

Traumatska ozljeda mozga je ozljeda glave ili mozga uzrokovana traumom koja remeti normalnu funkciju mozga. Događaji koji dovode do traumatske ozljede mozga razlikuju se. Među civilima, nesreće motornih vozila vodeći su uzrok traumatskih ozljeda mozga; među malom djecom i starijim odraslim osobama padovi su glavni uzrok traumatske ozljede mozga; a među vojnicima i veteranima, najčešći […]

Glavobolja

Kako se prehranom boriti protiv glavobolja

Prema međunarodnoj klasifikaciji glavobolja postoji čak 14 različitih vrsta glavobolja. Glavobolje su glavni uzročnik privremene nesposobnosti za rad u osoba mlađih od 50 godina, a procjenjuje se da je prevalencija glavobolje u svijetu oko 14%. Glavobolje pogađaju žene dva do tri puta češće nego muškarce. Također, napadi glavobolje u ženskoj populaciji su jači, dulje traju […]

Fizička bol

Migrena i pamćenje

Migrena je jedan od najčešćih neuroloških problema i najčešći uzrok vrsta primarnih glavobolja te jedan od najčešćih bolnih sindroma uopće. Javlja se u do 15% opće populacije, češća je u žena mlađe i srednje životne dobi. Statistika navodi da zahvaća čak do 25% žena te oko 9% muškaraca. Napadi intenzivne glavobolje karakteristični za migrenu mogu […]

Bubnjić

Molim pojašnjnje nalaza, a vezano za vrtoglavice najizraženije okretanjem na desni bok

Iz iste kategorije

Neurologija

Tikovi

Tikovi su brzi, stereotipni pokreti koji rezultiraju iznenadnim trzajima tijela ili zvukovima koje je teško kontrolirati. Česti su u djetinjstvu i obično se prvi put pojavljuju u dobi od oko 5 godina. Povremeno se mogu prvi put javiti u odrasloj dobi. Tikovi mogu biti prolazni i spontano prestati, ali mogu biti frustrirajući i ometati svakodnevne […]

Neurologija

Zašto nastaje osjećaj pritiska u glavi?

Pritisak u glavi može biti posljedica glavobolje ili infekcije uha, ali može signalizirati i teže stanje, poput potresa mozga. Može se pojaviti s drugim simptomima poput vrtoglavice. Brojna stanja mogu uzrokovati osjećaj stezanja, težine ili pritiska u glavi. Većina stanja koja rezultiraju pritiskom u glavi nisu razlog za uzbunu. Uobičajene uključuju tenzijske glavobolje, migrenu, stanja […]

Neurologija

Tumori pinealne regije

Tumori pinealne regije su tumori same pinealne žlijezde ili tkiva koje je okružuje. Pinelana žlijezda je mali organ u obliku graška u središtu mozga koji je odgovoran za proizvodnju i izlučivanje melatonina (koji je poznatiji kao hormon sna) u tamnom okruženju. Njegove primarne funkcije su reguliranje 24-satnog unutarnjeg tjelesnog sata (ili cirkadijalnog ritma), kao i […]

Neurologija

Molim mišljenje za MR nalaz mozga

Neurologija

Što su skotomi?

Skotom je medicinski izraz za poremećaj vidnog polja ili slijepu pjegu. Većina ih se javlja na jednom oku, ali mogu se pojaviti na oba oka. Mnoge stvari mogu uzrokovati skotom ili slijepu pjegu a liječenje ovisi o tome što ih uzrokuje. Retina ili mrežnica je sloj na stražnjoj strani oka koji pretvara svjetlost u električne […]

Neurologija

Kortikobazalna degeneracija

Kortikobazalna degeneracija, koja se naziva i kortikobazalni sindrom, rijetko je stanje u kojem se područja mozga smanjuju, a živčane stanice degeneriraju i umiru tijekom vremena. Bolest zahvaća područje mozga koje obrađuje informacije i moždane strukture koje kontroliraju kretanje. Ova degeneracija rezultira rastućim poteškoćama u kretanju jedne ili obje strane tijela. Obično se javlja kod starije […]

Neurologija

Je li slabija memorija neurološki problem?

Neurologija

Ataksija

Ataksija obuhvaća poremećaj koordinacije, ravnoteže i govora koji može biti uzrokovan različitim stanjima i bolestima. Može zahvatiti bilo koji dio tijela a osobe pogođene ataksijom često imaju poteškoće sa ravnotežom i hodom, govorom, gutanjem i izvršenjem motoričkih radnji koje zahtijevaju visoki stupanj kontrole poput pisanja. Točni simptomi i njihova ozbiljnost razlikuju se ovisno o poremećaju […]