Epilepsija i spavanje

Dobar san je vrlo bitan za normalno funkcioniranje i predstavlja važan dio života. Potreban je za kognitivno i tjelesno zdravlje te uz ostale zdrave životne navike poput uravnotežene prehrane i redovite tjelovježbe bitan je za dobru kvalitetu života. Epilepsija je skupina od preko 30 poremećaja kod kojih abnormalna aktivnost mozga uzrokuje sklonost napadajima. Po učestalosti četvrti je najčešći neurološki poremećaj, nakon migrene, moždanog udara i Alzheimerove bolesti.

Epilepsija i spavanje su višestruko povezani. Loš san može izazvati epileptične napadaje, a u isto vrijeme epilepsija može doprinijeti problemima sa spavanjem. Spavanje može utjecati na učestalost, pojavu, vrijeme i duljinu napadaja. Nedostatak sna čest je okidač epileptičkih napadaja. Neki sindromi epilepsije usko su povezani sa spavanjem i mogu se nazvati epilepsijama povezanim sa spavanjem. Epileptični napadaji mogu se pojaviti u bilo koje doba dana ili noći. Otprilike 20% osoba s epilepsijom ima napadaje samo tijekom spavanja, dok 40% ima napadaje samo dok su budni, a 35% ima napadaje i dok su budni i dok spavaju. Bolesnici koji boluju od specifičnih oblika epilepsije poput autosomno dominantne noćne epilepsije frontalnog režnja imaju napadaje najčešće noću.

Drugi oblici epilepsije poput epilepsije s generaliziranim toničko-kloničkim napadajima događaju se unutar 1-2 sata od buđenja. Osim ovih specifičnih oblika epilepsije, epileptički napadaji mogu narušavati spavanje i pogoršati postojeće poremećaje spavanja. Neki od lijekova koji se koriste za liječenje epilepsije također mogu utjecati na san. Neki lijekovi protiv napadaja (antiepileptici) mogu uzrokovati pospanost. Različite mjere koje reguliraju spavanje mogu smanjiti učestalost napadaja.

Poremećaji spavanja česti su kod osoba s dijagnosticiranom epilepsijom. Nekoliko je vrsta poremećaja spavanja povezanih s epilepsijom poput nesanice i sleep apneje. Poteškoće s usnivanjem i spavanjem uobičajene su kod ljudi s dijagnosticiranom epilepsijom, a između 24 i 55% ima nesanicu. Nesanica kod osoba s epilepsijom može biti uzrokovana noćnim napadajima, lijekovima te tjeskobom i depresijom. Opstruktivna sleep apneja je respiratorni poremećaj kod kojeg dolazi do potpunog ili djelomičnog kolapsa gornjih dišnih putova tijekom spavanja. Pogađa do 30% osoba s epilepsijom, što je dvostruko češće nego u općoj populaciji. Ovo stanje može uzrokovati hrkanje, česta buđenja i otežati dobar noćni odmor.

Osim što epilepsija utječe na san bolesnika ona u znatnoj mjeri narušava i san u skrbnika. Roditelj djeteta s epilepsijom uglavnom ne spavaju dovoljno. Studija koja je proučavala navike spavanja 50 roditelja djece mlađe od 5 godina s epilepsijom pokazala je da su ovi roditelji spavali u prosjeku samo 4 sata noću. Također su se budili u prosjeku 3 puta tijekom noći kako bi provjerili da li su djeca dobro.

Kratkoročni i dugoročni učinci lošeg sna

Prakticiranje dobrih navika spavanja važno je i za fizičko i za kognitivno zdravlje. Također može poboljšati produktivnost i kvalitetu života u cjelini. Nedovoljno spavanje vrlo brzo može uzrokovati pospanost tijekom dana, tjeskobu, probleme s pažnjom, različite ozljede i prejedanje. Učinci dugotrajnog nedostatka sna mogu uzrokovati visoki krvni tlak, srčani i moždani udar, pretilost, depresiju i druge poremećaje raspoloženja.

Osobe s epilepsijom vjerojatno su osjetljivije na kognitivne i funkcionalne posljedice poremećaja spavanja od opće populacije. Najčešća posljedica poremećaja sna u bolesnika s epilepsijom je pospanost tijekom dana. Pospanost može potencijalno imati posljedice opasne po život jer povećava vjerojatnost nesreća, osobito nesreća povezanih s motornim vozilima. Bolesnici s potpuno kontroliranim napadajima još uvijek mogu imati poremećen san zbog istovremenih poremećaja spavanja ili lijekova protiv napadaja.

Poremećaj sna također može utjecati na pamćenje. Iako točna funkcija spavanja ostaje nejasna, sve je više dokaza da je spavanje, a posebice REM i/ili sporo spavanje, potrebno za optimalnu kognitivnu funkciju. Jasno je dokumentirano da gubitak sna utječe i na kognitivne i na proceduralne vještine, osobito kada je kroničan. Nedavne studije pokazuju da kronično ograničenje sna za samo 2 sata po noći može ozbiljno narušiti kognitivne funkcije kod normalnih pojedinaca u razdoblju od jednog do dva tjedna. Moguće je da su određene faze sna važnije od drugih. I REM i sporovalno spavanje smatraju se “esencijalnim spavanjem”, a osobe koji su uskraćeni za spavanje (barem kratkoročno) “oporavit će se” ili će nadoknaditi većinu REM i sporovalovitog sna. Bolesnici s epilepsijom često imaju problema s pamćenjem i drugim aspektima kognitivnog funkcioniranja.

Antiepileptici i san

Antiepileptici mogu poboljšati ili poremetiti san neovisno o njihovom učinku na napadaje. Benzodiazepini (kao što su diazepam i lorazepam) i barbiturati (fenobarbital, primidon) imaju štetan učinak na spavanje. Skraćuju vrijeme potrebno za uspavljivanje, ali također smanjuju količinu REM faze sna i (u slučaju benzodiazepina) sporog sna. Fenitoin može povećati lagani san i smanjiti učinkovitost spavanja, a studije pokazuju smanjenje REM faze spavanja. Gabapentin povećava kontinuitet sna i smanjuje broj buđenja.

Koliko je sna dovoljno?

Potrebe za snom su različite za svaku osobu i mogu se mijenjati kako osoba stari. Kako bi se regulirao san potrebno je nastojati da odlazak u krevet bude u isto vrijeme svake večeri, čak i vikendom. Odlazak u isto vrijeme bitan je zato što pojedini procesi u tijelu poput tjelesne temperature i otpuštanja hormona melatonina, kortizola i hormona rasta prate tjelesni bioritam. Svi ovi procesi mogu se prilagoditi vanjskim utjecajima (kao kod promjene vremenskih zona ili tijekom rada u smjenama), međutim te se promjene događaju postupno i brze promjene u dnevnom rasporedu se ne toleriraju dobro. Također previše drijemanja tijekom dana može poremetiti arhitekturu sna.

Okruženje za spavanje treba biti optimizirano, fizički i mentalno, za spavanje. Fizički bi spavaća soba trebala biti prikladno mračna i tiha. Televizori, računala, videoigre i druga elektronička oprema treba biti izvan spavaće sobe. Krevet treba biti udoban, a temperatura optimalna.

Psihološki, spavaća soba, a posebno krevet, trebali bi biti povezani sa spavanjem, a ne s drugim (osobito aktivnim) aktivnostima. Potrebno je izbjegavati stresne aktivnosti prije spavanja. Stres može uzrokovati nesanicu. Kako bi se to spriječilo potrebno je uvesti opuštajuću rutinu na kraju dana. To pomaže olakšati prijelaz s dnevnih aktivnosti na mirno opuštanje tijekom sna. Također je ponekad potrebno izbjegavati čitanje ili gledanje televizije u krevetu.

Studije su pokazale da plavo svjetlo koje emitiraju elektronički uređaji (kao što su telefoni, tableti, prijenosna računala i televizori) može utjecati na hormon melatonin i ometati spavanje. Zbog toga je potrebno isključiti elektroniku sat vremena prije spavanja. Aktivnosti koje imaju tendenciju stimuliranja – osobito vježbanje – treba izbjegavati kasno tijekom dana (iako vježbanje ranije tijekom dana općenito poboljšava noćni san). Vježbanje pomaže u borbi protiv stresa i osjećaja nemira ali ga treba završiti najmanje tri sata prije spavanja kako ne bi remetilo usnivanje. Izlaganje sunčevoj svjetlosti tijekom dana također može ubrzati proizvodnju melatonina i povoljno djelovati na san. Alkohol prije spavanja treba izbjegavati jer može dovesti do ranog jutarnjeg buđenja. Kofein, nikotin i druge stimulanse kao i obilne obroke također treba izbjegavati kasno tijekom dana.

Spavanje i epilepsija usko su povezani. Loš san može izazvati epileptične napadaje, a u isto vrijeme epilepsija može doprinijeti problemima sa spavanjem. Nedostatak sna čest je okidač epileptičkih napadaja. Osobe koje boluju od epilepsije mogu smanjiti učestalost napada usvajanjem zdravih životnih stilova. Regulacija sna usvajanjem mjera koje nazivamo higijena spavanja može biti važan dio liječenja epilepsije.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Antiepileptici

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]

Adaptivni imunitet

Probiotici za imunitet

Iako je pandemija Covid-19 službeno prestala, ova nas je sezona gripe, prehlade i dalje prisutne korone dobro prodrmala. Upravo iz tog razloga dobro je ojačati svoj imunološki sustav. Uz standardne pripravke vitamina i minerala, beta glukana, propolisa, matične mliječi, korisnima su se pokazali probiotici. Imunitet Imunološki sustav je skup stanica, tvari i procesa koji rade […]

EEG

Molim Vas da mi protumačite nalaz polisomnografije

Apneja

Poremećaj spavanja i povećan rizik od moždanog udara

Poremećaj spavanja u značajnoj je mjeri povezan s povećanim rizikom od moždanog udara prema novijim istraživanjima. Rezultati velike internacionalne studije pokazuju kako je rizik od moždanog udara tri puta viši kod osoba koje premalo spavaju, više od dva puta veći u odnosu na one koji previše spavaju te 2-3 puta viši kod onih sa simptomima […]

Apneja u snu

Spavanje i kardiovaskularno zdravlje

Spavanje je fiziološki proces koji omogućava svakom čovjeku fizički i mentalni oporavak organizma tijekom dana. Kvalitetan san je veoma važan za održavanje kardiovaskularnog zdravlja. Dobar san trajanja 6 do 8 sati znatno smanjuje kardiovaskularni rizik. Tijelo ima svoj cirkadijalni ritam (24-satni unutarnji sat) koji regulira dnevno-noćni ciklus i pomaže u regulaciji fizičkog i mentalnog funkcioniranja. […]

Dijete

Epilepsija kod djeteta: napadi se ponavljaju unatoč terapiji

Iz iste kategorije

Neurologija

Kako se liječi migrena?

Ne postoji lijek koji može izliječiti migrenu, no danas imamo vrlo potentne lijekove koji mogu smanjiti učestalost napada i učinkovito otkloniti simptome. Pri tome je bitno ne samo uzimanje lijekova već i usvojiti zdrave životne navike. Koji lijekovi se koriste kod migrene? Koriste se dvije vrste lijekova: Lijekovi za zaustavljanje migrene: ove lijekove se može […]

Neurologija

Migrena

Migrena je jaka glavobolja koja uzrokuje pulsirajuću glavobolju jedne polovice glave. Faza glavobolje kod migrene obično traje najmanje četiri sata, ali može trajati i više. Težina glavobolje se pogoršava sa: – tjelesnom aktivnosti – izloženosti svjetlu – glasnom bukom – jakim mirisima. Migrene mogu ometati svakodnevnu rutinu i utjecati na sposobnost ispunjavanja osobnih i društvenih […]

Neurologija

Tikovi

Tikovi su brzi, stereotipni pokreti koji rezultiraju iznenadnim trzajima tijela ili zvukovima koje je teško kontrolirati. Česti su u djetinjstvu i obično se prvi put pojavljuju u dobi od oko 5 godina. Povremeno se mogu prvi put javiti u odrasloj dobi. Tikovi mogu biti prolazni i spontano prestati, ali mogu biti frustrirajući i ometati svakodnevne […]

Neurologija

Prilažem nalaz MR torakalne i cervikalne kralježnice – molim Vaše mišljenje

Neurologija

Zašto nastaje osjećaj pritiska u glavi?

Pritisak u glavi može biti posljedica glavobolje ili infekcije uha, ali može signalizirati i teže stanje, poput potresa mozga. Može se pojaviti s drugim simptomima poput vrtoglavice. Brojna stanja mogu uzrokovati osjećaj stezanja, težine ili pritiska u glavi. Većina stanja koja rezultiraju pritiskom u glavi nisu razlog za uzbunu. Uobičajene uključuju tenzijske glavobolje, migrenu, stanja […]

Neurologija

Bolujem od multipla skleroze te bih Vas molila ako biste mi mogli razjasniti nalaz MR mozga

Neurologija

Traumatska ozljeda mozga

Traumatska ozljeda mozga je ozljeda glave ili mozga uzrokovana traumom koja remeti normalnu funkciju mozga. Događaji koji dovode do traumatske ozljede mozga razlikuju se. Među civilima, nesreće motornih vozila vodeći su uzrok traumatskih ozljeda mozga; među malom djecom i starijim odraslim osobama padovi su glavni uzrok traumatske ozljede mozga; a među vojnicima i veteranima, najčešći […]

Neurologija

Tumori pinealne regije

Tumori pinealne regije su tumori same pinealne žlijezde ili tkiva koje je okružuje. Pinelana žlijezda je mali organ u obliku graška u središtu mozga koji je odgovoran za proizvodnju i izlučivanje melatonina (koji je poznatiji kao hormon sna) u tamnom okruženju. Njegove primarne funkcije su reguliranje 24-satnog unutarnjeg tjelesnog sata (ili cirkadijalnog ritma), kao i […]