Moždani udar koji dovodi do krvarenja naziva se hemoragijski moždani udar. Ovaj tip moždanog udara često se manifestira simptomima glavobolje, mučnine i povraćanja. Hemoragijski moždani udari čine oko 13% slučajeva svih moždanih udara. Uzrokuje ih oslabljena krvna žila koja pukne i krvari u okolni mozak ili u područje između mozga i ovojnica. Nakupljena krv također vrši pritisak na okolna područja mozga zbog čega dolazi do njihovog oštećenja. Ova vrsta moždanog udara je posebno teška i stanje bolesnika se može brzo pogoršati.

Dvije vrste hemoragijskih moždanih udara su intracerebralno (unutar mozga) krvarenje i subarahnoidalno krvarenje. Mozak okružuje arahnoidna membrana a prostor između te membrane i mozga se naziva subarahnoidalni prostor. Ako krvne žile koje prolaze kroz arahnoidnu membranu puknu, krvarenje iz njih može ispuniti subarahnoidalni prostor.

U podlozi hemoragijskih moždanih udara mogu biti različite krvno žilne malformacije poput aneurizmi i arteriovenskih malformacija (AVM).

Hemoragijski moždani udar javlja se obično u ljudi starijih od 65 godina, koji su već preboljeli moždani udar, imaju nekontrolirani dijabetes, visok kolesterol ili visoki krvni tlak. Poremećaji zgrušavanja krvi, jetrene lezije kao i lijekovi koji smanjuju koagulaciju također predisponiraju bolesnike za razvoj ovog oblika moždanog udara. Druga stanja koja uključuju oslabljene krvne žile u mozgu, kao što je Moyamoya bolest ili cerebralna amiloidna angiopatija također mogu biti uzorci. Pojedine životne navike poput pušenja, fizičke neaktivnosti i loše prehrane također povećavaju mogućnost pojave ovog oblika moždanog udara.

Simptomi hemoragijskog moždanog udara

Hemoragijski moždani udar koji je posljedica pucanja krvne žile može imati ozbiljne, trenutačne i po život opasne simptome kao što su:

• Iznenadna, jaka glavobolja u stražnjem dijelu glave. Mnogi su to opisali kao “najgoru glavobolju u životu”.
• Gubitak svijesti
• Oduzetost. Iznenadna utrnulost ili slabost lica, ruke ili noge, posebno na jednoj strani tijela.
• Iznenadna zbunjenost
• Iznenadni problemi s govorom
• Mučnina i povraćanje
• Epileptički napadaji
• Smetnje vida
• Iznenadna vrtoglavica, gubitak ravnoteže ili koordinacije

Dijagnoza

Dijagnoza hemoragičnog moždanog udara temelji se na povijesti bolesti i fizikalnom pregledu. Slikovni prikazi mozga (MSCT mozga ili MR) mogu pokazati krvarenje unutar mozga i potvrditi dijagnozu. Osim osnovnih testova koji su potrebni za postavljanje dijagnoze u bolnicama se rade i drugi testovi kako bi se procijenilo cjelokupno zdravlje bolesnika te diferencirali čimbenici rizika koji su doveli do razvoja hemoragičnog moždanog udara (poremećaji zgrušavanja, nekontroliran krvni tlak i drugo). U bolesnika u kojih se moždani udar prezentira razvojem epileptičkih napadaja dodatno se radi i elektroencefalogram (EEG).

Koje su mogućnosti liječenja

Pacijenti koji imaju simptome hemoragičnog moždanog udara moraju odmah potražiti hitnu medicinsku pomoć. Brza liječnička pomoć može spriječiti po život opasne komplikacije i teže oštećenje mozga.

Liječenje hemoragičnog moždanog udara ovisi o tome što ga je uzrokovalo, gdje se nalazi i veličini krvarenja. Mogućnosti liječenja osim standardnog liječenja lijekovima za sniženje krvnog tlaka uključuju ponekad i intervencijsku radiologiju i neurokirurške postupke koji se izvode kako bi se zaustavilo krvarenje i smanjio pritisak u mozgu.

Ciljevi liječenja su spriječiti po život opasne komplikacije koje se mogu pojaviti ubrzo nakon što se razviju simptomi moždanog udara, spriječiti buduće moždane udare, smanjiti invaliditet, spriječiti dugoročne komplikacije i pomoći bolesniku da kroz rehabilitaciju vrati što je više moguće normalno funkcioniranje.

Hemoragijske moždane udare je teško liječiti što znači da često nije moguće izravno zaustaviti krvarenje. Umjesto toga, glavni prioritet obično je smanjiti količinu krvarenja poticanjem procesa zgrušavanja i snižavanjem krvnog tlaka. Budući da je visoki krvni tlak najčešći uzrok hemoragijskih moždanih udara, glavni prioritet za liječenje ovih moždanih udara je snižavanje krvnog tlaka i njegovo održavanje na sigurnoj razini. Time se može smanjiti količina krvarenja u mozgu. Također se na taj način olakšava zgrušavanje krvi i začepljuje oštećena krvna žila.

Rehabilitacija nakon moždanog udara

Uobičajeno je da bolesnici imaju neke dugotrajne posljedice moždanog udara u danima i mjesecima koji slijede. Za mnoge će se posljedice moždanog udara malo pogoršati u prvih nekoliko dana nakon moždanog udara, a zatim će se poboljšati. Budući da je uobičajeno da bolesnici imaju dugotrajne posljedice moždanog udara, metode rehabilitacije su posebno korisne u procesu oporavka. Rehabilitacija nakon moždanog udara može imati mnoge oblike, uključujući:

-Govornu terapiju. Ova vrsta terapije usredotočuje se na dijelove mozga koji upravljaju sposobnošću govora. Govorna terapija ne samo da pomaže u razgovoru, već može pomoći i kod disanja, gutanja te jedenja ili pijenja.

-Fizikalnu terapiju. Ovaj terapijski pristup usmjeren je na poboljšanje mišićne snage i kontrole, posebice mišića u rukama, šakama, nogama i stopalima. Ova vrsta terapije može pomoći da se povrate sposobnosti kao što su hodanje, odijevanje ili jedenje.

-Kognitivna terapija. Ova vrsta terapije pomaže u jačanju mentalnih sposobnosti. Glavni fokus ove vrste terapije je poboljšanje razmišljanja, koncentracije i sposobnosti pamćenja.

Prevencija hemoragijskog moždanog udara

Najvažnija stvar kako bi se spriječio hemoragijski moždani udar je održavanje normalne razine krvnog tlaka. Visoki krvni tlak glavni je uzrok hemoragičnog moždanog udara, ali tome mogu pridonijeti i druga stanja poput dijabetesa tipa 2 i visokog kolesterola.

Hemoragijski moždani udar događa se vrlo iznenada, uzrokujući teške simptome. Ovi se simptomi obično brzo pogoršavaju, što čini hitnu medicinsku pomoć kritičnom. Mjesto moždanog udara, ozbiljnost krvarenja i brzina dobivanja njege mogu značajno utjecati na izglede bolesnika za oporavak.