Kako liječiti epilepsiju?

Epilepsija je zdravstveno stanje  koje utječe na živčani sustav. Obično se dijagnosticira nakon što je osoba imala najmanje dva napada (ili nakon jednog napadaja s visokim rizikom za više) koji nisu uzrokovani nekim poznatim medicinskim stanjem.  Epileptički napadi uzrokovani su smetnjama u električnoj aktivnosti mozga. Napadi u epilepsiji mogu biti posljedica  ozljede i bolesti mozga, metaboličkih i elektrolitskih poremećaja ali  uzrok  može biti i nepoznat. Epilepsija ima značajan utjecaj na kvalitetu života bolesnika,  a sama kvaliteta života ovisi o učestalosti  napadaja. Ozbiljnost epilepsije jako se razlikuje među pojedincima; neki imaju rijetke napadaje koji se mogu  izvrsno kontrolirati lijekovima dok manjina   pati od učestalih  napadaja koji slabo  reagiraju na  terapiju, unatoč najboljoj dostupnoj skrbi. Lijekovi koji se propisuju u liječenju epilepsije nazivaju se antiepilepticima i kontroliraju napadaje u oko 7 od 10 osoba koje žive s epilepsijom. Lijekovi ne mogu izliječiti epilepsiju, već mogu spriječiti pojavu epileptičkih napada  i kontrolirati ih. Cilj liječenja antiepilepticima je “Bez napadaja, bez nuspojava” što ponekad  u stvarnosti nije lako  postići. Istraživanja su pokazala da kada su bolesnici tek počeli uzimati antiepileptik u otprilike 47%  bolesnika napadi su bili zadovoljavajuće kontrolirani. U bolesnika kod kojih napadi nisu bili dovoljno dobro kontrolirani s jednim antiepileptikom dodatak drugog lijeka je u dodatnih 14% rezultirao s dobrom kontrolom napada.

Kako djeluju antiepileptici?

Antiepileptici  ne ‘rješavaju’ uzrok napada ali mogu spriječiti ili zaustaviti napadaje djelujući na složene načine. Mnogi djeluju na  način da djeluju na  kemijske supstance koji se nazivaju “neurotransmiteri” pobuđujući ih  (npr. stimuliraju) ili inhibirajući  (npr. usporavaju) te na taj način utječu na brzinu prijenosa  informacija između živčanih stanica. Druga skupina lijekova djeluje na živčane stanice utječući na način na koji se različite tvari unose i izlaze iz stanica. Promjenom načina rada živčanih stanica ili mijenjanjem njihove komunikacije antiepileptici mogu zaustaviti način na koji  napad započinje i širi se živčanim stanicama. Neprestano se pokušavaju pronaći novi načini kako bi lijekovi mogli zaustaviti ili kontrolirati napadaje. Neki od novijih lijekova djeluju na drugačiji način od starijih lijekova.

Kako odabrati lijek?

Liječenje epilepsije  može biti zahtjevno jer postoje mnoge stvari koje treba uzeti u obzir.  Pri odabiru vrste kao i doze lijeka u obzir se uzimaju slijedeći čimbenici:

  • vrsta epilepsije
  • dob osobe i životni stil
  • koliko često se javljaju napadaji
  • jesu li su se po uvođenju antiepileptika javile nuspojave
  • popratne bolesti kao i lijekovi koje bolesnik zbog toga uzima (neki lijekovi mogu utjecati na to kako se antiepileptik  apsorbira ili razgrađuje u tijelu te tako djeluju na količinu lijeka koja dospije u mozak)
  • je li se učestalost napada promijenila nakon promjene doze.

Liječenje s nekim antiepilepticima može se  započeti brže, dok kod nekih je potrebno započeti s niskim dozama i polako ih povećavati danima, jednima ili ponekad mjesecima. Pritom treba voditi računa da se nuspojave češće pojavljuju kada se liječenje započne s velikom dozom ili odmah s punom dozom ili ako se doza brzo poveća.

Vrlo je bitno redovito uzimanje propisane terapije. Uzimanje lijekova  u isto vrijeme svaki dan je vrlo bitno za uspješno liječenje epilepsije.  Propuštanje jedne ili dvije doze  lijeka može uzrokovati napadaj, te je  uzimanje lijekova prema uputama liječnika  iznimno  važno.  Antiepileptici su lijekovi s kojima se najčešće liječi epilepsija a mozak treba stalnu opskrbu ovim lijekovima  kako bi se spriječili  novi napadaji. Kod propuštanja doza ili nepravilnog uzimanja lijeka povećava se višestruko rizik za pojavu  napadaja. Nažalost objavljene studije pokazuju da više od 70% ljudi s epilepsijom ne uzima lijekove prema rasporedu. Svaka je osoba različita i doza lijeka koja joj je potreba ovisi  o mnogim čimbenicima.

Kako bi se odredilo kako osoba  podnosi lijek i koliko lijeka  dolazi do  mozga može se odrediti određivanjem koncentracija lijeka u krvi.  Ovaj test može pokazati da li osoba uzima ‘dovoljno’ lijeka za kontrolu napadaja ili uzima ‘previše’ te na taj način riskira razvoj nuspojava.  Kako bi lijekovi dosegli u tijelu ‘stabilno stanje’ potrebno je za većinu njih određeno vrijeme te se određivanje antiepileptika u krvi ne treba raditi odmah po početku uzimanja lijeka, već se mora pričekati da lijek postigne stabilno stanje prije nego što se provjeri razina u krvi. Ako je bolesnik  bio  dovoljno dugo na konstantnoj dozi, određivanjem razine antiepileptika u  krvi može se provjeriti je li osoba redovito uzimala lijek. Ovi testovi posebno su korisni u bolesnika koji uzimaju različite  lijekove koji mogu promijeniti količinu antiepileptika u tijelu. Vrijeme određivanja antiepileptika u krvi vrlo je važno. Obično je najbolje provjeriti razinu prije uzimanja doze ili ujutro. Time će se  izmjeriti najmanja količinu lijeka u tijelu. Ponekad se određuje doza antiepileptika u krvi  kako bi se provjerila najveća količina lijeka u tijelu kako bi se vidjelo odnosi li se to na nuspojave. U ovom slučaju, najbolje je napraviti test kada lijek dosegne vrhunac u krvotoku, obično oko 1 do 4 sata nakon najveće dnevne doze.

Koje su nuspojave antiepileptika i kako ih izbjeći?

Ponekad je teško znati jesu li simptomi povezani s  napadajima ili se radi o nuspojavama lijekova. Nuspojave povezane s dozom lijeka često počinju otprilike 30 minuta do 2 sata nakon uzimanja lijeka  i traju duže od 15 minuta. Neke nuspojave pojavljuju se ubrzo nakon početka primjene lijeka ili promjene doze. Ovi simptomi mogu spontano nestati nakon nekog vremena kao se tijelo navikava na lijek. Neke se nuspojave  mogu pojaviti ako se lijek uzme natašte te uzimanje lijeka nakon jela i prije spavanja može umanjiti želučane tegobe nakon uzimanja doze. Također uzimanje najveće doze noću može  pomoći da se bolje podnese lijek te da se bolesnik tijekom dana osjeća budnije i mentalno oštrije. Neke je lijekove najbolje uzeti kada je vjerojatnije da će osoba imati napadaje. Na primjer, kod bolesnika  koji imaju napadaje samo noću, može se zatražiti da uzmu lijekove protiv napadaja za vrijeme večere ili prije spavanja, tako da najveća količina lijeka djeluje noću. Neke se nuspojave mogu pojaviti ako se uzmu doze lijekova preblizu jedna drugoj.

Liječenje epilepsije danas može biti vrlo uspješno, a dosadašnja istraživanja naglašavaju potrebu da  bolesnici  rano potraže pomoć za svoje napadaje. Postoji mnogo različitih antiepileptika i mnogi od njih mogu pomoći – kada se daju za pravu vrstu napadaja i  u pravoj dozi. Liječenje bolesnika je individualno te se liječnici drže postulata  da je ‘najbolja doza’ lijeka  ona koja kontrolira napadaje s najmanjom količinom nuspojava.  Kako bi liječenje bilo uspješno potrebno je da bolesnik pravilno uzima lijekova, razvije  zdrave životne navike i izbjegava okolnosti i  lijekove koji  mogu izazvati napade.  

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Antidepresivi

Depresija i epilepsija – 2. dio

Dugotrajno gledano kombinirani pristup je učinkovitiji, a kod blage depresije psihološke intervencije su jednako učinkovite poput medikamenata. Kod umjerene do teške depresije medikamente su prva opcija, a inhibitori ponovne pohrane serotonina su dobro podnošljivi kod osoba s epilepsijom. Iz ove skupine lijekova zbog dobre podnošljivosti i malo interakcija obično su prvi izbor citalopram i sertralin. […]

Antiepileptici

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]

Bol

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 3. dio

Možemo li predvidjeti razvoj ovog stanja? Još ne možemo pouzdano predvidjeti hoće li netko razviti osjetljivost uzrokovanu opioidima ili ne. Postoje genetski i okolišni čimbenici koji igraju bitnu ulogu u razvoju ovog stanja. Kod nekih bolesnika je potrebna dugotrajna izloženost opioidima, dok kod drugih ide jako brzo, čak i kroz nekoliko dana. Za razvoj ovog […]

EEG

Možete li mi pojasniti EEG nalaz

Dijete

Epilepsija kod djeteta: napadi se ponavljaju unatoč terapiji

Diuretsko djelovanje

Kofein nije samo kava

Kofein je prirodna tvar gorkog okusa koja ima stimulacijski učinak u ljudskom organizmu. Prirodno se nalazi u preko 60 biljaka, kao što su zrna kave, listići čaja, plodovi kole, sjemenke kakaa, guarana, biljka mate (Yerba mate). Kofein se može i sintetizirati te se kao takav koristi u farmaceutskoj industriji za proizvodnju lijekova, ali i u […]

Iz iste kategorije

Neurologija

Tikovi

Tikovi su brzi, stereotipni pokreti koji rezultiraju iznenadnim trzajima tijela ili zvukovima koje je teško kontrolirati. Česti su u djetinjstvu i obično se prvi put pojavljuju u dobi od oko 5 godina. Povremeno se mogu prvi put javiti u odrasloj dobi. Tikovi mogu biti prolazni i spontano prestati, ali mogu biti frustrirajući i ometati svakodnevne […]

Neurologija

Zašto nastaje osjećaj pritiska u glavi?

Pritisak u glavi može biti posljedica glavobolje ili infekcije uha, ali može signalizirati i teže stanje, poput potresa mozga. Može se pojaviti s drugim simptomima poput vrtoglavice. Brojna stanja mogu uzrokovati osjećaj stezanja, težine ili pritiska u glavi. Većina stanja koja rezultiraju pritiskom u glavi nisu razlog za uzbunu. Uobičajene uključuju tenzijske glavobolje, migrenu, stanja […]

Neurologija

Traumatska ozljeda mozga

Traumatska ozljeda mozga je ozljeda glave ili mozga uzrokovana traumom koja remeti normalnu funkciju mozga. Događaji koji dovode do traumatske ozljede mozga razlikuju se. Među civilima, nesreće motornih vozila vodeći su uzrok traumatskih ozljeda mozga; među malom djecom i starijim odraslim osobama padovi su glavni uzrok traumatske ozljede mozga; a među vojnicima i veteranima, najčešći […]

Neurologija

Molim mišljenje za MR nalaz mozga

Neurologija

Je li slabija memorija neurološki problem?

Neurologija

Tumori pinealne regije

Tumori pinealne regije su tumori same pinealne žlijezde ili tkiva koje je okružuje. Pinelana žlijezda je mali organ u obliku graška u središtu mozga koji je odgovoran za proizvodnju i izlučivanje melatonina (koji je poznatiji kao hormon sna) u tamnom okruženju. Njegove primarne funkcije su reguliranje 24-satnog unutarnjeg tjelesnog sata (ili cirkadijalnog ritma), kao i […]

Neurologija

Što su skotomi?

Skotom je medicinski izraz za poremećaj vidnog polja ili slijepu pjegu. Većina ih se javlja na jednom oku, ali mogu se pojaviti na oba oka. Mnoge stvari mogu uzrokovati skotom ili slijepu pjegu a liječenje ovisi o tome što ih uzrokuje. Retina ili mrežnica je sloj na stražnjoj strani oka koji pretvara svjetlost u električne […]

Neurologija

Kortikobazalna degeneracija

Kortikobazalna degeneracija, koja se naziva i kortikobazalni sindrom, rijetko je stanje u kojem se područja mozga smanjuju, a živčane stanice degeneriraju i umiru tijekom vremena. Bolest zahvaća područje mozga koje obrađuje informacije i moždane strukture koje kontroliraju kretanje. Ova degeneracija rezultira rastućim poteškoćama u kretanju jedne ili obje strane tijela. Obično se javlja kod starije […]