Kako liječiti epilepsiju?

Vrijeme čitanja članka: 4 minute

Epilepsija je zdravstveno stanje  koje utječe na živčani sustav. Obično se dijagnosticira nakon što je osoba imala najmanje dva napada (ili nakon jednog napadaja s visokim rizikom za više) koji nisu uzrokovani nekim poznatim medicinskim stanjem.  Epileptički napadi uzrokovani su smetnjama u električnoj aktivnosti mozga. Napadi u epilepsiji mogu biti posljedica  ozljede i bolesti mozga, metaboličkih i elektrolitskih poremećaja ali  uzrok  može biti i nepoznat. Epilepsija ima značajan utjecaj na kvalitetu života bolesnika,  a sama kvaliteta života ovisi o učestalosti  napadaja. Ozbiljnost epilepsije jako se razlikuje među pojedincima; neki imaju rijetke napadaje koji se mogu  izvrsno kontrolirati lijekovima dok manjina   pati od učestalih  napadaja koji slabo  reagiraju na  terapiju, unatoč najboljoj dostupnoj skrbi. Lijekovi koji se propisuju u liječenju epilepsije nazivaju se antiepilepticima i kontroliraju napadaje u oko 7 od 10 osoba koje žive s epilepsijom. Lijekovi ne mogu izliječiti epilepsiju, već mogu spriječiti pojavu epileptičkih napada  i kontrolirati ih. Cilj liječenja antiepilepticima je “Bez napadaja, bez nuspojava” što ponekad  u stvarnosti nije lako  postići. Istraživanja su pokazala da kada su bolesnici tek počeli uzimati antiepileptik u otprilike 47%  bolesnika napadi su bili zadovoljavajuće kontrolirani. U bolesnika kod kojih napadi nisu bili dovoljno dobro kontrolirani s jednim antiepileptikom dodatak drugog lijeka je u dodatnih 14% rezultirao s dobrom kontrolom napada.

Kako djeluju antiepileptici?

Antiepileptici  ne ‘rješavaju’ uzrok napada ali mogu spriječiti ili zaustaviti napadaje djelujući na složene načine. Mnogi djeluju na  način da djeluju na  kemijske supstance koji se nazivaju “neurotransmiteri” pobuđujući ih  (npr. stimuliraju) ili inhibirajući  (npr. usporavaju) te na taj način utječu na brzinu prijenosa  informacija između živčanih stanica. Druga skupina lijekova djeluje na živčane stanice utječući na način na koji se različite tvari unose i izlaze iz stanica. Promjenom načina rada živčanih stanica ili mijenjanjem njihove komunikacije antiepileptici mogu zaustaviti način na koji  napad započinje i širi se živčanim stanicama. Neprestano se pokušavaju pronaći novi načini kako bi lijekovi mogli zaustaviti ili kontrolirati napadaje. Neki od novijih lijekova djeluju na drugačiji način od starijih lijekova.

Kako odabrati lijek?

Liječenje epilepsije  može biti zahtjevno jer postoje mnoge stvari koje treba uzeti u obzir.  Pri odabiru vrste kao i doze lijeka u obzir se uzimaju slijedeći čimbenici:

  • vrsta epilepsije
  • dob osobe i životni stil
  • koliko često se javljaju napadaji
  • jesu li su se po uvođenju antiepileptika javile nuspojave
  • popratne bolesti kao i lijekovi koje bolesnik zbog toga uzima (neki lijekovi mogu utjecati na to kako se antiepileptik  apsorbira ili razgrađuje u tijelu te tako djeluju na količinu lijeka koja dospije u mozak)
  • je li se učestalost napada promijenila nakon promjene doze.

Liječenje s nekim antiepilepticima može se  započeti brže, dok kod nekih je potrebno započeti s niskim dozama i polako ih povećavati danima, jednima ili ponekad mjesecima. Pritom treba voditi računa da se nuspojave češće pojavljuju kada se liječenje započne s velikom dozom ili odmah s punom dozom ili ako se doza brzo poveća.

Vrlo je bitno redovito uzimanje propisane terapije. Uzimanje lijekova  u isto vrijeme svaki dan je vrlo bitno za uspješno liječenje epilepsije.  Propuštanje jedne ili dvije doze  lijeka može uzrokovati napadaj, te je  uzimanje lijekova prema uputama liječnika  iznimno  važno.  Antiepileptici su lijekovi s kojima se najčešće liječi epilepsija a mozak treba stalnu opskrbu ovim lijekovima  kako bi se spriječili  novi napadaji. Kod propuštanja doza ili nepravilnog uzimanja lijeka povećava se višestruko rizik za pojavu  napadaja. Nažalost objavljene studije pokazuju da više od 70% ljudi s epilepsijom ne uzima lijekove prema rasporedu. Svaka je osoba različita i doza lijeka koja joj je potreba ovisi  o mnogim čimbenicima.

Kako bi se odredilo kako osoba  podnosi lijek i koliko lijeka  dolazi do  mozga može se odrediti određivanjem koncentracija lijeka u krvi.  Ovaj test može pokazati da li osoba uzima ‘dovoljno’ lijeka za kontrolu napadaja ili uzima ‘previše’ te na taj način riskira razvoj nuspojava.  Kako bi lijekovi dosegli u tijelu ‘stabilno stanje’ potrebno je za većinu njih određeno vrijeme te se određivanje antiepileptika u krvi ne treba raditi odmah po početku uzimanja lijeka, već se mora pričekati da lijek postigne stabilno stanje prije nego što se provjeri razina u krvi. Ako je bolesnik  bio  dovoljno dugo na konstantnoj dozi, određivanjem razine antiepileptika u  krvi može se provjeriti je li osoba redovito uzimala lijek. Ovi testovi posebno su korisni u bolesnika koji uzimaju različite  lijekove koji mogu promijeniti količinu antiepileptika u tijelu. Vrijeme određivanja antiepileptika u krvi vrlo je važno. Obično je najbolje provjeriti razinu prije uzimanja doze ili ujutro. Time će se  izmjeriti najmanja količinu lijeka u tijelu. Ponekad se određuje doza antiepileptika u krvi  kako bi se provjerila najveća količina lijeka u tijelu kako bi se vidjelo odnosi li se to na nuspojave. U ovom slučaju, najbolje je napraviti test kada lijek dosegne vrhunac u krvotoku, obično oko 1 do 4 sata nakon najveće dnevne doze.

Koje su nuspojave antiepileptika i kako ih izbjeći?

Ponekad je teško znati jesu li simptomi povezani s  napadajima ili se radi o nuspojavama lijekova. Nuspojave povezane s dozom lijeka često počinju otprilike 30 minuta do 2 sata nakon uzimanja lijeka  i traju duže od 15 minuta. Neke nuspojave pojavljuju se ubrzo nakon početka primjene lijeka ili promjene doze. Ovi simptomi mogu spontano nestati nakon nekog vremena kao se tijelo navikava na lijek. Neke se nuspojave  mogu pojaviti ako se lijek uzme natašte te uzimanje lijeka nakon jela i prije spavanja može umanjiti želučane tegobe nakon uzimanja doze. Također uzimanje najveće doze noću može  pomoći da se bolje podnese lijek te da se bolesnik tijekom dana osjeća budnije i mentalno oštrije. Neke je lijekove najbolje uzeti kada je vjerojatnije da će osoba imati napadaje. Na primjer, kod bolesnika  koji imaju napadaje samo noću, može se zatražiti da uzmu lijekove protiv napadaja za vrijeme večere ili prije spavanja, tako da najveća količina lijeka djeluje noću. Neke se nuspojave mogu pojaviti ako se uzmu doze lijekova preblizu jedna drugoj.

Liječenje epilepsije danas može biti vrlo uspješno, a dosadašnja istraživanja naglašavaju potrebu da  bolesnici  rano potraže pomoć za svoje napadaje. Postoji mnogo različitih antiepileptika i mnogi od njih mogu pomoći – kada se daju za pravu vrstu napadaja i  u pravoj dozi. Liječenje bolesnika je individualno te se liječnici drže postulata  da je ‘najbolja doza’ lijeka  ona koja kontrolira napadaje s najmanjom količinom nuspojava.  Kako bi liječenje bilo uspješno potrebno je da bolesnik pravilno uzima lijekova, razvije  zdrave životne navike i izbjegava okolnosti i  lijekove koji  mogu izazvati napade.  

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Antihistaminici

Izlaganje suncu može biti opasno ako se uzimaju lijekovi

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Nakon dugog razdoblja nestabilnog proljetnog vremena, napokon se pojavilo sunce. Iako uživamo u ljetnim radostima i veselimo se dužim danima, godišnjem odmoru i odlasku na more, jake sunčeve zrake za mnoge od nas nose i određene opasnosti. Osobe koje uzimaju lijekove za kronične bolesti, kao i one koje moraju koristiti antibiotike za vrijeme sunčanih dana, […]

Epilepsija

Epilepsija – jesu li normalni noćni trzaji udova, tokom cijele noći?

San

Kako liječiti kroničnu nesanicu?

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Dobar noćni san vrlo je važan za cjelokupno zdravlje. Tipično, odrasli trebaju oko sedam do devet sati sna po noći. Ovaj broj nije isti za sve i može varirati ovisno o nizu čimbenika. Važnije od broja sati sna je kvaliteta sna svake noći. Potrebe za snom također se mijenjaju tijekom života kako ljudi stare. Ukoliko […]

Migrena

Kako se liječi migrena?

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Ne postoji lijek koji može izliječiti migrenu, no danas imamo vrlo potentne lijekove koji mogu smanjiti učestalost napada i učinkovito otkloniti simptome. Pri tome je bitno ne samo uzimanje lijekova već i usvojiti zdrave životne navike. Koji lijekovi se koriste kod migrene? Koriste se dvije vrste lijekova: Lijekovi za zaustavljanje migrene: ove lijekove se može […]

Depresija

Depresija i epilepsija – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Dugotrajno gledano kombinirani pristup je učinkovitiji, a kod blage depresije psihološke intervencije su jednako učinkovite poput medikamenata. Kod umjerene do teške depresije medikamente su prva opcija, a inhibitori ponovne pohrane serotonina su dobro podnošljivi kod osoba s epilepsijom. Iz ove skupine lijekova zbog dobre podnošljivosti i malo interakcija obično su prvi izbor citalopram i sertralin. […]

impotencija

Kombiniranje lijeka s tabletama za potenciju

Iz iste kategorije

Neurologija

Zašto osjećam trnce na lijevoj strani tijela iznad kuka?

Neurologija

Ultrazvučna pretraga karotidnih arterija

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Karotidne arterije su glavne krvne žile u vratu koje opskrbljuju krvlju mozak, vrat i lice. Ove su arterije bitne za rad mozga jer isporučuju krv bogatu kisikom. Blokade protoka krvi ili suženja u tim arterijama može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema od kojih je svakako najozbiljnija moždani udar. Jedna od najčešćih tehnika koja se koristi za […]

Neurologija

Što su vretena spavanja?

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Spavanje je bitan biološki proces koji igra ključnu ulogu u održavanju cjelokupnog zdravlja i dobrobiti. Jedna od značajnih značajki spavanja bez brzih pokreta očiju (NREM) je pojava vretena spavanja, izbijanja moždane aktivnosti koji se vidljivo pojavljuju na elektroencefalogramu (EEG). Spavanje i njegove faze Spavanje nije jednoobrazno stanje već ciklus koji se sastoji od različitih faza […]

Neurologija

Što su hemangiomi?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Hemangiomi su benigne vaskularne malformacije koje se obično sastoje od mase krvnih žila. Iako se obično nalaze u koži i jetri, ove vaskularne anomalije mogu se pojaviti i u mozgu. Kada su prisutni u mozgu, nazivaju se cerebralni hemangiomi ili intrakranijski hemangiomi. Iako općenito benigni, njihova prisutnost u tako kritičnom organu predstavlja jedinstven izazov. Vrste […]

Neurologija

Razvojne venske anomalije

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Razvojne venske anomalije, poznate i kao venski angiomi, prirođene su malformacije venskog sustava mozga. Predstavljaju najčešći tip moždanih krvožilnih malformacija, koje se često slučajno identificiraju slikovnim pretragama. Razvojne venske anomalijekarakterizira skup malih žila koje se ulijevaju u veću središnju venu. Te se anomalije mogu pojaviti u različitim dijelovima mozga. Smatra se da se razvojne venske […]

Neurologija

Dvoboj dijeta za mršavljenje: povremeni post i dijeta s ograničenim unosom kalorija

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Naslovi najnovijih stručnih članaka o prehrani za mršavljenje glase: „Povremeni post i doziranje proteina odnosno ravnomjerna raspodjela tijekom dana za učinkovitije mršavljenje i skidanje masnog tkiva na području trbuha“ i „ Uz povremeni post dva dana u tjednu učinkovitije se gubi višak kilograma“. Čini se da ovaj popularan način prehrane pomalo dobiva sve veću znanstvenu […]

Neurologija

Molim Vas možete li mi reći kakav je moj EEG nalaz?

Neurologija

Glavobolja uzrokovana sinusitisom

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Sinusitis ili  sinusna infekcija, je upala ili oticanje tkiva koje oblaže sinuse. Ovo stanje može izazvati značajnu nelagodu i dovesti do različitih simptoma, uključujući glavobolje. Sinusa  su zrakom ispunjene šupljine smještene u lubanji oko nosa, čela i očiju. Sinusi proizvode sluz.  Kada se sinusi začepe ili napune tekućinom, bakterije, virusi ili gljivice mogu rasti i […]