Kako se liječi migrena?

Ne postoji lijek koji može izliječiti migrenu, no danas imamo vrlo potentne lijekove koji mogu smanjiti učestalost napada i učinkovito otkloniti simptome. Pri tome je bitno ne samo uzimanje lijekova već i usvojiti zdrave životne navike.

Koji lijekovi se koriste kod migrene?

Koriste se dvije vrste lijekova:

Lijekovi za zaustavljanje migrene: ove lijekove se može uzeti pri prvim znakovima migrene. Oni zaustavljaju ili smanjuju simptome migrene poput boli, mučnine i osjetljivosti. U tu skupinu lijekova spadaju takozvani triptani i gepanti.

Lijekovi za sprječavanje napada migrene: Ovi preventivni lijekovi se daju kod teških simptoma koji ometaju rutinu ili kod čestih napada migrene. Ovi lijekovi smanjuju učestalost napada.

Uobičajeni lijekovi za prevenciju migrene uključuju beta-blokatore, blokatore kalcijevih kanala, monoklonska protutitijela i tricikličke antidepresive.

Lijekovi dolaze u različitim oblicima, kao što su injekcija pod kožu (supkutana), oralna primjena (uzima se na usta), sprej, intravenozno i kao čepići.

Sve lijekove treba koristiti pod nadzorom neurologa, te je bitno slijediti upute.

Osim specifičnih lijekova mogu se za smanjenje boli dati i klasični analgetici poput ibuprofena, acetilsalicilne kiseline, acetaminofena, naproksena. Pri upotrebi ovih lijekova treba biti oprezan jer njihova zlouporaba može uzrokovati glavobolje uzrokovane prekomjernom uporabom lijekova. Čini se da je rizik najveći kod kombinacija acetilsalicilne kiseline, acetaminofena i kofeina. Glavobolje od prekomjerne upotrebe analgetika također se mogu pojaviti ako se uzima acetilsalicilna kiselina ili ibuprofen više od 14 dana u mjesecu ili triptane više od devet dana u mjesecu. Glavobolje uzrokovane prekomjernom uporabom lijekova javljaju se kada lijekovi prestanu ublažavati bol i počnu uzrokovati glavobolju.

Okidači migrene

Bitno je prepoznate što uzrokuje migrene. Dnevnik glavobolje može dati podatke kada se migrena dogodila i koliko je dugo trajala. Također može dati detalje o hrani ili aktivnostima koji su mogući okidači migrene. Dostupne su razne aplikacije za pametne telefone koje pomažu u vođenju dnevnika glavobolje. Do nedavno se najboljim savjetom smatralo izbjegavanje okidača migrene. Ali nova istraživanja sugeriraju da to zapravo može povećati osjetljivost na potencijalne okidače. Korisniji pristup mogao bi biti postupno se izlagati okidačima i naučiti se nositi s tim okidačima glavobolje pomoću različitih tehnika. To može uključivati trening opuštanja i smanjenje stresa. Potrebno je više istraživanja kako bi se razumjelo je li i kako ovaj pristup učinkovitiji u liječenju migrena.

Svijest o okidačima pomaže u njihovom prepoznavanju i liječenju migrene kada počne. Ako je stres okidač mogu se koristiti različite tehnike opuštanja. Ako se napad migrene javi zbog propuštenog obroka potrebno je voditi računa o redovitim obrocima.

Alternativni pristupi liječenju migrene uključuju uzimanje vitamina i minerala te tehnike opuštanja poput joge, akupunkture i biofeedbacka.

Kako se nositi s napadom migrene?

Postoje određene stvari koje bolesnik može učiniti kako bi se osjećao bolje pri napadu migrene, uključujući:

  • Odmaranje u mračnoj, tihoj i hladnoj sobi. Na prvi znak migrene, treba uzeti pauzu i odmaknuti se od svega ako je moguće i pronaći mirno okruženje. Svjetlost i zvuk mogu pogoršati intenzitet boli te se preporuča ugasiti svjetlo i odspavati.
  • Stavljanje obloga na čelo ili iza vrata. Oblozi leda imaju umrtvljujući učinak, što može ublažiti bol. Vrući oblozi i grijaći jastučići mogu opustiti napete mišiće. Topli tuševi ili kupke mogu imati sličan učinak.
  • Piće s kofeinom. U malim količinama sam kofein može ublažiti bol migrene u ranim fazama. Kofein također može pojačati učinak acetaminofena i acetilsalicilne kiseline na smanjenje boli. Ipak treba biti oprezni. Prečesto ispijanje previše kofeina može kasnije dovesti do glavobolja. Uzimanje kofeina prekasno tijekom dana može ometati san, što može utjecati na migrenu.

Kako prevenirati napad migrene?

Preventivni lijekovi protiv migrene smanjuju učestalost i jačinu napada migrene. Osim uzimanja lijekova potrebno je usvojiti i zdrave životne stilove. Kombinacija lijekova s zdravim životnim stilovima je najučinkovitiji način tretiranja migrene. Napadi migrene mogu smetati bolesniku da zaspi ili ga mogu probuditi noću. Isto tako, migrene su često potaknute lošim noćnim snom. Za poticanje čvrstog sna bitno je uspostaviti redovite sate spavanja što znači da je bitno da je vrijeme buđenja i odlaska na spavanje uvijek u isto vrijeme svaki dan — čak i vikendom. Spavanje tijekom dana treba biti kratko. Drijemanje duže od 20 do 30 minuta može ometati noćni san. Opuštanje na kraju dana može poboljšati san: slušanje umirujuće glazbe, kupanje u toploj kupki ili čitanje omiljene knjige. Potrebno je paziti na hranu i piće prije spavanja. Intenzivna tjelovježba, teški obroci, kofein, nikotin i alkohol mogu ometati san. Lijekovi koji sadrže kofein ili neki drugi stimulans – uključujući neke lijekove za liječenje migrene – mogu ometati san.

Prehrambene navike mogu utjecati na migrene. Bitno je ne preskakati obroke. Post povećava rizik od migrene. Dobro je jesti otprilike u isto vrijeme svaki dan. Praćenje hrane koja se jede može pomoći da se pronađu potencijalni okidači zbog hrane. Treba izbjegavati hranu koja izaziva migrene. Ova hrana može uključivati sir, čokoladu, kofein i alkohol.

Redovito vježbanje je također vrlo bitno za prevenciju napada migrene. Tijekom tjelesne aktivnosti tijelo oslobađa određene kemikalije koje blokiraju signale boli. Ove kemikalije također pomažu smanjiti anksioznost i depresiju – dva stanja koja mogu pogoršati migrene. Hodanje, plivanje i vožnja bicikla često su dobar izbor. Bitno je postupno preći na tjelovježbu, jer vrlo energična tjelovježba može izazvati migrene.

Pretilost također povećava rizik od kroničnih glavobolja. Održavanje zdrave tjelesne težine tjelovježbom i prehranom može pružiti dodatne prednosti u prevenciji napada migrene.

Stres i migrene često idu ruku pod ruku. Ne može se izbjeći svakodnevni stres, ali se može držati pod kontrolom. U tome je bitno opuštanje. Duboko disanje dijafragmom može pomoći u opuštanju. Bitno je usredotočiti se na polagano i duboko udisanje i izdisanje barem 10 minuta svaki dan. Može pomoći da se opuste mišići, jednu po jednu skupinu. Nakon završetka treba mirno sjediti minutu ili dvije.

Napadi migrene razlikuju se od osobe do osobe te se mogu ponavljati tijekom života. Iako ne postoji lijek koji može izliječiti migrenu danas imamo vrlo moćne lijekove koji mogu smanjiti učestalost napada i njihov intenzitet. Život s migrenama svakodnevni je izazov. Ali izbor zdravog načina života može pomoći.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Antibiotici

Izlaganje suncu može biti opasno ako se uzimaju lijekovi

Nakon dugog razdoblja nestabilnog proljetnog vremena, napokon se pojavilo sunce. Iako uživamo u ljetnim radostima i veselimo se dužim danima, godišnjem odmoru i odlasku na more, jake sunčeve zrake za mnoge od nas nose i određene opasnosti. Osobe koje uzimaju lijekove za kronične bolesti, kao i one koje moraju koristiti antibiotike za vrijeme sunčanih dana, […]

Alkohol

Kako liječiti kroničnu nesanicu?

Dobar noćni san vrlo je važan za cjelokupno zdravlje. Tipično, odrasli trebaju oko sedam do devet sati sna po noći. Ovaj broj nije isti za sve i može varirati ovisno o nizu čimbenika. Važnije od broja sati sna je kvaliteta sna svake noći. Potrebe za snom također se mijenjaju tijekom života kako ljudi stare. Ukoliko […]

Alkohol

Migrena

Migrena je jaka glavobolja koja uzrokuje pulsirajuću glavobolju jedne polovice glave. Faza glavobolje kod migrene obično traje najmanje četiri sata, ali može trajati i više. Težina glavobolje se pogoršava sa: – tjelesnom aktivnosti – izloženosti svjetlu – glasnom bukom – jakim mirisima. Migrene mogu ometati svakodnevnu rutinu i utjecati na sposobnost ispunjavanja osobnih i društvenih […]

Crvene točkice

Što je uzrok crvenim točkicama na koži nogu?

Glavobolja

Terapija za migrenu

Bol

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 3. dio

Možemo li predvidjeti razvoj ovog stanja? Još ne možemo pouzdano predvidjeti hoće li netko razviti osjetljivost uzrokovanu opioidima ili ne. Postoje genetski i okolišni čimbenici koji igraju bitnu ulogu u razvoju ovog stanja. Kod nekih bolesnika je potrebna dugotrajna izloženost opioidima, dok kod drugih ide jako brzo, čak i kroz nekoliko dana. Za razvoj ovog […]

Iz iste kategorije

Neurologija

Kako živjeti s POTS-om?

Sindrom posturalne ortostatske tahikardije (POTS) je stanje koje utječe na autonomni živčani sustav, što dovodi do abnormalnog povećanja broja otkucaja srca kada osoba ustane iz ležećeg položaja. Ovo stanje može značajno utjecati na svakodnevni život, uzrokujući simptome poput vrtoglavice, ošamućenosti, lupanja srca, umora, pa čak i nesvjestice. Suočavanje s POTS-om zahtijeva sveobuhvatan pristup koji uključuje […]

Neurologija

Wilsonova bolest

Wilsonova bolest je rijedak genetski poremećaj karakteriziran prekomjernim nakupljanjem bakra u tjelesnim tkivima. Ovo nakupljanje je rezultat mutacije u genu ATP7B, koji je ključan za regulaciju razine bakra u jetri. Normalno, bakar je neophodan za razne tjelesne funkcije, uključujući živčano provođenje, rast kostiju i stvaranje vezivnog tkiva. Međutim, kod Wilsonove bolesti, jetra ne uspijeva filtrirati […]

Neurologija

Kognitivna bihevioralna terapija

Nesanica je učestali poremećaj spavanja koji pogađa milijune ljudi diljem svijeta, narušavajući kvalitetu života i povećavajući rizik od raznih zdravstvenih problema. Manifestira se kao poteškoće s uspavljivanjem, zadržavanjem sna ili preranim buđenjem. Kronična nesanica je trajno stanje koje karakteriziraju poteškoće u započinjanju ili održavanju sna, najmanje tri noći tjedno tijekom razdoblja od najmanje tri mjeseca. […]

Neurologija

Probadanje u prsima i fibromialgija – molim pomoć

Neurologija

Kronična traumatska encefalopatija

Kronična traumatska encefalopatija je poremećenje funkcije mozga koja je povezane s ponavljanim ozljedama glave ili potresima mozga. Često se spominje u vezi s kontaktnim sportovima, ali može se pojaviti kod svakoga tko pati od ponovljenih trauma glave. Kronična traumatska encefalopatija vrsta je neurodegenerativne bolesti povezana s ponavljanim ozljedama glave ili potresima mozga. Radi se o […]

Neurologija

Operacija kičme – molim Vaše stručno mišljenje

Neurologija

Što je encefalopatija?

Encefalopatija je skupina stanja koja uzrokuju disfunkciju mozga. Disfunkcija mozga može se pojaviti kao smetenost, gubitak pamćenja, promjene osobnosti i s drugim tegobama. Postoje različiti tipovi, svaki s različitim uzrocima koji variraju od infekcije, izloženosti toksinima, bolesti mozga i brojna druga stanja. Koje su vrste encefalopatije? Najčešći tipovi encefalopatije i njihovi uzroci su: – Anoksična […]

Neurologija

Tikovi

Tikovi su brzi, stereotipni pokreti koji rezultiraju iznenadnim trzajima tijela ili zvukovima koje je teško kontrolirati. Česti su u djetinjstvu i obično se prvi put pojavljuju u dobi od oko 5 godina. Povremeno se mogu prvi put javiti u odrasloj dobi. Tikovi mogu biti prolazni i spontano prestati, ali mogu biti frustrirajući i ometati svakodnevne […]