Kako se liječi migrena?

Ne postoji lijek koji može izliječiti migrenu, no danas imamo vrlo potentne lijekove koji mogu smanjiti učestalost napada i učinkovito otkloniti simptome. Pri tome je bitno ne samo uzimanje lijekova već i usvojiti zdrave životne navike.

Koji lijekovi se koriste kod migrene?

Koriste se dvije vrste lijekova:

Lijekovi za zaustavljanje migrene: ove lijekove se može uzeti pri prvim znakovima migrene. Oni zaustavljaju ili smanjuju simptome migrene poput boli, mučnine i osjetljivosti. U tu skupinu lijekova spadaju takozvani triptani i gepanti.

Lijekovi za sprječavanje napada migrene: Ovi preventivni lijekovi se daju kod teških simptoma koji ometaju rutinu ili kod čestih napada migrene. Ovi lijekovi smanjuju učestalost napada.

Uobičajeni lijekovi za prevenciju migrene uključuju beta-blokatore, blokatore kalcijevih kanala, monoklonska protutitijela i tricikličke antidepresive.

Lijekovi dolaze u različitim oblicima, kao što su injekcija pod kožu (supkutana), oralna primjena (uzima se na usta), sprej, intravenozno i kao čepići.

Sve lijekove treba koristiti pod nadzorom neurologa, te je bitno slijediti upute.

Osim specifičnih lijekova mogu se za smanjenje boli dati i klasični analgetici poput ibuprofena, acetilsalicilne kiseline, acetaminofena, naproksena. Pri upotrebi ovih lijekova treba biti oprezan jer njihova zlouporaba može uzrokovati glavobolje uzrokovane prekomjernom uporabom lijekova. Čini se da je rizik najveći kod kombinacija acetilsalicilne kiseline, acetaminofena i kofeina. Glavobolje od prekomjerne upotrebe analgetika također se mogu pojaviti ako se uzima acetilsalicilna kiselina ili ibuprofen više od 14 dana u mjesecu ili triptane više od devet dana u mjesecu. Glavobolje uzrokovane prekomjernom uporabom lijekova javljaju se kada lijekovi prestanu ublažavati bol i počnu uzrokovati glavobolju.

Okidači migrene

Bitno je prepoznate što uzrokuje migrene. Dnevnik glavobolje može dati podatke kada se migrena dogodila i koliko je dugo trajala. Također može dati detalje o hrani ili aktivnostima koji su mogući okidači migrene. Dostupne su razne aplikacije za pametne telefone koje pomažu u vođenju dnevnika glavobolje. Do nedavno se najboljim savjetom smatralo izbjegavanje okidača migrene. Ali nova istraživanja sugeriraju da to zapravo može povećati osjetljivost na potencijalne okidače. Korisniji pristup mogao bi biti postupno se izlagati okidačima i naučiti se nositi s tim okidačima glavobolje pomoću različitih tehnika. To može uključivati trening opuštanja i smanjenje stresa. Potrebno je više istraživanja kako bi se razumjelo je li i kako ovaj pristup učinkovitiji u liječenju migrena.

Svijest o okidačima pomaže u njihovom prepoznavanju i liječenju migrene kada počne. Ako je stres okidač mogu se koristiti različite tehnike opuštanja. Ako se napad migrene javi zbog propuštenog obroka potrebno je voditi računa o redovitim obrocima.

Alternativni pristupi liječenju migrene uključuju uzimanje vitamina i minerala te tehnike opuštanja poput joge, akupunkture i biofeedbacka.

Kako se nositi s napadom migrene?

Postoje određene stvari koje bolesnik može učiniti kako bi se osjećao bolje pri napadu migrene, uključujući:

  • Odmaranje u mračnoj, tihoj i hladnoj sobi. Na prvi znak migrene, treba uzeti pauzu i odmaknuti se od svega ako je moguće i pronaći mirno okruženje. Svjetlost i zvuk mogu pogoršati intenzitet boli te se preporuča ugasiti svjetlo i odspavati.
  • Stavljanje obloga na čelo ili iza vrata. Oblozi leda imaju umrtvljujući učinak, što može ublažiti bol. Vrući oblozi i grijaći jastučići mogu opustiti napete mišiće. Topli tuševi ili kupke mogu imati sličan učinak.
  • Piće s kofeinom. U malim količinama sam kofein može ublažiti bol migrene u ranim fazama. Kofein također može pojačati učinak acetaminofena i acetilsalicilne kiseline na smanjenje boli. Ipak treba biti oprezni. Prečesto ispijanje previše kofeina može kasnije dovesti do glavobolja. Uzimanje kofeina prekasno tijekom dana može ometati san, što može utjecati na migrenu.

Kako prevenirati napad migrene?

Preventivni lijekovi protiv migrene smanjuju učestalost i jačinu napada migrene. Osim uzimanja lijekova potrebno je usvojiti i zdrave životne stilove. Kombinacija lijekova s zdravim životnim stilovima je najučinkovitiji način tretiranja migrene. Napadi migrene mogu smetati bolesniku da zaspi ili ga mogu probuditi noću. Isto tako, migrene su često potaknute lošim noćnim snom. Za poticanje čvrstog sna bitno je uspostaviti redovite sate spavanja što znači da je bitno da je vrijeme buđenja i odlaska na spavanje uvijek u isto vrijeme svaki dan — čak i vikendom. Spavanje tijekom dana treba biti kratko. Drijemanje duže od 20 do 30 minuta može ometati noćni san. Opuštanje na kraju dana može poboljšati san: slušanje umirujuće glazbe, kupanje u toploj kupki ili čitanje omiljene knjige. Potrebno je paziti na hranu i piće prije spavanja. Intenzivna tjelovježba, teški obroci, kofein, nikotin i alkohol mogu ometati san. Lijekovi koji sadrže kofein ili neki drugi stimulans – uključujući neke lijekove za liječenje migrene – mogu ometati san.

Prehrambene navike mogu utjecati na migrene. Bitno je ne preskakati obroke. Post povećava rizik od migrene. Dobro je jesti otprilike u isto vrijeme svaki dan. Praćenje hrane koja se jede može pomoći da se pronađu potencijalni okidači zbog hrane. Treba izbjegavati hranu koja izaziva migrene. Ova hrana može uključivati sir, čokoladu, kofein i alkohol.

Redovito vježbanje je također vrlo bitno za prevenciju napada migrene. Tijekom tjelesne aktivnosti tijelo oslobađa određene kemikalije koje blokiraju signale boli. Ove kemikalije također pomažu smanjiti anksioznost i depresiju – dva stanja koja mogu pogoršati migrene. Hodanje, plivanje i vožnja bicikla često su dobar izbor. Bitno je postupno preći na tjelovježbu, jer vrlo energična tjelovježba može izazvati migrene.

Pretilost također povećava rizik od kroničnih glavobolja. Održavanje zdrave tjelesne težine tjelovježbom i prehranom može pružiti dodatne prednosti u prevenciji napada migrene.

Stres i migrene često idu ruku pod ruku. Ne može se izbjeći svakodnevni stres, ali se može držati pod kontrolom. U tome je bitno opuštanje. Duboko disanje dijafragmom može pomoći u opuštanju. Bitno je usredotočiti se na polagano i duboko udisanje i izdisanje barem 10 minuta svaki dan. Može pomoći da se opuste mišići, jednu po jednu skupinu. Nakon završetka treba mirno sjediti minutu ili dvije.

Napadi migrene razlikuju se od osobe do osobe te se mogu ponavljati tijekom života. Iako ne postoji lijek koji može izliječiti migrenu danas imamo vrlo moćne lijekove koji mogu smanjiti učestalost napada i njihov intenzitet. Život s migrenama svakodnevni je izazov. Ali izbor zdravog načina života može pomoći.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Glava

Pritisak u glavi – molim Vaše mišljenje

Bol

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 3. dio

Možemo li predvidjeti razvoj ovog stanja? Još ne možemo pouzdano predvidjeti hoće li netko razviti osjetljivost uzrokovanu opioidima ili ne. Postoje genetski i okolišni čimbenici koji igraju bitnu ulogu u razvoju ovog stanja. Kod nekih bolesnika je potrebna dugotrajna izloženost opioidima, dok kod drugih ide jako brzo, čak i kroz nekoliko dana. Za razvoj ovog […]

Diuretsko djelovanje

Kofein nije samo kava

Kofein je prirodna tvar gorkog okusa koja ima stimulacijski učinak u ljudskom organizmu. Prirodno se nalazi u preko 60 biljaka, kao što su zrna kave, listići čaja, plodovi kole, sjemenke kakaa, guarana, biljka mate (Yerba mate). Kofein se može i sintetizirati te se kao takav koristi u farmaceutskoj industriji za proizvodnju lijekova, ali i u […]

Glavobolja

Kako se prehranom boriti protiv glavobolja

Prema međunarodnoj klasifikaciji glavobolja postoji čak 14 različitih vrsta glavobolja. Glavobolje su glavni uzročnik privremene nesposobnosti za rad u osoba mlađih od 50 godina, a procjenjuje se da je prevalencija glavobolje u svijetu oko 14%. Glavobolje pogađaju žene dva do tri puta češće nego muškarce. Također, napadi glavobolje u ženskoj populaciji su jači, dulje traju […]

Glavobolja

Migrene i glavobolje – molim savjet za terapiju

Fizička bol

Migrena i pamćenje

Migrena je jedan od najčešćih neuroloških problema i najčešći uzrok vrsta primarnih glavobolja te jedan od najčešćih bolnih sindroma uopće. Javlja se u do 15% opće populacije, češća je u žena mlađe i srednje životne dobi. Statistika navodi da zahvaća čak do 25% žena te oko 9% muškaraca. Napadi intenzivne glavobolje karakteristični za migrenu mogu […]

Iz iste kategorije

Neurologija

Tikovi

Tikovi su brzi, stereotipni pokreti koji rezultiraju iznenadnim trzajima tijela ili zvukovima koje je teško kontrolirati. Česti su u djetinjstvu i obično se prvi put pojavljuju u dobi od oko 5 godina. Povremeno se mogu prvi put javiti u odrasloj dobi. Tikovi mogu biti prolazni i spontano prestati, ali mogu biti frustrirajući i ometati svakodnevne […]

Neurologija

MR anigiografija – molim očitanje nalaza

Neurologija

Zašto nastaje osjećaj pritiska u glavi?

Pritisak u glavi može biti posljedica glavobolje ili infekcije uha, ali može signalizirati i teže stanje, poput potresa mozga. Može se pojaviti s drugim simptomima poput vrtoglavice. Brojna stanja mogu uzrokovati osjećaj stezanja, težine ili pritiska u glavi. Većina stanja koja rezultiraju pritiskom u glavi nisu razlog za uzbunu. Uobičajene uključuju tenzijske glavobolje, migrenu, stanja […]

Neurologija

Traumatska ozljeda mozga

Traumatska ozljeda mozga je ozljeda glave ili mozga uzrokovana traumom koja remeti normalnu funkciju mozga. Događaji koji dovode do traumatske ozljede mozga razlikuju se. Među civilima, nesreće motornih vozila vodeći su uzrok traumatskih ozljeda mozga; među malom djecom i starijim odraslim osobama padovi su glavni uzrok traumatske ozljede mozga; a među vojnicima i veteranima, najčešći […]

Neurologija

Tumori pinealne regije

Tumori pinealne regije su tumori same pinealne žlijezde ili tkiva koje je okružuje. Pinelana žlijezda je mali organ u obliku graška u središtu mozga koji je odgovoran za proizvodnju i izlučivanje melatonina (koji je poznatiji kao hormon sna) u tamnom okruženju. Njegove primarne funkcije su reguliranje 24-satnog unutarnjeg tjelesnog sata (ili cirkadijalnog ritma), kao i […]

Neurologija

VEP – vrtoglavice i glavobolje

Neurologija

Što su skotomi?

Skotom je medicinski izraz za poremećaj vidnog polja ili slijepu pjegu. Većina ih se javlja na jednom oku, ali mogu se pojaviti na oba oka. Mnoge stvari mogu uzrokovati skotom ili slijepu pjegu a liječenje ovisi o tome što ih uzrokuje. Retina ili mrežnica je sloj na stražnjoj strani oka koji pretvara svjetlost u električne […]

Neurologija

Kortikobazalna degeneracija

Kortikobazalna degeneracija, koja se naziva i kortikobazalni sindrom, rijetko je stanje u kojem se područja mozga smanjuju, a živčane stanice degeneriraju i umiru tijekom vremena. Bolest zahvaća područje mozga koje obrađuje informacije i moždane strukture koje kontroliraju kretanje. Ova degeneracija rezultira rastućim poteškoćama u kretanju jedne ili obje strane tijela. Obično se javlja kod starije […]