Moždani udar je hitno medicinsko stanje i zahtjeva hitan prijevoz i zbrinjavanje bolesnika u adekvatno opremljenoj zdravstvenoj ustanovi…

Moždani udar je hitno medicinsko stanje i zahtjeva hitan prijevoz i zbrinjavanje bolesnika u adekvatno opremljenoj zdravstvenoj ustanovi. Takvi bolesnici prvo budu pregledani u hitnoj neurološkoj ambulanti. U postavljanju dijagnoze moždanog udara ključan je klinički pregled bolesnika. Nadalje, da bi odredili da li se radi o ishemiji ili krvarenju neophodno je učiniti neuroradiološku obradu. U hitnoj službi uobičajeno je učiniti MSCT mozga koji će nekoliko sati od nastupa simptoma najčešće prikazati oštećenje (ishemiju) dok će krvarenje biti prikazano odmah po nastanku simptoma. Magnetska rezonanca ranije od MSCT pokazuje znakove ishemije i osobitno je pogodna za prikaz infarkta u stražnoj moždanoj cirkulaciji. Nadalje, neophodno je učiniti laboratorijsku obradu i EKG. Već iz ovih pretraga moguće je otkriti ili postaviti sumnju na uzrok nastanka moždanog udara kao što su primjerice fibrilacija atrija, visoke vrijednosti krvnog tlaka, šećerna bolest, slabokrvnost, leukemija, srčani infarkt, itd. Svi bolesnici s moždanim udarom trebaju se liječiti u posebno organiziranim neurološkim odjelima za zbrinjavanje moždanog udara, tzv. jedinicama za moždani udar. Noviji podaci govore o znatno povoljnijem ishodu moždanog udara kod bolesnika koji se liječe u specijaliziranim jedinicama za moždani udar u odnosu na bolesnike koji su bili liječeni na drugim odjelima.
Tijekom liječenja, bolesniku će se učiniti ultrazvučni pregled karotidnih krvnih žila kako bi se procijenilo da li postoje i u kojem stupnju aterosklerotska suženja. Pretpostavlja se da je jedna četvrtina svih tranzitornih ishemijskih ataka (TIA) i moždanih udara uzrokovana suženjem unutarnje karotidne arterije (ACI). U slučaju dijagnosticiranja suženja krvne žile većeg od 70 %, bolesnik će biti upućen na dodatnu radiološku obradu (angiografiju) kojom će se precizno odrediti stupanj suženja karotidne arterije. Suženja veća od 70 % zahtjevaju intervencijsko liječenje u vidu postavljanja stenta istim principom kao i kod koronarnih arterija na srcu. Druga mogućnost je klasični kirurški zahvat tzv. karotidna endarterektomija (CEA). Ukoliko je unutarnja karotidna arterija potpuno začepljena, takav bolesnik nije kandidat za operativno liječenje niti stentiranje te se dalje primjenjuje liječenje medikamentima.