Kako se postavlja dijagnoza moždanog udara? (3. dio)

Moždani udar je hitno medicinsko stanje i zahtjeva hitan prijevoz i zbrinjavanje bolesnika u adekvatno opremljenoj zdravstvenoj ustanovi…

Moždani udar je hitno medicinsko stanje i zahtjeva hitan prijevoz i zbrinjavanje bolesnika u adekvatno opremljenoj zdravstvenoj ustanovi. Takvi bolesnici prvo budu pregledani u hitnoj neurološkoj ambulanti. U postavljanju dijagnoze moždanog udara ključan je klinički pregled bolesnika. Nadalje, da bi odredili da li se radi o ishemiji ili krvarenju neophodno je učiniti neuroradiološku obradu. U hitnoj službi uobičajeno je učiniti MSCT mozga koji će nekoliko sati od nastupa simptoma najčešće prikazati oštećenje (ishemiju) dok će krvarenje biti prikazano odmah po nastanku simptoma. Magnetska rezonanca ranije od MSCT pokazuje znakove ishemije i osobitno je pogodna za prikaz infarkta u stražnoj moždanoj cirkulaciji. Nadalje, neophodno je učiniti laboratorijsku obradu i EKG. Već iz ovih pretraga moguće je otkriti ili postaviti sumnju na uzrok nastanka moždanog udara kao što su primjerice fibrilacija atrija, visoke vrijednosti krvnog tlaka, šećerna bolest, slabokrvnost, leukemija, srčani infarkt, itd. Svi bolesnici s moždanim udarom trebaju se liječiti u posebno organiziranim neurološkim odjelima za zbrinjavanje moždanog udara, tzv. jedinicama za moždani udar. Noviji podaci govore o znatno povoljnijem ishodu moždanog udara kod bolesnika koji se liječe u specijaliziranim jedinicama za moždani udar u odnosu na bolesnike koji su bili liječeni na drugim odjelima.
Tijekom liječenja, bolesniku će se učiniti ultrazvučni pregled karotidnih krvnih žila kako bi se procijenilo da li postoje i u kojem stupnju aterosklerotska suženja. Pretpostavlja se da je jedna četvrtina svih tranzitornih ishemijskih ataka (TIA) i moždanih udara uzrokovana suženjem unutarnje karotidne arterije (ACI). U slučaju dijagnosticiranja suženja krvne žile većeg od 70 %, bolesnik će biti upućen na dodatnu radiološku obradu (angiografiju) kojom će se precizno odrediti stupanj suženja karotidne arterije. Suženja veća od 70 % zahtjevaju intervencijsko liječenje u vidu postavljanja stenta istim principom kao i kod koronarnih arterija na srcu. Druga mogućnost je klasični kirurški zahvat tzv. karotidna endarterektomija (CEA). Ukoliko je unutarnja karotidna arterija potpuno začepljena, takav bolesnik nije kandidat za operativno liječenje niti stentiranje te se dalje primjenjuje liječenje medikamentima.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Apneja

Poremećaj spavanja i povećan rizik od moždanog udara

Poremećaj spavanja u značajnoj je mjeri povezan s povećanim rizikom od moždanog udara prema novijim istraživanjima. Rezultati velike internacionalne studije pokazuju kako je rizik od moždanog udara tri puta viši kod osoba koje premalo spavaju, više od dva puta veći u odnosu na one koji previše spavaju te 2-3 puta viši kod onih sa simptomima […]

Mozak

MR mozga – molim objašnjenje nalaza

Diuretsko djelovanje

Kofein nije samo kava

Kofein je prirodna tvar gorkog okusa koja ima stimulacijski učinak u ljudskom organizmu. Prirodno se nalazi u preko 60 biljaka, kao što su zrna kave, listići čaja, plodovi kole, sjemenke kakaa, guarana, biljka mate (Yerba mate). Kofein se može i sintetizirati te se kao takav koristi u farmaceutskoj industriji za proizvodnju lijekova, ali i u […]

Dijabetes

Vrućine i povišeni krvni tlak

Dolaskom ljeta dolazi i toplo vrijeme. Termometar se često penje iznad 30 stupnjeva. Za vrijeme ljetnih vrućina, u tijelu se šire krvne žile kako bi se bolje ohladilo. Time se za vrijeme dana zna dogoditi da se snize vrijednosti krvnog tlaka. Kod osoba koje inače pate od hipertenzije, može se desiti da izmjerene vrijednosti tlaka budu […]

Amiodaron

Hipertrofijska kardiomiopatija – 2. dio

Terapija hipertrofijske kardiomiopatije je znatno uznapredovala zadnjih godina. Farmakološka terapija je važna u cilju poboljšanja kvalitete života bolesnika, prevencija komplikacija bolesti i nagle smrti. Lijekovi omogućavaju kontrolu i suzbijanje simptoma, bolju toleranciju tjelesnih opterećenja, kontrolu srčanih aritmija, prevenciju tromboembolijskih incidenata. Osnovni lijekovi u liječenju bolesnika s hipertrofijskom kardiomiopatijom su: beta blokatori, dizopiramid, a u slučajevima […]

Fizikalna terapija

Moždani udar i fizikalna terapija – molim savjet

Iz iste kategorije

Neurologija

Migrena

Migrena je jaka glavobolja koja uzrokuje pulsirajuću glavobolju jedne polovice glave. Faza glavobolje kod migrene obično traje najmanje četiri sata, ali može trajati i više. Težina glavobolje se pogoršava sa: – tjelesnom aktivnosti – izloženosti svjetlu – glasnom bukom – jakim mirisima. Migrene mogu ometati svakodnevnu rutinu i utjecati na sposobnost ispunjavanja osobnih i društvenih […]

Neurologija

Tikovi

Tikovi su brzi, stereotipni pokreti koji rezultiraju iznenadnim trzajima tijela ili zvukovima koje je teško kontrolirati. Česti su u djetinjstvu i obično se prvi put pojavljuju u dobi od oko 5 godina. Povremeno se mogu prvi put javiti u odrasloj dobi. Tikovi mogu biti prolazni i spontano prestati, ali mogu biti frustrirajući i ometati svakodnevne […]

Neurologija

Zašto nastaje osjećaj pritiska u glavi?

Pritisak u glavi može biti posljedica glavobolje ili infekcije uha, ali može signalizirati i teže stanje, poput potresa mozga. Može se pojaviti s drugim simptomima poput vrtoglavice. Brojna stanja mogu uzrokovati osjećaj stezanja, težine ili pritiska u glavi. Većina stanja koja rezultiraju pritiskom u glavi nisu razlog za uzbunu. Uobičajene uključuju tenzijske glavobolje, migrenu, stanja […]

Neurologija

MR anigiografija – molim očitanje nalaza

Neurologija

Traumatska ozljeda mozga

Traumatska ozljeda mozga je ozljeda glave ili mozga uzrokovana traumom koja remeti normalnu funkciju mozga. Događaji koji dovode do traumatske ozljede mozga razlikuju se. Među civilima, nesreće motornih vozila vodeći su uzrok traumatskih ozljeda mozga; među malom djecom i starijim odraslim osobama padovi su glavni uzrok traumatske ozljede mozga; a među vojnicima i veteranima, najčešći […]

Neurologija

VEP – vrtoglavice i glavobolje

Neurologija

Tumori pinealne regije

Tumori pinealne regije su tumori same pinealne žlijezde ili tkiva koje je okružuje. Pinelana žlijezda je mali organ u obliku graška u središtu mozga koji je odgovoran za proizvodnju i izlučivanje melatonina (koji je poznatiji kao hormon sna) u tamnom okruženju. Njegove primarne funkcije su reguliranje 24-satnog unutarnjeg tjelesnog sata (ili cirkadijalnog ritma), kao i […]

Neurologija

Što su skotomi?

Skotom je medicinski izraz za poremećaj vidnog polja ili slijepu pjegu. Većina ih se javlja na jednom oku, ali mogu se pojaviti na oba oka. Mnoge stvari mogu uzrokovati skotom ili slijepu pjegu a liječenje ovisi o tome što ih uzrokuje. Retina ili mrežnica je sloj na stražnjoj strani oka koji pretvara svjetlost u električne […]