Kako živjeti s Parkinsonovom bolesti?

Parkinsonova bolest  je neurodegenerativna bolest  koja zahvaća živčane stanice koje proizvode kemijsku supstancu dopamin u  području mozga koji se zove supstancija  nigra. Učestalost Parkinsonove bolesti raste s godinama, ali procjenjuje se da se četiri posto bolesnika s Parkinsonovom bolesti dijagnosticira prije 50. godine života. Bolest zahvaća oba spola ali muškarci imaju 1,5 puta veću vjerojatnost da imaju Parkinsonovu bolest od žena. Učestalost je velika i smatra se da više od 10 milijuna ljudi širom svijeta živi s Parkinsonovom bolesti.

Simptomi se postupno razvijaju godinama. Progresija simptoma je individualno i često se razlikuje od osobe do osobe. Bolesnici s Parkinsonovom bolesti  obično razvijaju tegobe poput:

-tremora (podrhtavanja), uglavnom u stanju mirovanja koje zahvaća udove i bradu

-bradikinezija (usporenost u pokretima)

-rigor (ukočenost mišića udova)

-problemi s hodom (hod sitnim koracima, smanjenih sukretnji rukama)

-gubitak posturalnih refleksa (refleksa koji nas drže uspravnim) zbog čega su bolesnici skloni padovima.

Uzrok bolesti je  nepoznat. Iako se bolest ne može izliječiti imamo danas na raspolaganju različite mogućnosti liječenja  uključujući lijekove ali i invazivne metode. Iako sama Parkinsonova bolest nije fatalna, komplikacije bolesti mogu biti ozbiljne. Smatra se da su komplikacije Parkinsonove bolesti 14. uzrokom smrti u svijetu.

Prvi korak ka dobrom životu s Parkinsonovom bolesti je razumijevanje bolesti i progresije:

  1. Kvalitetu života bolesnika koji boluju od  Parkinsonove bolesti može biti vrlo dobra. Suradnja sa svojim neurologom i strogo pridržavanje preporučene terapije ključni su za uspješno liječenje simptoma bolesti. Parkinsonova  bolest se liječi dopaminergičkim lijekovima jer u Parkinsonovoj  bolesti su razine dopamina vrlo niske  zbog oštećenja živčanih stanica koji proizvode dopamin u području supstancije  nigre. Simptomi Parkinsonove bolesti se javljaju kasnije tijekom bolesti jer je značajna količina neurona supstancije  nigra već izgubljena ili oštećena. Lewyjeva tijela (nakupljanje abnormalnog proteina alfa-sinukleina) nalaze se u neuronima supstance nigre kod bolesnika  s Parkinsonovom bolesti. Trenutno sve terapije korištene za Parkinsonovu bolest poboljšavaju simptome bez usporavanja ili zaustavljanja napredovanja bolesti.
  2. Uz simptome povezane s kretanjem koji su nazvani “motorički” simptomi, simptomi Parkinsonove bolesti  mogu biti povezani s raspoloženjem, intelektualnim funkcijama, spavanjem i slično te kako bi se razlikovali od simptoma povezanih s kretanjem  nazivaju se “nemotorički” simptomi. Na kvalitetu života bolesnika s Parkinsonovom bolesti nemotorički simptomi a posebice depresija često više utječu nego motorički simptomi. Nemotorički simptomi koji se javljaju u Parkinsonovoj  bolesti su gubitak interesa (apatija), depresija, zatvor, gubitak osjeta njuha, poremećaji krvnog tlaka, kognitivna oštećenja, poremećaji spavanja, kognitivni simptomi, zatvor, simptomi mokraćnog mjehura, znojenje, seksualna disfunkcija, umor, bol (osobito u udu), trnci, vrtoglavica, tjeskoba. Mnogi nemotorički simptomi Parkinsonove bolesti ostaju vrlo dugo neprepoznati jer se često ne misli na njih. Pravodobno prepoznavanje ovih simptoma je vrlo bitno obzirom da se mogu s različitim farmakološkim i nefarmakološkim metodama  vrlo dobro kontrolirati.  Zbog toga je bitno zapisati nemotoričke  simptome i o njima raspraviti sa svojim neurologom kako bi se napravila pravilna strategija liječenja.
  3. Simptomi Parkinsonovom bolesti  variraju i mogu promaknuti ako se ne misli na njih. S vremenom bolesnici  s Parkinsonovom bolesti primjećuju sve veću tendenciju da učinak lijeka sve kraće traje te se između dvije doze lijeka javljaju simptomi bolesti.  Kako bi se mogla pravilno titrirati terapija jako je bitno da bolesnici vode dnevnik simptoma. Ako  simptomi osciliraju tijekom dana, treba  pratiti obrazac vremena kada lijekovi djeluju i kada gube svoj učinak. Na temelju ovih obrazaca neurolog će moći optimalno titrirati terapiju; tj prilagoditi vrijeme uzimanja lijeka i doze potrebama bolesnika.
  4. Simptomi Parkinsonovom bolesti  su vrlo raznovrsni ali se neke tegobe u bolesnika mogu pojaviti neovisno o Parkinsonovoj bolesti.  Na primjer, temperatura nije simptom Parkinsonove  bolesti  ali može znatno pogoršati simptome bolesti. Ponekad pogoršanje Parkinsonove  bolesti  je rezultat drugih zbivanja, poput infekcije te pri naglim, neočekivanim pogoršanjima bolesti uvijek treba isključiti nego drugo, popratno stanje koje je do toga moglo dovesti. Promjene lijekova, infekcija, dehidracija, nedostatak sna, nedavna operacija, stres ili drugi medicinski problemi mogu pogoršati simptome Parkinsonove bolesti . Infekcije mokraćnog sustava (čak i bez simptoma mokraćnog mjehura) posebno su čest uzrok. Određeni lijekovi mogu pogoršati simptome Parkinsonove bolesti. To uključuje antipsihotike, valproate, litij i lijekove za mučninu. Prije nego što se započnete s jednim od ovih lijekova trebalo bi razgovarati sa svojim neurologom kako bi se provjerilo da li postoji  bolja alternativa.
  5. Ne pridržavanje točnih uputa u svezi uzimanja terapije. Neki bolesnici  smatraju da bi trebali pričekati dok  lijekovi potpuno ne izgube svoj učinak  prije nego što uzmu sljedeću dozu. Lijekovi, a posebice preparati levodope su najučinkovitiji kada se uzimaju na vrijeme, neposredno prije nego što prethodna doza popusti. Ako se predugo čeka s uzimanjem lijeka, sljedeća doza možda neće ostvariti svoj učinak te i ostale doze   neće djelovati učinkovito tijekom ostatka dana. Zbog toga je važno  uzimati doze lijekova točno na vrijeme. Neki bolesnici  nerado počinju uzimati levodopu zbog straha od lijekova.  Levodopa ne liječi sve simptome Parkinsonove bolesti, ali dramatično reducira motoričke  simptome bolesti i  poboljšava kvalitetu života.
  6. Parkinsonova bolest  se vrlo razlikuje od osobe do osobe. Pravilnim životnim stilom može se znatno utjecati na progresiju bolesti. Ako ostanete u formi, adekvatno spavate  i imate pravilnu prehranu možete utjecati na progresiju bolesti. Tjelovježba je posebno važna za poboljšanje pokretljivosti, izdržljivosti, raspoloženja i kvalitete života u Parkinsonovoj bolesti.

Parkinsonova bolest  je neurodegenerativna bolest koja je druga po učestalosti, odmah iza Alzheimerove bolesti te se procjenjuje da danas zahvaća preko 10 milijuna ljudi u čitavom svijetu. Znanstvenici istražuju načine za identificiranje različitih tvari specifičnih za Parkinsonovu bolesti koji mogu dovesti do ranije dijagnoze i prilagođenijih tretmana za usporavanje procesa bolesti. Ne postoji standardni tretman Parkinsonove bolesti. Liječenje bolesnika  s Parkinsonovom bolesti je individualno, ovisi o simptomima bolesti, dobi bolesnika i drugim čimbenicima. Liječenje Parkinsonove bolesti uključuje lijekove ali i  promjene načina života i uvođenje zdravih životnih navika  poput odmora i vježbanja. Dostupno je mnogo lijekova za liječenje Parkinsonovih simptoma, premda još nijedan koji može izliječiti ili zaustaviti bolest.   Uobičajeno je da bolesnici s Parkinsonovom bolesti  uzimaju razne  lijekove  u različitim dozama i u različito doba dana  kako bi simptomi bolesti bili adekvatno tretirani. Iako uzimanje  lijekova može biti izazovan zadatak,  pridržavanje točnog rasporeda omogućiti  će najveću korist od lijekova i izbjeći neugodna razdoblja pojave simptoma bolesti zbog propuštenih doza.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Iznenadni trzaji tijela

Tikovi

Tikovi su brzi, stereotipni pokreti koji rezultiraju iznenadnim trzajima tijela ili zvukovima koje je teško kontrolirati. Česti su u djetinjstvu i obično se prvi put pojavljuju u dobi od oko 5 godina. Povremeno se mogu prvi put javiti u odrasloj dobi. Tikovi mogu biti prolazni i spontano prestati, ali mogu biti frustrirajući i ometati svakodnevne […]

Alkohol

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Glavobolje

Traumatska ozljeda mozga

Traumatska ozljeda mozga je ozljeda glave ili mozga uzrokovana traumom koja remeti normalnu funkciju mozga. Događaji koji dovode do traumatske ozljede mozga razlikuju se. Među civilima, nesreće motornih vozila vodeći su uzrok traumatskih ozljeda mozga; među malom djecom i starijim odraslim osobama padovi su glavni uzrok traumatske ozljede mozga; a među vojnicima i veteranima, najčešći […]

Adenohipofiza

Što znači ova rečenica u mom nalazu (MR mozga)

Aneurizma

Jesu li glavobolje nakon ove operacije normalne?

Mozak

Tumori pinealne regije

Tumori pinealne regije su tumori same pinealne žlijezde ili tkiva koje je okružuje. Pinelana žlijezda je mali organ u obliku graška u središtu mozga koji je odgovoran za proizvodnju i izlučivanje melatonina (koji je poznatiji kao hormon sna) u tamnom okruženju. Njegove primarne funkcije su reguliranje 24-satnog unutarnjeg tjelesnog sata (ili cirkadijalnog ritma), kao i […]

Iz iste kategorije

Neurologija

Zašto nastaje osjećaj pritiska u glavi?

Pritisak u glavi može biti posljedica glavobolje ili infekcije uha, ali može signalizirati i teže stanje, poput potresa mozga. Može se pojaviti s drugim simptomima poput vrtoglavice. Brojna stanja mogu uzrokovati osjećaj stezanja, težine ili pritiska u glavi. Većina stanja koja rezultiraju pritiskom u glavi nisu razlog za uzbunu. Uobičajene uključuju tenzijske glavobolje, migrenu, stanja […]

Neurologija

Što su skotomi?

Skotom je medicinski izraz za poremećaj vidnog polja ili slijepu pjegu. Većina ih se javlja na jednom oku, ali mogu se pojaviti na oba oka. Mnoge stvari mogu uzrokovati skotom ili slijepu pjegu a liječenje ovisi o tome što ih uzrokuje. Retina ili mrežnica je sloj na stražnjoj strani oka koji pretvara svjetlost u električne […]

Neurologija

Kortikobazalna degeneracija

Kortikobazalna degeneracija, koja se naziva i kortikobazalni sindrom, rijetko je stanje u kojem se područja mozga smanjuju, a živčane stanice degeneriraju i umiru tijekom vremena. Bolest zahvaća područje mozga koje obrađuje informacije i moždane strukture koje kontroliraju kretanje. Ova degeneracija rezultira rastućim poteškoćama u kretanju jedne ili obje strane tijela. Obično se javlja kod starije […]

Neurologija

Pulsiranje iza uha – koji je urok tome?

Neurologija

Ataksija

Ataksija obuhvaća poremećaj koordinacije, ravnoteže i govora koji može biti uzrokovan različitim stanjima i bolestima. Može zahvatiti bilo koji dio tijela a osobe pogođene ataksijom često imaju poteškoće sa ravnotežom i hodom, govorom, gutanjem i izvršenjem motoričkih radnji koje zahtijevaju visoki stupanj kontrole poput pisanja. Točni simptomi i njihova ozbiljnost razlikuju se ovisno o poremećaju […]

Neurologija

Paraneoplastični sindromi

Paraneoplastični sindromi živčanog sustava su skupina poremećaja koji se mogu javiti kod ljudi koji boluju od onkoloških bolesti. Autoimune su etiologije i rezultat su imunološkog sustava koji osim što napada tumorske stanice može napadati i zdrave stanice dijelova mozga, leđne moždine, perifernih živaca ili mišića. Ovisno o tome koji je dio živčanog sustav zahvaćen mogu […]

Neurologija

Radikulopatija

Radikulopatiju uzrokuje pritisak na živac u području kralježnici i rezultat je pritiska ili nadraženosti korijena živaca (mjesto gdje se živci spajaju s kralježnicom). Radikulopatija će se manifestirati bolom u području oko pritisnutog živca, utrnutosti ili peckanjem. Ovisno o mjestu pritiska na živac, radikulopatija se može klasificirati kao: – cervikalna radikulopatija (vrat) – torakalna radikulopatija (srednji […]

Neurologija

Jaka glavobolja – molim Vaš savjet