Kronična dnevna glavobolja

Bolesnici s kroničnom dnevnom glavoboljom imaju značajno smanjenu kvalitetu života i predstavljaju veliki izazov u liječenju…

Bolesnici s kroničnom dnevnom glavoboljom imaju značajno smanjenu kvalitetu života i predstavljaju veliki izazov u liječenju. Uspješno liječenje bolesnika značajno mijenja njihovu kvalitetu životsa. Dijagnoza kronične dnevne glavobolje postavlja se ukoliko je glavobolja prisutna više od 15 dana mjesečno i traje duže od tri mjeseca. Prevalencija kronične dnevne glavoboke u općoj populaciji je 2,95-4,7% .

Čimbenici rizika za nastanak kronične dnevne glavobolje su sljedeći: ženski spol, pretilost BMI >30, stres, prekomjerena konzumacija kofeina, depresija, niska razina obrazovanja, trauma glave, prekomjerena uporaba analgeika..

Bolesnici s kroničnom dnevnom glavoboljom zahtjevaju pregled u Ambulanti za glavobolju gdje je glavna zadaća neurologa isključiti sekundarnu glavobolje (glavobolju uzrokovanu nekom drugom bolesti npr. kod tumora, upale moždanih ovojnica..) U većini slučajeva dijagnoza se može postaviti na temelju razgovora s bolesnikom i kliničkog pregleda gdje će se na temelju tih podataka procijeniti da li je kronična dnevna glavobolja nastala iz neke primarne epizodičke glavobolje (uglavnom migrene ili tenzijske glavobolje) koja je bila neprepoznata ili loše liječena ili se radi o glavobolji uzrokovanoj prekomjerenim uzimanjem analgetika. Smatra se da čak 80 % kroničnih dnevnih glavobolja nastane transformacijom iz primarne epizodičke glavobolje. U manjem broju slučajeva bilo da se radi o novonastaloj glavobolji, glavobolji koja je promijenila svoj karakter, glavobolji koja ne reagira na analgetsku terapiju ili kod promjene u neurološkom statusu neurolog će preporučiti dodatnu obradu koja uključuje MSCT mozga ili MR mozga, event. MSCT ili MR angiografiju, pregled okuliste, hormone štitnjače, lumbalnu punkciju, mjerenje intrakranijskog tlaka. Razlikujemo kronične dnevne glavobolje trajanja duže od četiri sata (kronična migrena, kronična tenzijska glavobolja, novonastala dnevna perzistirajuća glavobolja, hemikrania continua) i kratkotrajne kronične dnevne glavobolje (cluster gavobolja, paroksizmalna hemikranija, SUNCT..).

Dijagnoza kronične migrene postavlja se u bolesnika koji su prethodno imali epizodičku migrenu (npr. jednom mjesečno glavobolju trajanja od 4-72 h). Glavne karakteristike migrenske glavobolje su pulsirajuća, jaka bol jedne (u 60% bolesnika) ili obje polovice glave, praćena mučninom i povraćanjem, bolesniku smeta svjetlo i buka te se bol pogoršava uobičajenom kliničkom aktivnošću.  U bolesnika s kroničnom migrenom takav tip glavobolje mora biti prisutan barem osam dana mjesečno uz prisutnu gotovo svakodnevnu, blažu glavobolju kroz razdobolje od tri mjeseca. Važno je napomenuti da bolesnici s kroničnom migrenom mogu imati i blaži tip glavobolje od prethodih epizodičkih glavobolja (manje povraćaju, blaža je mučnina…..), međutim glavna osobitost je da su glavobolje skoro svakodnevne što značajno onesposobljava bolesnika.

Kroničnu tenzijsku glavobolju karakterizira blaga, obostrana glavobolja karaktera pritiska, koja je prisutna više od 15 dana mjesečno duže od tri mjeseca. Bitno je naglasiti da ti bolesnici uz glavobolju mogu imati blagu mučninu, te im može im smetati svjetlo i buka, međutim ti simptomi su puno blaži nego kod kronične migrene. Novonastala dnevna perzistirajuća glavobolja javlja se u bolesnika bez prethodne glavobolje u anamnezi te preko 80% bolesnika može navesti točan datum početka glavobolje. Po karakteristikama taj tip glavobolje odgovara kroničnoj tenzijskoj glavobolji, međutim u tih bolesnika neophodno je opsežnom dijagnostičkom obradom isključiti sekundarnu glavobolju. Da bi se postavila dijagnoza hemicranije continue bolesnik mora zadovoljiti sljedeće kriterije: bol mora biti prisutna isključivo na jednoj strani, stalno je prisutna te je  umjerenog karaktera (ne postoji razdoblje bez boli) uz povremenu izrazitu jaku, kratkotrajnu bol praćenu suzenjem oka, iscjedkom iz nosa, otokom kapka i psihomotornim nemirom (kretanje ublažava jaku bol). Najčešći tip sekundarno nastale kronične glavobolje su glavobolje uzrokovane prekomjerenim uzimanjem lijekova.

Bitno je naglasiti da neadekvatno liječenje akutne boli, bilo od strane bolesnika ili liječnika,  može dovesti do razvoja kronične boli čije je liječenje značajno kompliciranije. Mogućnosti liječenja kronične dnevne glavobolje ovisne su o vrsti glavobolje te je stoga neophodan pregled specijaliste neurologa u Ambulanti za glavobolju koji će ovisno o kliničkoj slici odrediti tip glavobolje, procijeniti potrebu daljne dijagnostičke obrade i propisati odgovarajuću terapiju u svrhu poboljšanja kvalitete života tih bolesnika.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Glavobolja

Kako se prehranom boriti protiv glavobolja

Prema međunarodnoj klasifikaciji glavobolja postoji čak 14 različitih vrsta glavobolja. Glavobolje su glavni uzročnik privremene nesposobnosti za rad u osoba mlađih od 50 godina, a procjenjuje se da je prevalencija glavobolje u svijetu oko 14%. Glavobolje pogađaju žene dva do tri puta češće nego muškarce. Također, napadi glavobolje u ženskoj populaciji su jači, dulje traju […]

Endometrioza

Endometrioza – trebam li potražiti drugo mišljenje?

Fizička bol

Migrena i pamćenje

Migrena je jedan od najčešćih neuroloških problema i najčešći uzrok vrsta primarnih glavobolja te jedan od najčešćih bolnih sindroma uopće. Javlja se u do 15% opće populacije, češća je u žena mlađe i srednje životne dobi. Statistika navodi da zahvaća čak do 25% žena te oko 9% muškaraca. Napadi intenzivne glavobolje karakteristični za migrenu mogu […]

Demencija

Depresija u neurološkim bolestima

Depresija je česta u bolesnika s neurološkim poremećajima. Rezultati objavljenih studije pokazuju da će jedan od svaka tri bolesnika koji razviju moždani udar, epilepsiju, migrenu ili Parkinsonovu bolest razviti depresiju. Između 27% i 54% bolesnika s multiplom sklerozom imalo je epizodu velikog depresivnog poremećaja. A između 30% i 50% pacijenata s demencijom ima depresiju. Osim što se […]

Arnold Chiari malformacija

Arnold Chiari malformacija

Arnold Chiari malformacija je strukturni defekti malog mozga. To je dio mozga koji kontrolira ravnotežu. Arnold Chiari malformacije češće pogađaju žene nego muškarce. Prije uporabe slikovnih metoda poput MR-a mozga smatralo se da je ova malformacija izuzetno rijetka. Povećana upotreba dijagnostičkih slikovnih tehnika kao što su MR i CT mozga dovela je do učestalijih dijagnoza. […]

Migrena

Visok arterijski tlak

Iz iste kategorije

Neurologija

Tikovi

Tikovi su brzi, stereotipni pokreti koji rezultiraju iznenadnim trzajima tijela ili zvukovima koje je teško kontrolirati. Česti su u djetinjstvu i obično se prvi put pojavljuju u dobi od oko 5 godina. Povremeno se mogu prvi put javiti u odrasloj dobi. Tikovi mogu biti prolazni i spontano prestati, ali mogu biti frustrirajući i ometati svakodnevne […]

Neurologija

Zašto nastaje osjećaj pritiska u glavi?

Pritisak u glavi može biti posljedica glavobolje ili infekcije uha, ali može signalizirati i teže stanje, poput potresa mozga. Može se pojaviti s drugim simptomima poput vrtoglavice. Brojna stanja mogu uzrokovati osjećaj stezanja, težine ili pritiska u glavi. Većina stanja koja rezultiraju pritiskom u glavi nisu razlog za uzbunu. Uobičajene uključuju tenzijske glavobolje, migrenu, stanja […]

Neurologija

Traumatska ozljeda mozga

Traumatska ozljeda mozga je ozljeda glave ili mozga uzrokovana traumom koja remeti normalnu funkciju mozga. Događaji koji dovode do traumatske ozljede mozga razlikuju se. Među civilima, nesreće motornih vozila vodeći su uzrok traumatskih ozljeda mozga; među malom djecom i starijim odraslim osobama padovi su glavni uzrok traumatske ozljede mozga; a među vojnicima i veteranima, najčešći […]

Neurologija

Bolujem od multipla skleroze te bih Vas molila ako biste mi mogli razjasniti nalaz MR mozga

Neurologija

Tumori pinealne regije

Tumori pinealne regije su tumori same pinealne žlijezde ili tkiva koje je okružuje. Pinelana žlijezda je mali organ u obliku graška u središtu mozga koji je odgovoran za proizvodnju i izlučivanje melatonina (koji je poznatiji kao hormon sna) u tamnom okruženju. Njegove primarne funkcije su reguliranje 24-satnog unutarnjeg tjelesnog sata (ili cirkadijalnog ritma), kao i […]

Neurologija

Što su skotomi?

Skotom je medicinski izraz za poremećaj vidnog polja ili slijepu pjegu. Većina ih se javlja na jednom oku, ali mogu se pojaviti na oba oka. Mnoge stvari mogu uzrokovati skotom ili slijepu pjegu a liječenje ovisi o tome što ih uzrokuje. Retina ili mrežnica je sloj na stražnjoj strani oka koji pretvara svjetlost u električne […]

Neurologija

Kortikobazalna degeneracija

Kortikobazalna degeneracija, koja se naziva i kortikobazalni sindrom, rijetko je stanje u kojem se područja mozga smanjuju, a živčane stanice degeneriraju i umiru tijekom vremena. Bolest zahvaća područje mozga koje obrađuje informacije i moždane strukture koje kontroliraju kretanje. Ova degeneracija rezultira rastućim poteškoćama u kretanju jedne ili obje strane tijela. Obično se javlja kod starije […]

Neurologija

MR mozga – možete li mi pojasniti nalaz?