Moždani udar i konzumacija alkoholnih pića i kave – praktična pitanja i odgovori

Ovo je vrlo često i nezaobilazno pitanje u praksi svakog liječnika, odnosno, neurologa. Odgovor je „da“…

Mogu li piti alkoholna pića ako sam prebolio moždani udar ili imam visoki rizik za razvoj srčanožilnih bolesti?

Ovo je vrlo često i nezaobilazno pitanje u praksi svakog liječnika, odnosno, neurologa. Odgovor je „da“, ali uz jasnu ogradu u svezi količine konzumiranog alkohola. Osnovna je preporuka za muškarce da je dozvoljena dnevna količina, ovisno o vrsti alkoholnih pića; 2 dl vina, 0.5 l piva ili 0.3 dl koncentriranog, „žestokog“ alkoholnog pića (nikako ne sve zajedno!). Za žene se preporučuje za trećinu ili polovicu manja dnevna količina alkoholnih pića od navedene zbog njihove u prosjeku bitno manje tjelesne mase u odnosu na muškarce. Stoga osobe koje prakticiraju i vole popiti „čašu vina iza ručka“ mogu to i dalje činiti.
Osim ove načelne preporuke, svakako prije definitivnog stava i zaključka svaki se bolesnik treba konzultirati sa svojim obiteljskim liječnikom i/ili neurologom ovisno o lijekovima koje uzima. Uzimanje nekih lijekova, poput onih za „razrjeđivanje“ krvi, uz redovitu konzumaciju alkoholnih pića mogu povećati rizik krvarenja i sl.

Debljaju li alkoholna pića?
Odgovor je ponovno “da”.

Alkohol sadrži 7 kcal po gramu, odnosno dvostruko više kalorija od proteina i ugljikohidrata. Sadrži tek nešto kalorija manje od masti, koje imaju 9 kcal po gramu. Kalorijska vrijednost primjerice vina, ovisi o sorti te tako 1 dcl bijelog vina ima oko 82 kcal, dok 1 dcl crnog vina ima oko 85 kcal. Slatka i desertna vina imaju više kalorija, oko cca 178 kcal, a pjenušci oko 138 kcal u 1 dcl.

Također, važno je naglasiti da kalorije iz alkohola nemaju nikakve nutritivne vrijednosti potrebne za zdravi metabolizam, ubrzavaju skladištenje masti i neminovno dovode do debljanja, naravno, ako se alkoholna pića konzumiraju nekontrolirano.

Smijem li piti kavu ako sam prebolio moždani udar?
Ispijanje kave tradicionalno je vrlo rasprostranjeno na našim prostorima.

Osnovni sastojak kave je kofein kojeg jedna standardna šalica crne kave sadrži 100 – 150 mg. Kofein ima višestruke učinke na cijeli organizam. Učinci crne kave na srce i krvožilje sastoje se od ubrzanja srčane frekvencije, širenja koronarnih arterija, povećavanja snage srčanog pumpanja itd.

Uglavnom se smatra da konzumacija crne kave povisuje krvni tlak, ali to se prema istraživanja većinom događa u osoba koje napitke od kave ne piju redovito. U osoba koje redovito piju napitke kave, kod njih se stvara tzv. “tolerancija” i prilagodba organizma pa stoga ne dolazi do znatnijeg porasta tlaka. Također, napitci kave povećavaju izlučivanje mokraće što je učinak i pojedinih lijekova za snižavanje tlaka. Kako napitci kave ubrzavaju rad srca, osobama koje boluju od različitih aritmija savjetuje se ne konzumirati ih.
U zdravih osoba, ali i većine onih sa srčanožilnim bolestima, pa tako i onima s preboljelim moždanim udarom, do dvije šalice kave na dan ne bi trebale izazivati tegobe niti pogoršavati njihovo stanje.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Alkohol

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Arterijska hipertenzija

Arterijska hipertenzija i spolne razlike – 2. dio

Upalne i autoimune bolesti često su povezane s povećanim rizikom nastanka arterijske hipertenzije i KVB. Progesteron i muški spolni hormoni imaju imunosupresivni učinak, a estrogen stimulira imunološki sustav. Postoje spolne razlike i kod uobičajenih kardiovaskularnih čimbenika rizika kod bolesnika s arterijskom hipertenzijom (debljina, šećerna bolest, povećane masnoće u krvi, a zajedno čine metabolički sindrom), te […]

Debljina

Farmakoterapija debljine kod BMI 40

Alkohol

Kava, alkohol, čaj … Zašto mokrimo češće?

Svi smo iskusili kako mokrimo češće konzumiramo li kavu, alkoholna pića ili čaj.  Pored toga, svakim napitcima, a osobito alkoholnima, unosimo u organizam povećanu količinu tekućine. Radi li se o vinu (u bilo kojem obliku – a osobito o gemištima), žestokim alkoholnim pićima ili pivu ili čaju –  učestalije mokrenje je osobito naglašeno. No, bez […]

Alkohol

Kako alkohol djeluje na mozak?

Alkohol je opće prihvaćen u  svijetu kao  dio društvenog života i  različitih ceremonijalnih aktivnosti. Niske do umjerene doze alkohola mogu potaknuti socijalizaciju  smanjujući tjeskobu  i uzrokujući dezinhibiciju u društvenim ponašanjima. Unatoč navedenom alkohol je jedan od  najčešćih uzroka oštećenja mozga. Problemi uzrokovani zlouporabom alkohola zajedno se nazivaju oštećenje mozga povezano s alkoholom („alcohol related brain […]

Alkohol

Tablete za spavanje i alkohol – mogu li se kombinirati?

Iz iste kategorije

Neurologija

Kako se liječi migrena?

Ne postoji lijek koji može izliječiti migrenu, no danas imamo vrlo potentne lijekove koji mogu smanjiti učestalost napada i učinkovito otkloniti simptome. Pri tome je bitno ne samo uzimanje lijekova već i usvojiti zdrave životne navike. Koji lijekovi se koriste kod migrene? Koriste se dvije vrste lijekova: Lijekovi za zaustavljanje migrene: ove lijekove se može […]

Neurologija

Tikovi

Tikovi su brzi, stereotipni pokreti koji rezultiraju iznenadnim trzajima tijela ili zvukovima koje je teško kontrolirati. Česti su u djetinjstvu i obično se prvi put pojavljuju u dobi od oko 5 godina. Povremeno se mogu prvi put javiti u odrasloj dobi. Tikovi mogu biti prolazni i spontano prestati, ali mogu biti frustrirajući i ometati svakodnevne […]

Neurologija

Zašto nastaje osjećaj pritiska u glavi?

Pritisak u glavi može biti posljedica glavobolje ili infekcije uha, ali može signalizirati i teže stanje, poput potresa mozga. Može se pojaviti s drugim simptomima poput vrtoglavice. Brojna stanja mogu uzrokovati osjećaj stezanja, težine ili pritiska u glavi. Većina stanja koja rezultiraju pritiskom u glavi nisu razlog za uzbunu. Uobičajene uključuju tenzijske glavobolje, migrenu, stanja […]

Neurologija

MR anigiografija – molim očitanje nalaza

Neurologija

Traumatska ozljeda mozga

Traumatska ozljeda mozga je ozljeda glave ili mozga uzrokovana traumom koja remeti normalnu funkciju mozga. Događaji koji dovode do traumatske ozljede mozga razlikuju se. Među civilima, nesreće motornih vozila vodeći su uzrok traumatskih ozljeda mozga; među malom djecom i starijim odraslim osobama padovi su glavni uzrok traumatske ozljede mozga; a među vojnicima i veteranima, najčešći […]

Neurologija

Tumori pinealne regije

Tumori pinealne regije su tumori same pinealne žlijezde ili tkiva koje je okružuje. Pinelana žlijezda je mali organ u obliku graška u središtu mozga koji je odgovoran za proizvodnju i izlučivanje melatonina (koji je poznatiji kao hormon sna) u tamnom okruženju. Njegove primarne funkcije su reguliranje 24-satnog unutarnjeg tjelesnog sata (ili cirkadijalnog ritma), kao i […]

Neurologija

Što su skotomi?

Skotom je medicinski izraz za poremećaj vidnog polja ili slijepu pjegu. Većina ih se javlja na jednom oku, ali mogu se pojaviti na oba oka. Mnoge stvari mogu uzrokovati skotom ili slijepu pjegu a liječenje ovisi o tome što ih uzrokuje. Retina ili mrežnica je sloj na stražnjoj strani oka koji pretvara svjetlost u električne […]

Neurologija

VEP – vrtoglavice i glavobolje