Normotenzivni hidrocefalus se može pojaviti u bilo kojoj dobi ali najčešće pogađa starije osobe.

Mozak se sastoji od živčanih stanica te šupljina koje zovemo ventrikuli. Ove šupljine su ispunjene tekućinom koja se zove cerebrospinalna tekućina ili likvor. Likvor se svakodnevno stvara i resorbira. Ponekad se u komorama može nakupiti previše tekućine što može dovesti do normotenzivnog hidrocefalusa (Normal pressure hydrocephalus -NPH).
Likvor cirkulira oko mozga, krećući se od klijetke do klijetke te je njegova glavna funkcija da i štiti mozak i leđnu moždinu, opskrbljuje ih hranjivim tvarima i uklanja otpadne tvari. Likvor se odstranjuje iz mozga i apsorbira se u venski sustav tako da je stvaranje i odstranjenje likvora u stalnoj ravnoteži. Hidrocefalus nastaje kada se ravnoteža sustava za stvaranje i apsorpciju likvora naruši te nastaje suvišni likvor. Ventrikule se povećavaju zbog nakupljana tekućine te potom pritišću različite dijelove mozga, što uzrokuje niz različitih simptoma.

Što uzrokuje normotenzivni hidrocefalus?

Nakupljanje likvora u moždanim ventrikulima može biti posljedica niza stanja poput ozljede, krvarenja, infekcije, tumora na mozgu ili operacije na mozgu. Ponekad uzrok ostaje nepoznat. Kad se višak tekućine nakupi u komorama, one se povećavaju i pritišću obližnje tkivo mozga. Dodatna tekućina i pritisak koji ona stvara mogu dovesti do oštećenja živčanih stanica. Normotenzivni hidrocefalus se može pojaviti u bilo kojoj dobi ali najčešće pogađa starije osobe. Simptomi mogu biti slični simptomima Alzheimerove i Parkinsonove bolesti. Postoje dvije vrste normotenzivnog hidrocefalusa:

1. Primarni ili idiopatski: uzrok je nepoznat, iako postoji veza s povišenim krvnim tlakom i glaukomom.
2. Sekundarni: uzrokovan bolešću, kao što je prethodno krvarenje u mozgu ili oko njega, upala, zatvorena ozljeda glave ili operacija mozga.

Rizični čimbenici za normotenzivni hidrocefalus

1. Dob iznad 60 godina života
2. Infekcija mozga
3. Ozljeda glave
4. Operacija mozga

Koji su simptomi normotenzivnog hidrocefalusa?

Tijek bolesti je obično postupno progresivan i kao prvi simptom najčešće se javljaju problemi s hodom. Klasičan trijas simptoma koji se javlja su poteškoće s hodom, gubitak kontrole urina i kognitivno zatajenje do razine demencije.

1.Poteškoće s hodom. Bolesnik hoda savijenog tijela prema naprijed, široko raširenih nogu i nesigurno. Stopala izgledaju kao da su zalijepljena za pod i ovaj hod nalikuje hodu u Parkinsonovoj bolesti. Ovakav poremećaj hoda naziva se apraksija hoda.

2.Sniženje intelektualnih funkcija u vidu usporenja u mislima, poteškoće s planiranjem i donošenjem odluka, smanjenje koncentracije. Tegobe mogu biti blago izražene ali mogu napredovanjem bolesti znatno narušavati svakodnevne aktivnosti s razvojem demencije. Uz otežane intelektualne funkcije javljaju se i promjene u osobnosti i ponašanju poput gubitka interesa za svakodnevne aktivnosti

3.Gubitak kontrole nad mokraćnim mjehurom, koji se obično pojavljuje nešto kasnije tijekom bolesti, nakon razvoja smetnji hoda i kognitivnog zatajenja.

Kako se dijagnosticira normotenzivni hidrocefalus?

Dijagnoza normotenzivnog hidrocefalusa nije jednostavna jer ne postoje standardni testovi za postavljanje dijagnoze. Neke druge bolesti i stanja i mogu uzrokovati simptome slične normotenzivnom hidrocefalusu pa ih treba isključiti i / ili liječiti (Alzheimerova bolest, bolesti vratne kralježnice, nuspojave lijekova i apneja u snu) prije nego što se razmotri mogućnost ovog stanja. Budući da su simptomi normotenzivnog hidrocefalusa slični Alzheimerovoj i Parkinsonovoj bolesti ovo stanje se često previdi ili pogrešno dijagnosticira. Tri glavna obilježja normotenzivnog hidrocefalusa smatraju se „klasičnim“ trijasom ali je ipak za postavljanje dijagnoze potrebno učiniti neurološki pregled i dijagnostičke pretrage poput CT ili MR-a mozga. Snimanje moždanih struktura pokazuje povećanje ventrikula obično bez gubitka moždanog parenhima.

Kako se liječi normotenzivni hidrocefalus?

Kod postavljanje dijagnoze normotenzivnog hidrocefalusa radi se lumbalna punkcija kako bi se vidjelo da li nakon djelomičnog odstranjenja likvora i smanjenja njegovog volumena dolazi do oporavka kliničkih simptoma. Pri tome se bolesnik prati kroz 30 do 60 minuta te se gleda oporavak kognitivnih funkcija, smetnji mokrenja kao i hoda mjerenjem hodne pruge. Ukoliko je ovaj test pozitivan neurokirurg može postaviti cjevčicu koja se naziva šantom za odvod viška likvora. Šant se obično ubaci u komoru u mozgu i kroz njega se odstranjuje likvor u trbuh gdje se apsorbira u krvotok. Ovaj zahvat se radi u općoj anesteziji i traje otprilike 90-tak minuta. Kod dijela bolesnika ovom tehnikom se znatno smanjuju tegobe koje bolesnik ima, prvenstveno se oporavlja hod kao i gubitak kontrole urina. Studije pokazuju da 50 do 80% pacijenata može očekivati poboljšanje svojih simptoma u prve 2 do 3 godine od postavljanja šanta. Ostali pacijenti mogu imati manje uspješan ishod. Nekoliko čimbenika određuje ishod, uključujući cjelokupno zdravlje pacijenta, uzrok normotenzivnog hidrocefalusa kao i koliko dugo pacijent ima ovo stanje. Što se ranije dijagnosticira ovo stanje veće su šanse da će operacija pomoći. Općenito, bolesnici s blažim simptomima imaju bolje ishode s ovom operacijom. Pacijenti koji imaju simptome manje od godinu dana ili imaju blagu do nikakvu demenciju bolje reagiraju na operaciju. Muškarci i svi pacijenti u starijoj dobi rjeđe će pokazati poboljšanje u razmišljanju i pamćenju nakon postavljanja šanta.

Kako prevenirati normotenzivni hidrocefalus

Ne postoji poznati način prevencije ali zdrave životne navike, uključujući nepušenje, održavanje zdrave težine i redovito vježbanje, može pomoći u izbjegavanju stanja poput visokog krvnog tlaka, bolesti srca, dijabetesa i moždanog udara koji mogu pridonijeti razvoju normotenzivnog hidrocefalusa. Nošenje sigurnosnog pojasa i zaštitne kacige mogu pomoći u izbjegavanju ozljeda glave koje su česti uzrok ovog stanja.

Normotenzivni hidrocefalus jedan je od rijetkih uzroka demencije u kojeg liječenje može biti vrlo uspješno. Ugradnja šanta ne djeluje kod svih bolesnika s normotenzivnim hidrocefalusom ali u dijela bolesnika dolazi do izrazitog oporavka tegobi. Pravodobna dijagnoza i liječenje poboljšavaju šanse za dobar ishod te je upravo zbog toga vrlo bitno prepoznati ovo stanje.