Posttraumatski stresni poremećaj u bolesnika s preboljelim moždanim udarom

Osim tzv. tjelesnih posljedica moždanog udara poput smetnji govora, oslabljenog pokretanja ili potpune nemogućnosti gibanja zahvaćene ruke i/ili noge, ovisnonosti o tuđoj pomoći, radne nesposobnosti i sl. moguć je već u ranoj fazi liječenja u bolnici te kroničnoj fazi bolesti razvoj čitavog niza psihosomatskih i psihičkih poremećaja oboljelih osoba što, ako se ne prepozna na vrijeme i aktivno ne liječi, može doprinijeti nepovoljnom ishodu i povećanoj smrtnosti te skupine bolesnika.

Osim tzv. tjelesnih posljedica moždanog udara poput smetnji govora, oslabljenog pokretanja ili potpune nemogućnosti gibanja zahvaćene ruke i/ili noge, ovisnonosti o tuđoj pomoći, radne nesposobnosti i sl. moguć je već u ranoj fazi liječenja u bolnici te kroničnoj fazi bolesti razvoj čitavog niza psihosomatskih i psihičkih poremećaja oboljelih osoba što, ako se ne prepozna na vrijeme i aktivno ne liječi, može doprinijeti nepovoljnom ishodu i povećanoj smrtnosti te skupine bolesnika.
Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) je relativno čest entitet u psihijatrijskoj praksi koji je definiran kao složeni somatski, kognitivni i afektivni poremećaj uzrokovan različitim oblicima psihološke traume. PTSP karakteriziraju nametljive misli, noćne more i uspomene na prošle traumatske događaje, izbjegavanje podsjetnika na traumu, poremećaji spavanja što sve dovodi do značajne socijalne, profesionalne i interpersonalne disfunkcije.
Dijagnoza PTSP-a može biti izazovna zbog različitosti prezentacije simptoma i otpora oboljelog da raspravlja o prošloj traumi. Različiti oblici traume mogu uzrokovati pojavu PTSP-a poput najrazličitijih oblika seksualnog zlostavljanja, rastave braka, smrti bliske osobe, aktivnog sudjelovanja u ratnim operacijama, a često se javlja i među civilima u ratnim zonama, izbjeglicama, tijekom prirodnih katastrofa i sl.
Osim navedenih trauma, PSTP se može javiti u određenog udjela oboljelih i od moždanog udara. Iako su podatci o PTSP-u nakon moždanog udara manje opsežni od literature o PTSP-u i srčanom udaru, postoje izvještaji da jedan od četiri slučaja moždanog udara ili tranzitorne ishemijske atake može biti povezan s kasnijim razvojem PTSP-a.
U kliničkoj praksi se često događa da dođe do razvoja moždanog udara u do tada „zdrave“ osobe koja nije imala doticaja s bolničkim liječenjem. Nagli nastanak simptoma bolesti, hitna hospitalizacija, boravak u jedinicima intenzivnog liječenja, naglo nastala radna nesposobnost, briga za buduću egzistenciju itd. dovode do različitog spektra psihogenih manifestacija poput akutne anksioznosti i depresivnog raspoloženja. Ovisno o različitim čimbenicima i predispozicijama, osobnosti, prethodnim bolestima, mogućnosti samoprilagodbe, potpori obitelji i sl. kod dijela oboljelih postupno će doći do privikavanja na novonastalo stanje, ali kod dijela oboljelih i do mogućeg razvoja simptoma PTSP-a vezanog uz preboljeli moždani udar. Ta skupina bolesnika je u daljnjem liječenju manje suradljiva i motivirana za redovito i dugoročno liječenje, ima lošiju kvalitetu života, a osim oboljelog, nerijetko i cijela obitelj trpi određene posljedice takvog stanja oboljelog člana.
Zato je simptome PTSP-a u ovih bolesnika važno na vrijeme prepoznati da bi se postigao željeni učinak na punu psihološku stabilnost ovih ozbiljnih bolesnika, što bi u konačnici poboljšalo kvalitetu njihovog svakodnevnog života, smanjilo kasne komplikacije bolesti i smrtnost.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Apneja

Poremećaj spavanja i povećan rizik od moždanog udara

Poremećaj spavanja u značajnoj je mjeri povezan s povećanim rizikom od moždanog udara prema novijim istraživanjima. Rezultati velike internacionalne studije pokazuju kako je rizik od moždanog udara tri puta viši kod osoba koje premalo spavaju, više od dva puta veći u odnosu na one koji previše spavaju te 2-3 puta viši kod onih sa simptomima […]

Moždani udar

Moždani udar i upala pluća – molim savjet

Demencija

Depresija u neurološkim bolestima

Depresija je česta u bolesnika s neurološkim poremećajima. Rezultati objavljenih studije pokazuju da će jedan od svaka tri bolesnika koji razviju moždani udar, epilepsiju, migrenu ili Parkinsonovu bolest razviti depresiju. Između 27% i 54% bolesnika s multiplom sklerozom imalo je epizodu velikog depresivnog poremećaja. A između 30% i 50% pacijenata s demencijom ima depresiju. Osim što se […]

Hemoragijski moždani udar

Hemoragijski moždani udar

Moždani udar koji dovodi do krvarenja naziva se hemoragijski moždani udar. Ovaj tip moždanog udara često se manifestira simptomima glavobolje, mučnine i povraćanja. Hemoragijski moždani udari čine oko 13% slučajeva svih moždanih udara. Uzrokuje ih oslabljena krvna žila koja pukne i krvari u okolni mozak ili u područje između mozga i ovojnica. Nakupljena krv također […]

Depresija

PTSP, depresija, napadaj panike – pitanje u vezi terapije

Ishemijski moždani udar

Ishemijski moždani udar

Moždani udar je bolest arterija mozga. Nastaje kada je krvna žila koja prenosi kisik i hranjive tvari u mozak blokirana ugruškom ili kada dođe do puknuća stijenke. Kada se to dogodi, dio mozga ne može dobiti potrebnu krv i kisik i kao posljedica nedostatne opskrbe krvi moždane stanice umiru. Vodeći je uzrok invaliditeta i smrtnosti […]

Iz iste kategorije

Neurologija

Wilsonova bolest

Wilsonova bolest je rijedak genetski poremećaj karakteriziran prekomjernim nakupljanjem bakra u tjelesnim tkivima. Ovo nakupljanje je rezultat mutacije u genu ATP7B, koji je ključan za regulaciju razine bakra u jetri. Normalno, bakar je neophodan za razne tjelesne funkcije, uključujući živčano provođenje, rast kostiju i stvaranje vezivnog tkiva. Međutim, kod Wilsonove bolesti, jetra ne uspijeva filtrirati […]

Neurologija

Arahnoidalna cista

Neurologija

Kognitivna bihevioralna terapija

Nesanica je učestali poremećaj spavanja koji pogađa milijune ljudi diljem svijeta, narušavajući kvalitetu života i povećavajući rizik od raznih zdravstvenih problema. Manifestira se kao poteškoće s uspavljivanjem, zadržavanjem sna ili preranim buđenjem. Kronična nesanica je trajno stanje koje karakteriziraju poteškoće u započinjanju ili održavanju sna, najmanje tri noći tjedno tijekom razdoblja od najmanje tri mjeseca. […]

Neurologija

Kronična traumatska encefalopatija

Kronična traumatska encefalopatija je poremećenje funkcije mozga koja je povezane s ponavljanim ozljedama glave ili potresima mozga. Često se spominje u vezi s kontaktnim sportovima, ali može se pojaviti kod svakoga tko pati od ponovljenih trauma glave. Kronična traumatska encefalopatija vrsta je neurodegenerativne bolesti povezana s ponavljanim ozljedama glave ili potresima mozga. Radi se o […]

Neurologija

Što je encefalopatija?

Encefalopatija je skupina stanja koja uzrokuju disfunkciju mozga. Disfunkcija mozga može se pojaviti kao smetenost, gubitak pamćenja, promjene osobnosti i s drugim tegobama. Postoje različiti tipovi, svaki s različitim uzrocima koji variraju od infekcije, izloženosti toksinima, bolesti mozga i brojna druga stanja. Koje su vrste encefalopatije? Najčešći tipovi encefalopatije i njihovi uzroci su: – Anoksična […]

Neurologija

Možete li mi pojasniti nalaz MR-a mozga trogodišnje kćeri?

Neurologija

Kako se liječi migrena?

Ne postoji lijek koji može izliječiti migrenu, no danas imamo vrlo potentne lijekove koji mogu smanjiti učestalost napada i učinkovito otkloniti simptome. Pri tome je bitno ne samo uzimanje lijekova već i usvojiti zdrave životne navike. Koji lijekovi se koriste kod migrene? Koriste se dvije vrste lijekova: Lijekovi za zaustavljanje migrene: ove lijekove se može […]

Neurologija

Migrena

Migrena je jaka glavobolja koja uzrokuje pulsirajuću glavobolju jedne polovice glave. Faza glavobolje kod migrene obično traje najmanje četiri sata, ali može trajati i više. Težina glavobolje se pogoršava sa: – tjelesnom aktivnosti – izloženosti svjetlu – glasnom bukom – jakim mirisima. Migrene mogu ometati svakodnevnu rutinu i utjecati na sposobnost ispunjavanja osobnih i društvenih […]