Prehrana u bolesnika s Parkinsonovom bolesti

Prehrana u Parkinsonovoj bolesti  izuzetno je bitno jer može djelovati na same simptome bolesti i olakšavati tegobe koje se javljaju tijekom bolesti poput opstipacije ili niskog krvnog tlaka. Osim što može olakšati simptome bolesti hrana može utjecati i na djelovanje lijeka. Prilagodbe prehrane mogu pomoći da lijekovi djeluju bolje ili se mogu izbjeći  nuspojave. Preparati levodope se apsorbiraju u istom dijelu crijeva kao proteini iz hrane. Uzimanje levodope u isto vrijeme s proteinima (meso, riba, sir, grah ili orašasti plodovi) može značiti da se manje lijeka apsorbira. Ako levodopa ne djeluje tako dobro ili ne djeluje brzo ili se gubi svoj učinak prije sljedeće doze potrebno je modificirati vrijeme obroka na način da se doza lijeka uzme 30 do 60 minuta prije ili nakon jela. Ukoliko to uzrokuje mučninu, lijek se može kombinirati  s grickalicama s malo ili bez proteina, kao što su krekeri, suhi tost ili zobene pahuljice. Kako bi lijekovi bolje djelovali tijekom dana je potrebno jesti više povrća i ugljikohidrata a za večeru veće količine proteina. Ovaj način prehrane se zove dijeta “preraspodjele proteina

U bolesnika s Parkinsonovom bolešću ne postoji  posebna dijete koju treba  slijediti. Bolesnicima s Parkinsonovom bolesti  preporuča se uravnotežena prehrana, s obiljem voća i povrća, koji sadrže antioksidanse.

Tjelesna težina

Održavanje  zdrave tjelesne težine je vrlo bitno u Parkinsonovoj bolesti. Dio bolesnika tijekom bolesti razvija gubitak težine što može biti posljedica velike potrošnje kalorija  koje je rezultat velike motoričke aktivnosti koje vidimo u ovoj bolesti poput tremora ili razvoja nevoljnih pokreta. U uznapredovalim fazama bolesti mogu se pojaviti i problemi poput otežanog gutanja što onemogućava bolesnika da uzme kalorija koliko je potrebno.  Gubitak tjelesne kilaže može biti rezultat praktičnih problema, poput otežanog odlasku u kupovinu hrane ili pripreme. U bolesnika sa smanjenom tjelesnom kilažom potrebno je pripremiti hranu energetski gušćom i ukusnijom dodavanjem ekstra vrhnja, maslaca, ulja ili meda. Hranu je potrebno rasporediti u  tri  glavna obroka te između njih uvesti dva do tri međuobroka s razmakom od dva do tri sata. U bolesnika u kojih se na ove mjere nije postigla željena tjelesna kilaža  u obzir dolaze visokokalorični proizvodi koji dostupni su na recept. Dio bolesnika tijekom bolesti zbog smanjenja aktivnosti ima problema s viškom tjelesne kilaže.  U ovih bolesnika potrebno je izbjegavati  prženu hranu te dodati manje masti i ulje. Kako bi se očuvao okus hrane mogu se koristiti marinade uz dodavanje začinskog bilja, temeljca i  drugih začina. Također je potrebno dati prednost zdravijim grickalicama  poput dijetalnog jogurta, oraha, voće i slično.

Ugljikohidrati su važan dio  zdrave prehrane i trebali bi činiti  nešto više od trećine obroka. Potrebno je odabrati namirnice koje  sadrže vlakna, kalcij, željezo i vitamine B. U to se mogu ubrojiti cjelovite žitarice poput integralnog kruha, integralne tjestenina, smeđe riže i žitarica za doručak od cijele zobi. Potrebno je pripaziti na masnoće koje se dodaju  jer mogu  značajno povećati kalorijski sadržaj  hrane. Inače ovakve namirnice su niskokalorične i  zasitne zbog čega je manje vjerojatno da će se javiti glad između obroka.

Mliječni proizvodi

Preporuča se  tri porcije mlijeka ili mliječnih proizvoda  svaki dan poradi dnevne potrebe za kalcijem . Ukoliko osoba ne  voli mliječne proizvode, postoje i drugi  izvori kalcija poput zelenog lisnatog povrća (špinat), mahunarke (pečeni grah i slanutak), sušeno voće,  orašasti plodovi i sjemenke poput tahini paste (koristi se u humusu). Parkinsonova bolest može uzrokovati krhkost kostiju i  povećavati  rizik od prijeloma kostiju prilikom pada. Vitamin D pomaže u održavanju zdravlja kostiju i potreban je za  apsorpciju kalcija. Dobri izvori vitamina D su neke žitarice, mlijeko, obogaćeni margarin i namazi.

Voće i povrće

Voće i povrće su dobri izvor vitamina, minerala i vlakana. Potrebno je  imati barem pet porcija voća i  povrća svaki dan. Ove namirnice mogu biti svježe, smrznute, konzervirane ili sušene. Jedna porcija voća i povrća može biti  jedna banana,  dvije šljive ili klementine, tri velike žlice voća, salata, jedna velika žlica suhog voća,  jednu malu čašicu nezaslađenog voćnog soka, soka od povrća ili smoothie (količinu je potrebno ograničiti na ukupno 150 ml dnevno).  Krumpir spada u ugljikohidratne namirnice i ne računa se  u voće i povrće.

Masna i slatka hrana

Masna i slatka hrana, kao npr. torte, keksi i kolači sadrže puno kalorija, masti i šećera. Poradi toga je potrebno biti oprezan s njihovim unosom, pogotovo u osoba koji su dijabetičari, imaju visoki kolesterol ili probleme s kilažom.

Tekućina

Vrlo je važno da bolesnici uzimaju puno tekućine. Dehidracija može  pogoršati simptome Parkinsonove bolesti, uključujući nizak krvni tlak, vrtoglavicu i zatvor. Potrebno je popiti šest do osam šalica ili čaša svaki dan. Voda je najbolji napitak ali bilo koja tekućina osim alkohola, uključujući voćni sok, mlijeko, čaj i  kavu je dobar.  Voćni sok je bogat šećerom, pa je važno ovo uzeti u obzir u odnosu na prehrambene potrebe. U bolesnika koji imaju probleme s mjehurom, važno je ne smanjiti količinu tekućine koju će popiti tijekom dana.  Postoje i drugi načini povećanja unosa tekućine, uključujući:  juhe, kreme, žele,  sočno voće, kao što je dinja, grejp, grožđe i bobičasto voće. Neki bolesnici   s Parkinsonovom bolešću imaju probleme  s gutanjem. Kod takvih smetnji  potrebno je koristiti takozvane modifikatore hrane koji se nazivaju i   zgušnjivači.

Sol

Današnja prehrana često je opterećena s previše  soli u hrani. Izvori dodatne soli su  često prerađena hrana  (grickalice poput čipsa i keksa), juhe, umaci i gotova jela. Jedan od načina kako smanjiti udio soli u prehrani je da se prestane  dodavati sol tijekom kuhanja. Uporabom začinskog bilja može se sačuvati okus bez dodavanja soli. Također je bitno  pogledati etikete hrane  i procijeniti sadržaj soli. Sol uzrokuje zadržavanje u tijelu vode, pa smanjivanje unosa može dovesti do smanjenja  krvnog tlaka. Dio bolesnika s Parkinsonovom bolešću ima problema s niskim krvnim tlakom, bilo da  se radi o simptomu same bolesti ili je nuspojava lijekova koji se koriste za liječenje  bolesti. U ovih bolesnika smanjenje unosa soli može dodatno snižavati krvni tlak.

Opstipacija

Veliki broj bolesnika s  Parkinsonovom bolešću tijekom bolesti pati od zatvora.  Kako bi se ovo izbjeglo potrebna je obilna hidracija,  redovita vježba i  hrana bogatu vlaknima. Vlakna u hrani apsorbiraju tekućinu dok se kreću kroz crijeva, stvarajući mekanu stolicu i na  taj način sprječavaju razvoj zatvora. Vrlo je važno povećati  unos tekućine ako se povećava udio  vlakana u  prehrani, jer previše vlakana bez dovoljno tekućine može pogoršati opstipaciju. Vlakna se nalaze u žitaricama, sjemenkama, orašastim plodovima, voću, povrću i mahunarkama (grašak, grah i leća). Povećati  unos vlakana može se postići  s prehranom poput kruha od integralnog brašna, smeđe tjestenine ili riže, povrća (grašak, grah ili leća) i voća (naranče ili suhe šljive). Za sprječavanje opstipacije  dobro je uvesti lanene sjemenke u prehranu. Uvođenje lanenih sjemenki može biti postepeno, prve dane se dodaje žlica dnevno u žitarice, salate ili jogurte a nakon tjedan dana se može povećati  na dvije žlice dnevno. Unos lanenih sjemenki ne bi trebao biti više od tri do četiri žlice dnevno te bi trebalo popiti dodatnu čašu tekućine (oko 150 ml) dnevno za svaku žlicu lanenih sjemenki.  Uvođenje vlakana u prehranu potrebno je učiniti postupno kako bi se izbjegla nadutost i vjetrovi, svaka tri dana  se može uvesti jedno novo jelo bogato vlaknima.

Uravnotežena prehrana u Parkinsonovoj bolesti je vrlo bitna jer pozitivno utječe na simptome bolesti i olakšava smetnje koje se javljaju u okviru bolesti kao što su opstipacija, smanjena gustoća kostiju i gubitak tjelesne  težine. Bolesnicima se preporučuje  zdrava prehrana s raznolikim namirnicama, redoviti mali obroci i obilan unos tekućine.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Komucha

Je li kombucha sigurna u trudnoći?

Trudnoća, drugo, ali i blaženo stanje, čudesan je proces koji mijenja tijelo žene na mnogo načina. U ovome razdoblju dolazi do brojnih tjelesnih promjena, a zbog utjecaja hormona i do raznih emocionalnih oscilacija. Posebnu pažnju buduća majka tada posvećuje svojem zdravlju, ali i svemu onome što nanosi ili unosi u sebe. Prehrana kao temelj zdrave […]

Bademi

Bademi i nesanica

Glasnice

Prehrana za zdravlje glasnica

Mnogi ljudi koriste svoj glas kao osnovno sredstvo za rad. Ne radi se samo o pjevačima, već i o uobičajenim zanimanjima poput učitelja, odvjetnika, liječnika i ljudi koji rade u prodaji koji moraju čuvati zdravlje svojih glasnica. Glasnice čine dva mišićna tkiva smještena u grkljanu. Glas je val koji nastaje u grkljanu treperenjem napetih i […]

kardiovaskularna prevencija

Zdrave prehrambene navike u primarnoj i sekundarnoj kardiovaskularnoj prevenciji – preporuke Europskog društva za kardiovaskularnu prevenciju, 1. dio

Loše prehrambene navike bitan su čimbenik rizika porasta morbiditeta i mortaliteta mnogih kroničnih bolesti, osobito kardiovaskularnih (KV), šećerne bolesti, malignih bolesti. U cilju smanjenja morbiditeta i mortaliteta od tih bolesti važno je usvojiti zdrave prehrambene navike. Prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije promicanje i usvajanje zdravih prehrambenih navika može sačuvati 3,7 milijuna života u svijetu do […]

Glavobolja

Kako se prehranom boriti protiv glavobolja

Prema međunarodnoj klasifikaciji glavobolja postoji čak 14 različitih vrsta glavobolja. Glavobolje su glavni uzročnik privremene nesposobnosti za rad u osoba mlađih od 50 godina, a procjenjuje se da je prevalencija glavobolje u svijetu oko 14%. Glavobolje pogađaju žene dva do tri puta češće nego muškarce. Također, napadi glavobolje u ženskoj populaciji su jači, dulje traju […]

Dislipidemija

Povišeni kolesterol

Iz iste kategorije

Neurologija

Kako živjeti s POTS-om?

Sindrom posturalne ortostatske tahikardije (POTS) je stanje koje utječe na autonomni živčani sustav, što dovodi do abnormalnog povećanja broja otkucaja srca kada osoba ustane iz ležećeg položaja. Ovo stanje može značajno utjecati na svakodnevni život, uzrokujući simptome poput vrtoglavice, ošamućenosti, lupanja srca, umora, pa čak i nesvjestice. Suočavanje s POTS-om zahtijeva sveobuhvatan pristup koji uključuje […]

Neurologija

Kako liječiti kroničnu nesanicu?

Dobar noćni san vrlo je važan za cjelokupno zdravlje. Tipično, odrasli trebaju oko sedam do devet sati sna po noći. Ovaj broj nije isti za sve i može varirati ovisno o nizu čimbenika. Važnije od broja sati sna je kvaliteta sna svake noći. Potrebe za snom također se mijenjaju tijekom života kako ljudi stare. Ukoliko […]

Neurologija

Terapija za herpetičnu neuralgiju – molim pomoć

Neurologija

Wilsonova bolest

Wilsonova bolest je rijedak genetski poremećaj karakteriziran prekomjernim nakupljanjem bakra u tjelesnim tkivima. Ovo nakupljanje je rezultat mutacije u genu ATP7B, koji je ključan za regulaciju razine bakra u jetri. Normalno, bakar je neophodan za razne tjelesne funkcije, uključujući živčano provođenje, rast kostiju i stvaranje vezivnog tkiva. Međutim, kod Wilsonove bolesti, jetra ne uspijeva filtrirati […]

Neurologija

Kognitivna bihevioralna terapija

Nesanica je učestali poremećaj spavanja koji pogađa milijune ljudi diljem svijeta, narušavajući kvalitetu života i povećavajući rizik od raznih zdravstvenih problema. Manifestira se kao poteškoće s uspavljivanjem, zadržavanjem sna ili preranim buđenjem. Kronična nesanica je trajno stanje koje karakteriziraju poteškoće u započinjanju ili održavanju sna, najmanje tri noći tjedno tijekom razdoblja od najmanje tri mjeseca. […]

Neurologija

Kronična traumatska encefalopatija

Kronična traumatska encefalopatija je poremećenje funkcije mozga koja je povezane s ponavljanim ozljedama glave ili potresima mozga. Često se spominje u vezi s kontaktnim sportovima, ali može se pojaviti kod svakoga tko pati od ponovljenih trauma glave. Kronična traumatska encefalopatija vrsta je neurodegenerativne bolesti povezana s ponavljanim ozljedama glave ili potresima mozga. Radi se o […]

Neurologija

MR nalaz

Neurologija

Što je encefalopatija?

Encefalopatija je skupina stanja koja uzrokuju disfunkciju mozga. Disfunkcija mozga može se pojaviti kao smetenost, gubitak pamćenja, promjene osobnosti i s drugim tegobama. Postoje različiti tipovi, svaki s različitim uzrocima koji variraju od infekcije, izloženosti toksinima, bolesti mozga i brojna druga stanja. Koje su vrste encefalopatije? Najčešći tipovi encefalopatije i njihovi uzroci su: – Anoksična […]