Radikulopatiju uzrokuje pritisak na živac u području kralježnici i rezultat je pritiska ili nadraženosti korijena živaca (mjesto gdje se živci spajaju s kralježnicom). Radikulopatija će se manifestirati bolom u području oko pritisnutog živca, utrnutosti ili peckanjem. Ovisno o mjestu pritiska na živac, radikulopatija se može klasificirati kao:

– cervikalna radikulopatija (vrat)

– torakalna radikulopatija (srednji dio leđa)

– lumbalna radikulopatija (donji dio leđa).

Radikulopatija može pogoditi bilo koga, ali je češća kod osoba starijih od 50 godina.

Koji su simptomi radikulopatije?

Ovisno o tome koliko su simptomi teški – i o kojoj se vrsti radikulopatije radi može biti teško ili neudobno sjediti, stajati ili se kretati. Najočitiji simptom radikulopatije je bol.

Simptomi radikulopatije su:

– bol u području oko zahvaćenog živca

– trnci

– obamrlost

– slabost mišića

Simptomi ovise o vrsti radikulopatije. U cervikalnoj radikulopatiji javlja se bol u području vrata koja se može širiti i na ruke i šake. Kod torakalne radikulopatije javlja se bol u prsima pri udisaju i izdisaju. U lumbalnoj radikulopatiji bol ili utrnulost u donjem dijelu leđa koja se može proširiti na noge.

Najpoznatiji oblik radikulopatije je išijas. Išijas je bol ili nelagoda koja se javlja kada se n ishiadikus – najduži živac u tijelu koji počinje u donjem dijelu leđa i spušta niz stražnji dio svake noge – stisne ili ukliješti. Kao posljedica uklještenja dolazi do boli duž živca u donjem dijelu leđa i niz nogu.

Neki simptomi radikulopatije slični su drugim, mnogo ozbiljnijim problemima. Mijelopatija je bolno stanje koja zahvaća kralježnicu. Radikulopatija je privremeni problem uzrokovan uklještenjem korijena živca u blizini kralježnice. Mijelopatija je kompresija leđne moždine uzrokovana traumom, tumorom, degenerativnom bolešću ili infekcijom. Ako se ne liječi, mijelopatija se s vremenom može pogoršati i uzrokovati trajno oštećenje živaca. Radikulopatija je privremeni problem koji se s vremenom liječi a često prolazi i bez liječenja. Drugo bolno stanje kralježnice je spondiloliza koja je zapravo slabost na mjestu spajanja kralježaka. To može dovesti do malih stres fraktura koje uzrokuju bol, obično u donjem dijelu leđa. Obično pogađa tinejdžere koji prolaze kroz skokove rasta.

Što uzrokuje radikulopatiju?

Radikulopatija je obično uzrokovana promjenama u tkivima koja okružuju korijene živaca. Ta tkiva uključuju kosti kralješaka kralježnice, tetive i intervertebralne diskove. Kada se ta tkiva pomaknu ili promijene u veličini, mogu suziti prostore u kojima korijeni živaca prolaze unutar kralježnice ili izlaze iz kralježnice; ti se otvori nazivaju forameni. Sužavanje foramena poznato je kao foraminalna stenoza, koja je vrlo slična spinalnoj stenozi koja zahvaća leđnu moždinu.

U većini slučajeva, foraminalna stenoza uzrokovana je postupnom degeneracijom kralježnice koja se događa tijekom starenja ali može biti i posljedica ozljede kralježnice.

Sve što komprimira ili iritira korijene spinalnih živaca može uzrokovati radikulopatiju, uključujući:

– traume poput padova ili prometnih nesreća

– koštane izdanke na kralješcima

– herniju diska

Također se može pojaviti radikulopatija bez jasno poznatog uzroka. Sa starenjem kosti i diskovi u kralježnici gube svoj oblik i fleksibilnost. Ova prirodna degeneracija i slabljenje može uzrokovati da se kralježnica pomakne dovoljno da pritisne živac.

Kako se radikulopatija dijagnosticira?

U dijagnostičkoj obradi radikulopatije osim pregleda potrebno je učiniti slikovne i druge testove poput:

1. Rendgenska snimka: Rendgenska snimka može pokazati sužavanje i promjenu položaja leđne moždine, kao i sve prijelome kralježnice.
2. Snimanje kompjutoriziranom tomografijom (CT): CT skeniranje prikazuje 3D slike i više detalja kralježnice nego rendgenski snimak.
3. Magnetska rezonanca (MR): MR može pokazati je li oštećenje mekih tkiva uzrok kompresije živca. Također će pokazati bilo kakvo oštećenje leđne moždine.
4. Elektromiografija (EMG): EMG mjeri električne impulse u mišićima. To može pomoći u određivanju radi li živac kako treba. To pomaže u razlikovanju da li su simptomi uzrokovani pritiskom na korijene spinalnih živaca ili je neko drugo stanje (poput dijabetesa) oštetilo živce.

Kako se radikulopatija liječi?

Liječenje ovisi o vrsti radikulopatije i težini simptoma. U liječenju se koriste metode fizikalne terapije. Istezanje i vježbe usmjerene na područje oko kralježnice mogu pomoći u smanjenju pritiska na živce i ublažiti bol. Poboljšanje cjelokupnog držanja može pomoći u smanjenju stresa na kralježnicu i ublažiti simptome. Za tretiranje mogu se propisati lijekovi iz skupine analgetika ali i jaki protuupalni lijekovi poput kortikosteroida za ublažavanje boli. Rijetko je potrebna operacija za liječenje radikulopatije. Dužina liječenja je varijabilna, neki ljudi se osjećaju bolje za nekoliko dana, ali ponekad je potrebno nekoliko tjedana. Radikulopatija može biti vrlo bolna i neugodna, ali obično je privremeno stanje od kojeg se ljudi u potpunosti oporave.

Kako prevenirati radikulopatiju?

Mnogi uzroci radikulopatije ne mogu se spriječiti. Održavanje dobrog zdravlja, zdrave težine i ispravnog držanja kralježnice može spriječiti neke od degenerativnih promjena koje mogu dovesti do radikulopatije. Ispravno držanje tijela tijekom sjedenja, bavljenja sportom, vježbanja ili podizanja teških predmeta također je važno za sprječavanje ozljeda.

Radikulopatija je stanje koje nastaje kada je živac duž kralježnice nadražen ili stisnut. Iako može biti vrlo bolno i neugodno obično je privremeno stanje od kojeg se ljudi u potpunosti oporave. Korekcija držanja i vježbe fizikalne terapije tretmani su koji se koriste u ublažavanju simptoma, a neki se slučajevi radikulopatije popravljaju bez ikakvog liječenja.