Radikulopatija

Radikulopatiju uzrokuje pritisak na živac u području kralježnici i rezultat je pritiska ili nadraženosti korijena živaca (mjesto gdje se živci spajaju s kralježnicom). Radikulopatija će se manifestirati bolom u području oko pritisnutog živca, utrnutosti ili peckanjem. Ovisno o mjestu pritiska na živac, radikulopatija se može klasificirati kao:

– cervikalna radikulopatija (vrat)

– torakalna radikulopatija (srednji dio leđa)

– lumbalna radikulopatija (donji dio leđa).

Radikulopatija može pogoditi bilo koga, ali je češća kod osoba starijih od 50 godina.

Koji su simptomi radikulopatije?

Ovisno o tome koliko su simptomi teški – i o kojoj se vrsti radikulopatije radi može biti teško ili neudobno sjediti, stajati ili se kretati. Najočitiji simptom radikulopatije je bol.

Simptomi radikulopatije su:

– bol u području oko zahvaćenog živca

– trnci

– obamrlost

– slabost mišića

Simptomi ovise o vrsti radikulopatije. U cervikalnoj radikulopatiji javlja se bol u području vrata koja se može širiti i na ruke i šake. Kod torakalne radikulopatije javlja se bol u prsima pri udisaju i izdisaju. U lumbalnoj radikulopatiji bol ili utrnulost u donjem dijelu leđa koja se može proširiti na noge.

Najpoznatiji oblik radikulopatije je išijas. Išijas je bol ili nelagoda koja se javlja kada se n ishiadikus – najduži živac u tijelu koji počinje u donjem dijelu leđa i spušta niz stražnji dio svake noge – stisne ili ukliješti. Kao posljedica uklještenja dolazi do boli duž živca u donjem dijelu leđa i niz nogu.

Neki simptomi radikulopatije slični su drugim, mnogo ozbiljnijim problemima. Mijelopatija je bolno stanje koja zahvaća kralježnicu. Radikulopatija je privremeni problem uzrokovan uklještenjem korijena živca u blizini kralježnice. Mijelopatija je kompresija leđne moždine uzrokovana traumom, tumorom, degenerativnom bolešću ili infekcijom. Ako se ne liječi, mijelopatija se s vremenom može pogoršati i uzrokovati trajno oštećenje živaca. Radikulopatija je privremeni problem koji se s vremenom liječi a često prolazi i bez liječenja. Drugo bolno stanje kralježnice je spondiloliza koja je zapravo slabost na mjestu spajanja kralježaka. To može dovesti do malih stres fraktura koje uzrokuju bol, obično u donjem dijelu leđa. Obično pogađa tinejdžere koji prolaze kroz skokove rasta.

Što uzrokuje radikulopatiju?

Radikulopatija je obično uzrokovana promjenama u tkivima koja okružuju korijene živaca. Ta tkiva uključuju kosti kralješaka kralježnice, tetive i intervertebralne diskove. Kada se ta tkiva pomaknu ili promijene u veličini, mogu suziti prostore u kojima korijeni živaca prolaze unutar kralježnice ili izlaze iz kralježnice; ti se otvori nazivaju forameni. Sužavanje foramena poznato je kao foraminalna stenoza, koja je vrlo slična spinalnoj stenozi koja zahvaća leđnu moždinu.

U većini slučajeva, foraminalna stenoza uzrokovana je postupnom degeneracijom kralježnice koja se događa tijekom starenja ali može biti i posljedica ozljede kralježnice.

Sve što komprimira ili iritira korijene spinalnih živaca može uzrokovati radikulopatiju, uključujući:

– traume poput padova ili prometnih nesreća

– koštane izdanke na kralješcima

– herniju diska

Također se može pojaviti radikulopatija bez jasno poznatog uzroka. Sa starenjem kosti i diskovi u kralježnici gube svoj oblik i fleksibilnost. Ova prirodna degeneracija i slabljenje može uzrokovati da se kralježnica pomakne dovoljno da pritisne živac.

Kako se radikulopatija dijagnosticira?

U dijagnostičkoj obradi radikulopatije osim pregleda potrebno je učiniti slikovne i druge testove poput:

  1. Rendgenska snimka: Rendgenska snimka može pokazati sužavanje i promjenu položaja leđne moždine, kao i sve prijelome kralježnice.
  2. Snimanje kompjutoriziranom tomografijom (CT): CT skeniranje prikazuje 3D slike i više detalja kralježnice nego rendgenski snimak.
  3. Magnetska rezonanca (MR): MR može pokazati je li oštećenje mekih tkiva uzrok kompresije živca. Također će pokazati bilo kakvo oštećenje leđne moždine.
  4. Elektromiografija (EMG): EMG mjeri električne impulse u mišićima. To može pomoći u određivanju radi li živac kako treba. To pomaže u razlikovanju da li su simptomi uzrokovani pritiskom na korijene spinalnih živaca ili je neko drugo stanje (poput dijabetesa) oštetilo živce.

Kako se radikulopatija liječi?

Liječenje ovisi o vrsti radikulopatije i težini simptoma. U liječenju se koriste metode fizikalne terapije. Istezanje i vježbe usmjerene na područje oko kralježnice mogu pomoći u smanjenju pritiska na živce i ublažiti bol. Poboljšanje cjelokupnog držanja može pomoći u smanjenju stresa na kralježnicu i ublažiti simptome. Za tretiranje mogu se propisati lijekovi iz skupine analgetika ali i jaki protuupalni lijekovi poput kortikosteroida za ublažavanje boli. Rijetko je potrebna operacija za liječenje radikulopatije. Dužina liječenja je varijabilna, neki ljudi se osjećaju bolje za nekoliko dana, ali ponekad je potrebno nekoliko tjedana. Radikulopatija može biti vrlo bolna i neugodna, ali obično je privremeno stanje od kojeg se ljudi u potpunosti oporave.

Kako prevenirati radikulopatiju?

Mnogi uzroci radikulopatije ne mogu se spriječiti. Održavanje dobrog zdravlja, zdrave težine i ispravnog držanja kralježnice može spriječiti neke od degenerativnih promjena koje mogu dovesti do radikulopatije. Ispravno držanje tijela tijekom sjedenja, bavljenja sportom, vježbanja ili podizanja teških predmeta također je važno za sprječavanje ozljeda.

Radikulopatija je stanje koje nastaje kada je živac duž kralježnice nadražen ili stisnut. Iako može biti vrlo bolno i neugodno obično je privremeno stanje od kojeg se ljudi u potpunosti oporave. Korekcija držanja i vježbe fizikalne terapije tretmani su koji se koriste u ublažavanju simptoma, a neki se slučajevi radikulopatije popravljaju bez ikakvog liječenja.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Hemangiomski kralježak

Spinalni hemangiom – 6. dio

Liječenje.  S obzirom da je velika većina hemangioma bez simptoma, tada je liječenje nepotrebno kod većine osoba s hemangiomom. Liječenje je potrebno kod neuroloških poremećaja ili jake boli. Mali i stabilni hemangiomi ne zahtijevaju operaciju samo kontrolne preglede. MR kontrolni pregled može pokazati je li se hemangiom povećao i pritišće li na okolne strukture. U […]

Bol

Spinalni hemangiom – 5. dio

Dijagnoza bolesti. Kao i kod drugih bolesti i stanja u mišićno – koštanom sustavu prvo je potrebno uzeti anamnezu bolesnika. Razgovor između liječnika i bolesnika se uvijek fokusira na simptome koje bolesnik ima, a učestala pitanja koja nam mogu pomoći u postavljanju dijagnoze su: Nakon anamneze slijedi pregled bolesnika, dakle testovi za određeni dio mišićno […]

Bol u grudima

Bol u grudima – kako da to prestane?

Bol

Spinalni hemangiom – 4. dio

Simptomi Simptomi spinalnih hemangioma su: Kada hemangiom kralježnice pokazuje simptome, simptomi su obično slični kao i kod drugih bolnih stanja kralježnice. Spinalni hemangiomi mogu uzrokovati bol u leđima na mjestu gdje se nalaze, ali i nelagodu duž zahvaćenog živca u nozi, kao i simptome povezane s kralježničnom moždinom. Ukoliko je došlo do pritiska hemangioma na […]

Bol

Spinalni hemangiom – 3. dio

Liječnička obrada Primarni cilj liječničkog pregled je utvrditi jesu li hemangiomi simptomatski ili ne. To se radi putem temeljite anamneze i pregleda bolesnika. Potrebno je isključiti druge dijagnoze koje bi mogle dati slične simptome, prije nego se potvrdi je li hemangiom simptomatske prirode. Najčešći simptom je bol u leđima, a slučajno uočeni hemangiom na rendgenskim […]

EMNG nalaz

EMNG nalaz – molim pojašnjenje

Iz iste kategorije

Neurologija

Molim mišljenje za MR nalaz mozga

Neurologija

Tikovi

Tikovi su brzi, stereotipni pokreti koji rezultiraju iznenadnim trzajima tijela ili zvukovima koje je teško kontrolirati. Česti su u djetinjstvu i obično se prvi put pojavljuju u dobi od oko 5 godina. Povremeno se mogu prvi put javiti u odrasloj dobi. Tikovi mogu biti prolazni i spontano prestati, ali mogu biti frustrirajući i ometati svakodnevne […]

Neurologija

Zašto nastaje osjećaj pritiska u glavi?

Pritisak u glavi može biti posljedica glavobolje ili infekcije uha, ali može signalizirati i teže stanje, poput potresa mozga. Može se pojaviti s drugim simptomima poput vrtoglavice. Brojna stanja mogu uzrokovati osjećaj stezanja, težine ili pritiska u glavi. Većina stanja koja rezultiraju pritiskom u glavi nisu razlog za uzbunu. Uobičajene uključuju tenzijske glavobolje, migrenu, stanja […]

Neurologija

Traumatska ozljeda mozga

Traumatska ozljeda mozga je ozljeda glave ili mozga uzrokovana traumom koja remeti normalnu funkciju mozga. Događaji koji dovode do traumatske ozljede mozga razlikuju se. Među civilima, nesreće motornih vozila vodeći su uzrok traumatskih ozljeda mozga; među malom djecom i starijim odraslim osobama padovi su glavni uzrok traumatske ozljede mozga; a među vojnicima i veteranima, najčešći […]

Neurologija

Tumori pinealne regije

Tumori pinealne regije su tumori same pinealne žlijezde ili tkiva koje je okružuje. Pinelana žlijezda je mali organ u obliku graška u središtu mozga koji je odgovoran za proizvodnju i izlučivanje melatonina (koji je poznatiji kao hormon sna) u tamnom okruženju. Njegove primarne funkcije su reguliranje 24-satnog unutarnjeg tjelesnog sata (ili cirkadijalnog ritma), kao i […]

Neurologija

Što su skotomi?

Skotom je medicinski izraz za poremećaj vidnog polja ili slijepu pjegu. Većina ih se javlja na jednom oku, ali mogu se pojaviti na oba oka. Mnoge stvari mogu uzrokovati skotom ili slijepu pjegu a liječenje ovisi o tome što ih uzrokuje. Retina ili mrežnica je sloj na stražnjoj strani oka koji pretvara svjetlost u električne […]

Neurologija

Je li slabija memorija neurološki problem?

Neurologija

Kortikobazalna degeneracija

Kortikobazalna degeneracija, koja se naziva i kortikobazalni sindrom, rijetko je stanje u kojem se područja mozga smanjuju, a živčane stanice degeneriraju i umiru tijekom vremena. Bolest zahvaća područje mozga koje obrađuje informacije i moždane strukture koje kontroliraju kretanje. Ova degeneracija rezultira rastućim poteškoćama u kretanju jedne ili obje strane tijela. Obično se javlja kod starije […]