Što je profilaktička terapija u bolesnika s migrenom??

Migrena je primarna, funkcionalna, periodička, srednje jaka do jaka glavobolja. Javlja se u 15 – 20% ženske populacije, dok je učestalost u muškaraca između 4 – 7%.

Migrena je primarna, funkcionalna, periodička, srednje jaka do jaka glavobolja. Javlja se u 15 – 20% ženske populacije, dok je učestalost u muškaraca između 4 – 7%.   S obzirom da bolesnici s migrenskom glavoboljom pate od jake boli koja se pogoršava svakom fizičkom aktivnošću, imaju često mučninu i povraćaju, te im smeta svjetlo i buka ta vrsta glavobolje značajno onesposobljuje bolesnika u izvršavanju svakodnevnih aktivnosti. S obzirom na to, bitno je naglasiti da migrena predstavlja i velik trošak društvu.  Tako se smatra da 1/3 troškova u liječenju migrena otpada na troškove liječenja (lijekovi i pregledi liječnika), a čak 2/3 troškova odnosi se na indirektne troškove koji uključuju izgubljene radne dane ili smanjenu učinkovitost na poslu. Terapijski, postoje različite razine liječenja migrene; terapija pojedinog napadaja koja može biti nespecifična (npr. acetilsalicilna kiselina, nesteroidni antireumatici) i specifična akutna terapija (triptani) te proflaktička terapija. Prema smjernicama Europskog društva za neurološke bolesti, u bolesnika u kojih je značajno narušena kvaliteta života, učestalost ataka veća od dva dana mjesečno te ukoliko je terapija pojedinih ataka neučinkovita, indicirana je profilaktička terapija. Profilaktička terapija podrazumjeva svakodnevno uzimanje nekog lijeka s ciljem smanjenja frekvencije ataka i smanjenja intenziteta boli. Smatra se da je mehanizam djelovanja profilaktičkih lijekova normalizacija neuronalne ekscitabilnosti modulacijom ionskih kanala i regulacija lučenja neurotransmitera. Prilikom propisivanja proflaktičke terapije neophodno je imati dobar odnos s bolesnikom te mu detaljno objasniti razloge zbog kojih je svakodnevno uzimanje profilaktičkog lijeka neophodno, jer će inače doći do razvoja svakodnevnih glavobolja.  Do nedavno na tržištu bila je dostupna samo tzv. nespecifična profilaktička terapija što podrazumjeva uzimanje lijekova koji se koriste prvenstveno u nekim drugim indikacijama. Obično kao prva linija liječenja prepisuju se „kardiološki„ lijekovi u što spadaju beta blokatori, ACE inhibitori, blokatori kalcijskih kanala, te neki od antagonista receptora angiotenzina II. Ti lijekovi mogu se dati i bolesnicima s inače urednim vrijednostima krvnog tlaka što je neophodno objasniti bolesniku, te je potrebno naglasiti da ti lijekovi neće dovesti do „rušenja“ krvnog tlaka. Lijek izbora mogu biti dualni antidepresivi tipa venlafaksina, duloksetina, mirtazepina i amitriptilina ili antiepiletici tipa valproata, topiramata i lamotrigina. Jedina profilaktička terapija koja je isključivo registrirana za prevenciju napadaja kronične migrene je aplikacija botulin toksina tipa A u odraslih osoba. Sukladno smjernicama taj oblik terapije primjenjuje se tek ukoliko nisu učinkoviti ili zbog nepodnošljivosti dva oralna profilaktička lijeka u prethodnim ciklusima liječenja. 

Smatra se da je profilaktička terapija učinkovita ukoliko dođe do smanjenja frekvencije migrenske glavobolje za najmanje 50% u razdoblju od najmanje 3 mjeseca. Za potpuni učinak potrebno je dati lijek u maksimalnoj dozi. Ukoliko je profilaktička terapija učinkovita,  nakon godinu dana uzimanja lijek se može izostaviti. iako odluka o prekidanju profilakse je individualna i ovisna o drugim komorbiditetima (npr. ukoliko bolesnik ima arterijsku hipertenziju nastavlja se s uzimanjem lijeka koji istovremeno djeluje na krvni tlak i reducira broj napadaja).  

Profilaktička terapija se prekida ukoliko bolesnik razvije nepodnošljive nuspojave i ako nakon 2 mjeseca od početka uzimanja nema djelomične redukcije frekvencije glavobolje (barem 30%). Od nedavno na tržištu je dostupna specifična profilaktička terapija  o čemu će biti više govora u slijedećem tekstu.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Bol

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 3. dio

Možemo li predvidjeti razvoj ovog stanja? Još ne možemo pouzdano predvidjeti hoće li netko razviti osjetljivost uzrokovanu opioidima ili ne. Postoje genetski i okolišni čimbenici koji igraju bitnu ulogu u razvoju ovog stanja. Kod nekih bolesnika je potrebna dugotrajna izloženost opioidima, dok kod drugih ide jako brzo, čak i kroz nekoliko dana. Za razvoj ovog […]

Diuretsko djelovanje

Kofein nije samo kava

Kofein je prirodna tvar gorkog okusa koja ima stimulacijski učinak u ljudskom organizmu. Prirodno se nalazi u preko 60 biljaka, kao što su zrna kave, listići čaja, plodovi kole, sjemenke kakaa, guarana, biljka mate (Yerba mate). Kofein se može i sintetizirati te se kao takav koristi u farmaceutskoj industriji za proizvodnju lijekova, ali i u […]

Glavobolja

Kako se prehranom boriti protiv glavobolja

Prema međunarodnoj klasifikaciji glavobolja postoji čak 14 različitih vrsta glavobolja. Glavobolje su glavni uzročnik privremene nesposobnosti za rad u osoba mlađih od 50 godina, a procjenjuje se da je prevalencija glavobolje u svijetu oko 14%. Glavobolje pogađaju žene dva do tri puta češće nego muškarce. Također, napadi glavobolje u ženskoj populaciji su jači, dulje traju […]

Farmakolog

Gdje mogu napraviti alergološko testiranje na lijekove?

Fizička bol

Migrena i pamćenje

Migrena je jedan od najčešćih neuroloških problema i najčešći uzrok vrsta primarnih glavobolja te jedan od najčešćih bolnih sindroma uopće. Javlja se u do 15% opće populacije, češća je u žena mlađe i srednje životne dobi. Statistika navodi da zahvaća čak do 25% žena te oko 9% muškaraca. Napadi intenzivne glavobolje karakteristični za migrenu mogu […]

Glava

Pritisak u glavi – molim Vaše mišljenje

Iz iste kategorije

Neurologija

Tikovi

Tikovi su brzi, stereotipni pokreti koji rezultiraju iznenadnim trzajima tijela ili zvukovima koje je teško kontrolirati. Česti su u djetinjstvu i obično se prvi put pojavljuju u dobi od oko 5 godina. Povremeno se mogu prvi put javiti u odrasloj dobi. Tikovi mogu biti prolazni i spontano prestati, ali mogu biti frustrirajući i ometati svakodnevne […]

Neurologija

MR anigiografija – molim očitanje nalaza

Neurologija

Zašto nastaje osjećaj pritiska u glavi?

Pritisak u glavi može biti posljedica glavobolje ili infekcije uha, ali može signalizirati i teže stanje, poput potresa mozga. Može se pojaviti s drugim simptomima poput vrtoglavice. Brojna stanja mogu uzrokovati osjećaj stezanja, težine ili pritiska u glavi. Većina stanja koja rezultiraju pritiskom u glavi nisu razlog za uzbunu. Uobičajene uključuju tenzijske glavobolje, migrenu, stanja […]

Neurologija

Traumatska ozljeda mozga

Traumatska ozljeda mozga je ozljeda glave ili mozga uzrokovana traumom koja remeti normalnu funkciju mozga. Događaji koji dovode do traumatske ozljede mozga razlikuju se. Među civilima, nesreće motornih vozila vodeći su uzrok traumatskih ozljeda mozga; među malom djecom i starijim odraslim osobama padovi su glavni uzrok traumatske ozljede mozga; a među vojnicima i veteranima, najčešći […]

Neurologija

Tumori pinealne regije

Tumori pinealne regije su tumori same pinealne žlijezde ili tkiva koje je okružuje. Pinelana žlijezda je mali organ u obliku graška u središtu mozga koji je odgovoran za proizvodnju i izlučivanje melatonina (koji je poznatiji kao hormon sna) u tamnom okruženju. Njegove primarne funkcije su reguliranje 24-satnog unutarnjeg tjelesnog sata (ili cirkadijalnog ritma), kao i […]

Neurologija

Što su skotomi?

Skotom je medicinski izraz za poremećaj vidnog polja ili slijepu pjegu. Većina ih se javlja na jednom oku, ali mogu se pojaviti na oba oka. Mnoge stvari mogu uzrokovati skotom ili slijepu pjegu a liječenje ovisi o tome što ih uzrokuje. Retina ili mrežnica je sloj na stražnjoj strani oka koji pretvara svjetlost u električne […]

Neurologija

Kortikobazalna degeneracija

Kortikobazalna degeneracija, koja se naziva i kortikobazalni sindrom, rijetko je stanje u kojem se područja mozga smanjuju, a živčane stanice degeneriraju i umiru tijekom vremena. Bolest zahvaća područje mozga koje obrađuje informacije i moždane strukture koje kontroliraju kretanje. Ova degeneracija rezultira rastućim poteškoćama u kretanju jedne ili obje strane tijela. Obično se javlja kod starije […]

Neurologija

VEP – vrtoglavice i glavobolje