Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća).

Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja aktivni su i kod epilepsije (promijenjena transmisija serotonina, povećana aktivnost osovine hipotalamus-hipofiza-nadbubrežna žlijezda sa zahvaćenošću hipokampalne CA3 regije, BDNF i GABA receptora).

Određeni psihijatrijski poremećaji u komorbiditetu utječu na lošiji ishod kod osoba koje boluju od epilepsije dovodeći do lošije kvalitete života kod djece i kod odraslih, rezistencije na lijekove (četiri puta veći rizik od rezistencije kod fokalnih i generaliziranih sindroma), smrti (pet puta veći rizik od iznenadne smrti te mortaliteta od ozljeda i suicida) te nuspojava (povećana stopa nuspojava kod uporabe antiepileptika – somatske, kognitivne i psihijatrijske nuspojave).

Sve navedeno upućuje na potrebu redovnog skrininga i ranog prepoznavanja depresije kod osoba s epilepsijom). Općenito je važno detektiranje pratećih bolesti kod osoba s epilepsijom, no otkrivanje depresije je važno zbog njezine visoke prevalencije.

Kada se govori o mogućnostima liječenja uključene su nefarmakološke metode i kombinirani pristup. Nefarmakološke metode podrazumijevaju u prvom redu uključivanje psiholoških intervencija za slučajeve blage depresije (npr. savjetovanje, grupe podrške). Kombinirani pristup uključuje osim nefarmakoloških metoda i farmakoterapiju. Od antidepresivne farmakoterapije prvu liniju čine inhibitori ponovne pohrane serotonina.

Kod umjerene do teške depresije lijekovi prvog izbora su inhibitori ponovne pohrane serotonina. Pacijenta je uvijek potrebno pažljivo pratiti zbog mogućnosti pojave neželjenih nuspojava.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Antipsihotici

Depresija

Učestalost depresije je u porastu te se smatra da će uskoro postati drugi svjetski zdravstveni problem. Procjenjuje se da tijekom života od depresije oboli oko 20% žena i 10% muškaraca. Depresija se javlja u svim razdobljima života, ali je najčešća pojavnost u ljudi srednje životne dobi što sa sobom nosi brojne posljedice: poteškoće u radnom […]

Anskioznost

Povećana pojava depresije i anksioznosti kod sindroma post-COVID-19

Nova istraživanja ukazuju na povišene rate depresije i anksioznosti kod osoba s post-COVID-19 sindromom. Prema jednom istraživanju osobe s post-COVID-19 sindromom mogu proživljavati više mentalnog distresa od osoba koje pate od kroničnih bolesti, kao što su karcinom, dijabetes, Alzheimerova bolest, kardiovaskularne bolesti. Studija koju je objavio The Lancet provedena je na 236,379 pacijenata s ovim […]

Debljina

Farmakoterapija debljine kod BMI 40

Depresija

Povezanost oralnih kontraceptiva s pojavom depresije

Novija istraživanja pokazuju kako je korištenje oralnih kontraceptiva povezano s povišenim rizikom za razvoj depresije, posebice unutar prve 2 godine nakon njihovog uvođenja. Također, uporaba kontraceptiva u adolescenciji bilo je povezano s i rizikom za depresiju kasnije tijekom života. Neki istraživači smatraju kako ova istraživanja imaju određene propuste u metodologiji pa ga ne drže dovoljno […]

Dijete

Epilepsija kod djeteta: napadi se ponavljaju unatoč terapiji

Epilepsija

Što je epileptički napad

Epilepsija i epileptični napadaji neurološka su stanja koja pogađaju milijune ljudi diljem svijeta. Iako se ti izrazi često koriste kao sinonimi, važno je prepoznati da nisu isti. Epileptički napadi su iznenadne, prolazne epizode pojačane električne aktivnosti u mozgu koji mijenjaju ili ometaju način na koji funkcioniraju moždane stanice. Epileptični napadaji su iznenadni, nekontrolirani izboji električne […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Primjena psilocibina kod bipolarnog afektivnog poremećaja

Male nerandomizirane kliničke studije pokazuju kako jedna doza sintetičkog psilocibina u kombinaciji s psihoterapijom značajno reducira simptome terapijski rezistentne depresije kod bipolarnog afektivnog poremećaja tipa II (BAPII). Ipak, istraživači i drugi stručnjaci upozoravaju kako ove rezultate treba uzeti s oprezom. Tri tjedna nakon primjene psilocibina i psihoterapije, rezultati depresije kod svih 15 sudionika smanjili su […]

Psihijatrija

Granični poremećaj ličnosti

Michael H. Stone u svom članku o graničnom poremećaju ličnosti objavljenom u The American Academy of Psychodynamic Psychiatry and Psychoanalysis piše o različitim čimbenicima vezanim uz navedeni poremećaj, kao i određenim smjernicama u terapijskom pristupu, a navodi se i moguće nasljeđivanje predisponirajućih čimbenika za razvoj poremećaja. Termin „borderline“ koristio se početkom 20 stoljeća kako bi […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Tjelesni dismorfni poremećaj: priprema objave novih smjernica u Europi  

Europske smjernice za dijagnosticiranje i liječenje tjelesnog dismorfnog poremećaja pripremaju se za objavu. Ovo stanje u velikoj je mjeri definirano patološkom percepcijom i ponašanjem vezanim uz osobni izgled. Razvoj smjernica za tjelesni dismorfni poremećaj koji je poznat brojnim kliničkim dermatolozima, zamišljen je kao praktičan alat (Maria-Angeliki Gkini). Prema DSM-5 klasifikaciji ovaj poremećaj je definiran kao […]

Psihijatrija

Poremećaj spavanja i povećan rizik od moždanog udara

Poremećaj spavanja u značajnoj je mjeri povezan s povećanim rizikom od moždanog udara prema novijim istraživanjima. Rezultati velike internacionalne studije pokazuju kako je rizik od moždanog udara tri puta viši kod osoba koje premalo spavaju, više od dva puta veći u odnosu na one koji previše spavaju te 2-3 puta viši kod onih sa simptomima […]

Psihijatrija

Rezultati najopsežnije studije o sreći (Mauricio Wajngarten, MD)

Harvardska studija razvoja odraslih možda je najopsežnija studija ikada provedena, budući da je pratila svoje ispitanike tijekom njihovog čitavog odraslog života. Studija je započela u Bostonu,  1938. godine i do sada je već obuhvatila tri generacije: djedove i bake, roditelje i djecu. U studiju je uključeno više od 2000 osoba tijekom 85 godina longitudinalne studije. […]

Psihijatrija

Disocijativni poremećaj identiteta

Ovaj poremećaj kao fascinantan fenomen provlači se nizom filmova i serija, a unutar psihijatrije ostaje kao jedna kontroverzna tema. Istraživanje provedeno (Hingray) na oko 800 francuskih psihijatara pokazalo je kako 51% sumnja o postojanje ovog poremećaja ili uopće ne vjeruje da on postoji. Ovaj poremećaj ranije poznat pod nazivom višestruki poremećaj ličnosti uključen je u DSM-5 klasifikaciju. […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?