Depresija i epilepsija – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta

Dugotrajno gledano kombinirani pristup je učinkovitiji, a kod blage depresije psihološke intervencije su jednako učinkovite poput medikamenata. Kod umjerene do teške depresije medikamente su prva opcija, a inhibitori ponovne pohrane serotonina su dobro podnošljivi kod osoba s epilepsijom. Iz ove skupine lijekova zbog dobre podnošljivosti i malo interakcija obično su prvi izbor citalopram i sertralin. U slučaju pojave nuspojave potaknuti pacijenta da to iznese svom liječniku, a ne da prestane uzimati lijek.

Od nekih nuspojava koje se mogu pojaviti potrebno je istaknuti – sedaciju, porast tjelesne težine, hiponatrijemiju, aritmije, seksualnu disfunkciju, osteoporozu, krvarenje.

Antidepresivi i antiepileptici mogu ulaziti u međusobne interakcije o čemu je potrebno unaprijed voditi računa kod propisivanja lijekova i njihovog kombiniranja.

Kada se procjenjuje da li je pacijent imao adekvatan odgovor na propisano liječenje provjerava se da li pacijent redovno uzima terapiju; ima li određenih nuspojava koje bi mogle biti prepreka redovitom uzimanju lijeka. Ako nije bilo odgovora na lijek ili je došlo tek do djelomičnog poboljšanja, preporuča se uključiti drugi antidepresiv (drugu skupinu antidepresiva). Također je potrebno uzeti u obzir farmakokinetske interakcije, kao i prilagodbu doze sukladno kliničkom odgovoru pacijenta.

Pacijente s teškom depresijom i suicidalnim rizikom potrebno je uputiti u psihijatrijsku ustanovu, a prilikom propisivanja antidepresiva potrebno je razmišljati o mogućnosti predoziranja.

Pacijente sa suicidalnim planom ili nakanama potrebno je hitno uputiti u psihijatrijsku ustanovu.

Pacijente s psihotičnom depresijom potrebno je uputiti u psihijatrijsku ustanovu radi liječenja te uz antidepresiv uključiti i antipsihotik.

U liječenje je važno uključiti i obitelj kroz edukaciju o bolesti, davanjem informacija, edukacijom i borbom protiv stigme. Psihijatrijske bolesti nose sa sobom rizik od stigme i samostigme, stoga je važno poticati pacijente i njihove obitelji da prepoznaju moguću depresiju, razgovaraju o njoj i uključe se u potrebno liječenje.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Depresija

Precizna psihijatrija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Područje psihijatrije doživljava transformativni pomak prema preciznoj medicini, paradigmi koja prilagođava liječenje jedinstvenim karakteristikama pojedinih pacijenata. Ovaj pristup odražava napredak u područjima kao što su onkologija i kardiologija, gdje su precizni alati već revolucionirali skrb za pacijente. Cilj precizne psihijatrije bio bi identificirati podtipove psihijatrijskih poremećaja i prilagoditi tretmane koristeći mjerljive, objektivne podatke. Koristeći funkcionalni […]

noćni trzaji ruku i nogu

Epilepsija – jesu li normalni noćni trzaji udova, tokom cijele noći?

Depresija

Promjene moždanih struktura u osoba s depresijom

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Studija objavljena u časopisu Nature pokazuje kako moždana je mreža uključena u obradu nagrađivanja i obraćanje pažnje na podražaje znatno povećana kod osoba s depresijom, ostaje stabilna tijekom vremena, na nju ne utječu promjene raspoloženja te da se može otkriti već kod djece prije pojave simptoma depresije. Koristeći novu tehniku ​​mapiranja mozga, istraživači su otkrili […]

Laksativi

Utjecaj vrućina na bolesti i djelovanje lijekova

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Ta pasja vrućina! Pasja vrućina više nije iznimka u ljetnim mjesecima nego je postala pravilo. Visoke temperature, povećani postotak vlage u zraku te nagle promjene atmosferskih tlakova najviše utječu na ranjive skupine kao što su starije osobe, trudnice, djeca i bolesnici s kroničnim bolestima. Kako se temperature ovih dana često penju preko 30 stupnjeva, postavlja […]

Mozak

Mogu li se podtipovi depresije i tjeskoba identificirati snimanjem mozga

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Snimanje mozga u kombinaciji s umjetnom inteligencijom identificiralo je šest različitih “biotipova” depresije i anksioznosti što bi možda moglo dovesti do personaliziranijeg i učinkovitijeg liječenja. Istraživačica Leanne Williams, dr. sc., smatra kako ovo istraživanje može imati “neposredne kliničke implikacije” te kako je na Stanfordu započelo prevođenje tehnologije snimanja u upotrebu u novoj preciznoj klinici za […]

Lijek

Postoje li interakcije između ova dva lijeka?

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 1 minuta 2. Bipolarni afektivni poremećaj Za maničnu fazu bipolarnog poremećaja, dijagnostički kriteriji uključuju smanjenu potrebu za snom. Dakle, kao i kod velikog depresivnog poremećaja, očekivane su i obično prisutne promjene u spavanju kod osoba s bipolarnim poremećajem. Međutim, priroda problema sa spavanjem u ovom stanju, odnosno smanjena potreba za snom je promjena u spavanju koja se […]

Psihijatrija

Trema li mijenjati terapiju za fobično-anksiozni poremećaj?

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Uvriježeno je mišljenje kako su problemi sa spavanjem učestalo prisutni među osobama s psihijatrijskim poremećajima. Isto tako se može reći kako se problemi sa spavanjem smatraju simptomima povezanih psihijatrijskih stanja. Tako da se može reći kako problemi sa spavanjem predstavljaju i obilježja velikog broja psihijatrijskih poremećaja i uključeni su među dijagnostičke kriterije za te poremećaje. […]

Psihijatrija

Povezanost između oštećenja vida i demencije

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Liječenje problema s oštećenjem vida moglo bi pomoći u prevenciji demencije, jer se sumnja kako je oštećenje vida povezano s 19% slučajeva demencije u starijih osoba. Istraživanje koje jeproveo Jason R. Smith sa suradnicima objavljeno je ove godine u časopisu JAMA Ophthalmology. Istraživanje je uključilo 2.767 odraslih osoba u SAD-u u dobi od 71 godinu ili […]

Psihijatrija

Promjene stila života povezane s poboljšanjem simptoma Alzheimerove bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prema rezultatima novog istraživanja, zdravi stilovi života povezani su s nižim rizikom od Alzheimerove bolesti (AD), ali također može koristiti pacijentima s već dijagnosticiranim blagim kognitivnim oštećenjem (MCI) ili ranim AD. Nakon 20 tjedana, pacijenti nakon intenzivne promjene multimodalnog stila života pokazali su značajna poboljšanja u kogniciji i funkciji. Korisne promjene primijećene su i u […]

Psihijatrija

Ima li moj ujak shizofreniju?

Psihijatrija

Rana izloženost onečišćenju i moguća povezana s psihozom, anksioznošću, depresijom

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prema rezultatima longitudinalne kohortne studije izloženost zagađenju zraka i buci u ranoj životnoj dobi povezana je s većim rizikom od psihoze, depresije i anksioznosti u adolescenciji i ranoj odrasloj dobi. Istraživanje je provela dr. Joanne Newbury sa suradnicima, a nalazi su objavljeni u JAMA Network Openu. Istraživači navode kako rezultati ove kohortne studije pružaju nove […]

Psihijatrija

Antidepresivi i demencija

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Nova istraživanja pokazuju kako uzimanje antidepresiva u srednjim godinama nije bilo povezano s povećanim rizikom od razvoja posljedične Alzheimerove bolesti (AD) ili demencije povezane s AD-om (ADRD). Radi se o podacima iz velike prospektivne studije američkih veterana, koju su proveli Jaime Ramos-Cejudo, a rad je objavljen u časopisu Alzheimer’s & Dementia. Istraživanje su podržali Nacionalni […]