Depresija i GERB

Zbog prirode bolesti, GERB pojačava anksiozno-depresivne simptome što pak rezultira intenzivnijim tegobama od strane gastrointestinalnog sustava, a pacijenti to opisuju kao “začarani krug”.

Depresija

Depresija spada u najčešće psihijatrijske poremećaje i stoga je liječnici obiteljske medicine i kliničari u svojoj praksi sreću gotovo svakodnevno. Može se javiti u bilo kojoj životnoj dobi, a najčešće se javlja u najaktivnijem razdoblju – od 25. do 55. godine života. Zanimljiv podatak je da se zadnjih desetljeća sve češće pojavljuje u mlađoj životnoj dobi. Procjenjuje se da je prevalencija oko 19 % kod žena i 11 % kod muškaraca. Dvostruko češća pojavnost u žena može se objasniti biološkim hormonalnim i spolnim obilježjima, kao i različitim naučenim obrascima ponašanja u doživljavanju i izražavanju emocija. Depresija nije obična tuga koja se povremeno javlja u svakog čovjeka. Depresija je poremećaj raspoloženja s negativnim reperkusijama na funkcionaranje u svim segmentima života. Da bismo postavili dijagnozu depresije, potrebna je duljina trajanja simptoma od barem dva tjedna. Osim depresivnog raspoloženja, prisutni su simptomi anhedonije (nemogućnost uživanja u stvarima i situacijama koje su pacijentu prije donosile ugodu), zatim bezvoljnost i nedostatak energije. Od vegetativnih simptoma značajne su promjene spavanja, apetita, tjelesne težine i libida. Najčešće to podrazumijeva nesanicu i gubitak na težini, iako se u atipičnoj i sezonskoj depresiji umjesto toga može javiti hipersomnija i glad za ugljikohidratima. Zatim, često se u oboljelih javljaju tjeskoba (anksioznost), pesimistične misli, manjak samopouzdanja, oslabljena koncentracija i zaboravljivost, a u najtežim oblicima psihotične ideje i suicidalne misli. Vrlo česti su i razni tjelesni simptomi.

Depresija i tjelesni simptomi

Oboljeli se može osjećati fizički slabo, “vuče ga krevet”. Poznato je da se u velikog broja oboljelih depresija manifestira i nekim tjelesnim simptomom, te se takvi pacijenti nerijetko dalje upućuju na opsežne somatske pretrage. Studije ukazuju kako do 70 % depresivnih bolesnika navodi tjelesne simptome kao razlog odlaska liječniku – najčešće se radi o bolovima u mišićno-koštanom sustavu, abdominalnim smetnjama, glavobolji, kardiovaskularnim i autoimunim bolestima. Kod određenog broja bolesnika kronični bolni sindrom je jedina prezentirana tegoba, te tada govorimo o maskiranoj ili larviranoj depresiji. Kod bolesnika koji imaju izraženije anksiozno-depresivne smetnje nerijetko nailazimo na dispepsiju i gastroezofagealnu refluksnu bolest (GERB). Izliječenje tjelesnih simptoma znatno utječe na postizanje remisije, dok perzistirajući tjelesni simptomi često dovode do relapsa depresivnih epizoda.

GERB kod depresivnog bolesnika

Najčešći znakovi i simptomi GERB-a su učestali povrat kiselog sadržaja iz želuca i dvanaesnika u jednjak, obično praćen osjećajem pečenja iza prsne kosti koji se iz područja žličice širi prema vratu, kao i osjećajem kiselog sadržaja u usnoj šupljini 1−2 sata nakon jela. Također, kod čestih simptoma promuklosti, kašlja i nebakterijskih upala ždrijela treba postaviti sumnju na GERB. Dijagnoza GERB-a postavlja se na temelju anamneze, pregleda gastroenterologa i temeljem ezofagogastroduodenoskopije. Internističkim liječenjem nastoji se suzbiti prekomjerno lučenje želučane kiseline lijekovima inhibitorima protonske pumpe (IPP). Kako bi se izbjegli precipitirajući faktori preporučuje se promjena životnih navika: metode opuštanja, izbjegavanje alkohola, gaziranih pića, kave i čokolade, redukcija tjelesne težine, prestanak pušenja, izbjegavanje večernjih obroka, podizanje jastuka. U psihijatrijsku ambulantu nerijetko dolaze bolesnici s komorbidnim depresivnim i abdominalnim sindromom. Iz anamneze se često doznaje o psihosomatskom načinu reagiranja na stresne situacije, što je praćeno anksioznim i depresivnim simptomima. To su uglavnom bolesnici koji se već neko vrijeme liječe zbog GERB-a, a depresija se tek naknadno dijagnosticira. Zbog prirode bolesti, GERB pojačava anksiozno-depresivne simptome što pak rezultira intenzivnijim tegobama od strane gastrointestinalnog sustava, a pacijenti to opisuju kao “začarani krug”.

Liječenje

Za postizanje remisije u depresivnog bolesnika potrebno je liječiti sve skupine simptoma, uključujući i tjelesne. Općenito, antidepresivi s djelovanjem na serotoninergički i noradrenergički sustav pokazuju jači učinak na bolne simptome. Tu spadaju dualni antidepresivi duloksetin i venlafaksin, triciklički antidepresivi i mirtazapin. Mirtazapin ima još učinke na probavne i kardiovaskularne simptome. Kod komorbidne depresije i GERB-a može se uzimati mirtazapin u orodisperzibilnom obliku. Zbog naročite osjetljivosti na moguće gastrične nuspojave u početku primjene antidepresiva, u takvih bolesnika su učinkoviti sulpirid i fototerapija. Sulpirid u malim dozama djeluje kao anksiolitik i antidepresiv, a pomaže kod cijeljenja sluznice želuca i dvanaesnika, reducira gastrične simptome, poboljšava apetit i osjećaj mučnine. Fototerapija je biološka metoda koja se primjenuje pomoću sofisticirane lampe koja emitira dnevno svjetlo velike jačine i ima UV filter. Svjetlo djelujuje preko mrežnice oka i suprahijazmatske jezgre u mozgu na regulaciju aktivnosti melatonina i serotonina, odnosno otklanja depresivne i anksiozne simptome. Tretman traje 20 minuta a potrebno je dolaziti u specijaliziranu ambulantu za fototerapiju kroz 4 tjedna. Do sada je u praksi vrlo dobar učinak pokazalo kombinirano liječenje sulpiridom, fototerapijom i od interniste preporučenim IPP-om.

Zaključak

U liječenju depresije vrlo je važno pravodobno uočiti tjelesne simptome, a vrijedi i obrnuto da kod kroničnih tjelesnih smetnji treba obratiti pozornost na psihosomatsku komponentu i depresivnu podlogu kliničke slike. Bolesnike s komorbidnom depresijom i GERB-om važno je uputiti na kombinirano liječenje koje je učinkovito bez razvoja značajnijih nuspojava koje bi otežale započetu terapiju. U liječenju depresivnog bolesnika danas je cilj potpuna remisija kao i funkcionalni oporavak, što je pravilnim odabirom terapije moguće postići.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Depresija

Klimatske promjene i mentalni poremećaji

Autorica Eve Bender u svom članku navodi kako posljednjih godina promjene koje se događaju vezano uz klimatske uvjete sve više dolaze do izražaja, kao i njihove razorne posljedice. Porast temperatura i sve učestaliji toplinski valovi koji bilježe rekorde te često posljedični opsežni šumski požari doveli su do značajnoj broja izgubljenih života, pogoršanja zdravstvenog stanja i […]

Antipsihotici

Depresija

Učestalost depresije je u porastu te se smatra da će uskoro postati drugi svjetski zdravstveni problem. Procjenjuje se da tijekom života od depresije oboli oko 20% žena i 10% muškaraca. Depresija se javlja u svim razdobljima života, ali je najčešća pojavnost u ljudi srednje životne dobi što sa sobom nosi brojne posljedice: poteškoće u radnom […]

Gastroskopija

Možete li mi očitati nalaz gastroskopije

Anskioznost

Povećana pojava depresije i anksioznosti kod sindroma post-COVID-19

Nova istraživanja ukazuju na povišene rate depresije i anksioznosti kod osoba s post-COVID-19 sindromom. Prema jednom istraživanju osobe s post-COVID-19 sindromom mogu proživljavati više mentalnog distresa od osoba koje pate od kroničnih bolesti, kao što su karcinom, dijabetes, Alzheimerova bolest, kardiovaskularne bolesti. Studija koju je objavio The Lancet provedena je na 236,379 pacijenata s ovim […]

Depresija

Povezanost oralnih kontraceptiva s pojavom depresije

Novija istraživanja pokazuju kako je korištenje oralnih kontraceptiva povezano s povišenim rizikom za razvoj depresije, posebice unutar prve 2 godine nakon njihovog uvođenja. Također, uporaba kontraceptiva u adolescenciji bilo je povezano s i rizikom za depresiju kasnije tijekom života. Neki istraživači smatraju kako ova istraživanja imaju određene propuste u metodologiji pa ga ne drže dovoljno […]

Gerb

“Knedla u grlu” – o čemu može biti riječ?

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Primjena psilocibina kod bipolarnog afektivnog poremećaja

Male nerandomizirane kliničke studije pokazuju kako jedna doza sintetičkog psilocibina u kombinaciji s psihoterapijom značajno reducira simptome terapijski rezistentne depresije kod bipolarnog afektivnog poremećaja tipa II (BAPII). Ipak, istraživači i drugi stručnjaci upozoravaju kako ove rezultate treba uzeti s oprezom. Tri tjedna nakon primjene psilocibina i psihoterapije, rezultati depresije kod svih 15 sudionika smanjili su […]

Psihijatrija

Granični poremećaj ličnosti

Michael H. Stone u svom članku o graničnom poremećaju ličnosti objavljenom u The American Academy of Psychodynamic Psychiatry and Psychoanalysis piše o različitim čimbenicima vezanim uz navedeni poremećaj, kao i određenim smjernicama u terapijskom pristupu, a navodi se i moguće nasljeđivanje predisponirajućih čimbenika za razvoj poremećaja. Termin „borderline“ koristio se početkom 20 stoljeća kako bi […]

Psihijatrija

Tjelesni dismorfni poremećaj: priprema objave novih smjernica u Europi  

Europske smjernice za dijagnosticiranje i liječenje tjelesnog dismorfnog poremećaja pripremaju se za objavu. Ovo stanje u velikoj je mjeri definirano patološkom percepcijom i ponašanjem vezanim uz osobni izgled. Razvoj smjernica za tjelesni dismorfni poremećaj koji je poznat brojnim kliničkim dermatolozima, zamišljen je kao praktičan alat (Maria-Angeliki Gkini). Prema DSM-5 klasifikaciji ovaj poremećaj je definiran kao […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Poremećaj spavanja i povećan rizik od moždanog udara

Poremećaj spavanja u značajnoj je mjeri povezan s povećanim rizikom od moždanog udara prema novijim istraživanjima. Rezultati velike internacionalne studije pokazuju kako je rizik od moždanog udara tri puta viši kod osoba koje premalo spavaju, više od dva puta veći u odnosu na one koji previše spavaju te 2-3 puta viši kod onih sa simptomima […]

Psihijatrija

Rezultati najopsežnije studije o sreći (Mauricio Wajngarten, MD)

Harvardska studija razvoja odraslih možda je najopsežnija studija ikada provedena, budući da je pratila svoje ispitanike tijekom njihovog čitavog odraslog života. Studija je započela u Bostonu,  1938. godine i do sada je već obuhvatila tri generacije: djedove i bake, roditelje i djecu. U studiju je uključeno više od 2000 osoba tijekom 85 godina longitudinalne studije. […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Disocijativni poremećaj identiteta

Ovaj poremećaj kao fascinantan fenomen provlači se nizom filmova i serija, a unutar psihijatrije ostaje kao jedna kontroverzna tema. Istraživanje provedeno (Hingray) na oko 800 francuskih psihijatara pokazalo je kako 51% sumnja o postojanje ovog poremećaja ili uopće ne vjeruje da on postoji. Ovaj poremećaj ranije poznat pod nazivom višestruki poremećaj ličnosti uključen je u DSM-5 klasifikaciju. […]