Depresija i narušeno funkcioniranje

Depresija je psihička bolest koja dovodi do oštećenja i promjena na više razina i aspekata, uzrokujući razna funkcionalna oštećenja.

Budući da depresija spada u poremećaje raspoloženja, u prvom redu se manifestira emocionalnim simptomima (tuga, gubitak motivacije, tjeskoba) što posljedično dovodi do izolacije od bliskih osoba i općenito izbjegavanja socijalnih kontakata; izbjegavanja sukoba pa i bilo kakvog zauzimanja za sebe. Od tjelesnih simptoma prisutan je osjećaj umora, promjene apetita i tjelesne težine – što razumljivo utječe na obavljanje svakodnevnih zadataka niza ili izbjegavanje odgovornosti te može predstavljati značajan problem. Od kognitivnih simptoma prisutni su problemi s koncentracije, narušene egzekutivne funkcije, a te su promjene mogu primijetiti na svim životnim poljima, posebice u radnom funkcioniranju, školovanju ili nizu svakodnevnih aktivnosti nužnih za normalno životno funkcioniranje.

Cilj liječenja depresivnih poremećaja jest potpuni funkcionalni oporavak. Što znači ne samo da želimo izliječiti sve simptome već težimo povratku osobe na posao, funkcioniranju na socijalnom, obiteljskom i emocionalnom planu. Dakle, cilj je postići kvalitetu života, uz minimalno prisustvo nuspojava. Želi se održati i poboljšati tjelesno zdravlje, omogućiti optimalno kognitivno funkcioniranje. Dakle, postići najbolje moguće funkcioniranje sukladno životnim prioritetima pojedinačne osobe.

Jedan dio pacijenata i nakon postignutog poboljšanja nastavljaju imati određena funkcionalna oštećenja, što je dodatni problem jer povećava vjerojatnost da će se tim osobama ponovo javiti nova epizoda depresije.

Poznato je da je kod pacijenata koji imaju djelomično poboljšanje u liječenje depresije prisutno i veće funkcionalno oštećenje. Stoga je važno u ranim fazama liječenja depresije uključiti medikamente (promijeniti ih nakon nekoliko tjedana ukoliko nije prisutno poboljšanje) te uključiti pacijente u ostale modalitete liječenja (psihoterapija, edukacija o bolesti, socioterapija).

Sa što boljim funkcionalnim oporavkom ne samo da omogućujemo kvalitetniji život pacijentima već utječemo i na prevenciju nove depresivne epizode. Važno je liječiti sve skupine simptoma – emocionalne, kognitivne i tjelesne.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Depresija

Klimatske promjene i mentalni poremećaji

Autorica Eve Bender u svom članku navodi kako posljednjih godina promjene koje se događaju vezano uz klimatske uvjete sve više dolaze do izražaja, kao i njihove razorne posljedice. Porast temperatura i sve učestaliji toplinski valovi koji bilježe rekorde te često posljedični opsežni šumski požari doveli su do značajnoj broja izgubljenih života, pogoršanja zdravstvenog stanja i […]

Depresija

PTSP, depresija, napadaj panike – pitanje u vezi terapije

Antipsihotici

Depresija

Učestalost depresije je u porastu te se smatra da će uskoro postati drugi svjetski zdravstveni problem. Procjenjuje se da tijekom života od depresije oboli oko 20% žena i 10% muškaraca. Depresija se javlja u svim razdobljima života, ali je najčešća pojavnost u ljudi srednje životne dobi što sa sobom nosi brojne posljedice: poteškoće u radnom […]

Anskioznost

Povećana pojava depresije i anksioznosti kod sindroma post-COVID-19

Nova istraživanja ukazuju na povišene rate depresije i anksioznosti kod osoba s post-COVID-19 sindromom. Prema jednom istraživanju osobe s post-COVID-19 sindromom mogu proživljavati više mentalnog distresa od osoba koje pate od kroničnih bolesti, kao što su karcinom, dijabetes, Alzheimerova bolest, kardiovaskularne bolesti. Studija koju je objavio The Lancet provedena je na 236,379 pacijenata s ovim […]

Depresija

Povezanost oralnih kontraceptiva s pojavom depresije

Novija istraživanja pokazuju kako je korištenje oralnih kontraceptiva povezano s povišenim rizikom za razvoj depresije, posebice unutar prve 2 godine nakon njihovog uvođenja. Također, uporaba kontraceptiva u adolescenciji bilo je povezano s i rizikom za depresiju kasnije tijekom života. Neki istraživači smatraju kako ova istraživanja imaju određene propuste u metodologiji pa ga ne drže dovoljno […]

Anksiozno depresivni poremećaj

Koristim terapiju za anksiozno depresivni poremećaj. Kako da se s jedne terapije odviknem i pređem na drugu?

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Primjena psilocibina kod bipolarnog afektivnog poremećaja

Male nerandomizirane kliničke studije pokazuju kako jedna doza sintetičkog psilocibina u kombinaciji s psihoterapijom značajno reducira simptome terapijski rezistentne depresije kod bipolarnog afektivnog poremećaja tipa II (BAPII). Ipak, istraživači i drugi stručnjaci upozoravaju kako ove rezultate treba uzeti s oprezom. Tri tjedna nakon primjene psilocibina i psihoterapije, rezultati depresije kod svih 15 sudionika smanjili su […]

Psihijatrija

Granični poremećaj ličnosti

Michael H. Stone u svom članku o graničnom poremećaju ličnosti objavljenom u The American Academy of Psychodynamic Psychiatry and Psychoanalysis piše o različitim čimbenicima vezanim uz navedeni poremećaj, kao i određenim smjernicama u terapijskom pristupu, a navodi se i moguće nasljeđivanje predisponirajućih čimbenika za razvoj poremećaja. Termin „borderline“ koristio se početkom 20 stoljeća kako bi […]

Psihijatrija

Tjelesni dismorfni poremećaj: priprema objave novih smjernica u Europi  

Europske smjernice za dijagnosticiranje i liječenje tjelesnog dismorfnog poremećaja pripremaju se za objavu. Ovo stanje u velikoj je mjeri definirano patološkom percepcijom i ponašanjem vezanim uz osobni izgled. Razvoj smjernica za tjelesni dismorfni poremećaj koji je poznat brojnim kliničkim dermatolozima, zamišljen je kao praktičan alat (Maria-Angeliki Gkini). Prema DSM-5 klasifikaciji ovaj poremećaj je definiran kao […]

Psihijatrija

Poremećaj spavanja i povećan rizik od moždanog udara

Poremećaj spavanja u značajnoj je mjeri povezan s povećanim rizikom od moždanog udara prema novijim istraživanjima. Rezultati velike internacionalne studije pokazuju kako je rizik od moždanog udara tri puta viši kod osoba koje premalo spavaju, više od dva puta veći u odnosu na one koji previše spavaju te 2-3 puta viši kod onih sa simptomima […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Rezultati najopsežnije studije o sreći (Mauricio Wajngarten, MD)

Harvardska studija razvoja odraslih možda je najopsežnija studija ikada provedena, budući da je pratila svoje ispitanike tijekom njihovog čitavog odraslog života. Studija je započela u Bostonu,  1938. godine i do sada je već obuhvatila tri generacije: djedove i bake, roditelje i djecu. U studiju je uključeno više od 2000 osoba tijekom 85 godina longitudinalne studije. […]