Depresija i narušeno funkcioniranje

Depresija je psihička bolest koja dovodi do oštećenja i promjena na više razina i aspekata, uzrokujući razna funkcionalna oštećenja.

Budući da depresija spada u poremećaje raspoloženja, u prvom redu se manifestira emocionalnim simptomima (tuga, gubitak motivacije, tjeskoba) što posljedično dovodi do izolacije od bliskih osoba i općenito izbjegavanja socijalnih kontakata; izbjegavanja sukoba pa i bilo kakvog zauzimanja za sebe. Od tjelesnih simptoma prisutan je osjećaj umora, promjene apetita i tjelesne težine – što razumljivo utječe na obavljanje svakodnevnih zadataka niza ili izbjegavanje odgovornosti te može predstavljati značajan problem. Od kognitivnih simptoma prisutni su problemi s koncentracije, narušene egzekutivne funkcije, a te su promjene mogu primijetiti na svim životnim poljima, posebice u radnom funkcioniranju, školovanju ili nizu svakodnevnih aktivnosti nužnih za normalno životno funkcioniranje.

Cilj liječenja depresivnih poremećaja jest potpuni funkcionalni oporavak. Što znači ne samo da želimo izliječiti sve simptome već težimo povratku osobe na posao, funkcioniranju na socijalnom, obiteljskom i emocionalnom planu. Dakle, cilj je postići kvalitetu života, uz minimalno prisustvo nuspojava. Želi se održati i poboljšati tjelesno zdravlje, omogućiti optimalno kognitivno funkcioniranje. Dakle, postići najbolje moguće funkcioniranje sukladno životnim prioritetima pojedinačne osobe.

Jedan dio pacijenata i nakon postignutog poboljšanja nastavljaju imati određena funkcionalna oštećenja, što je dodatni problem jer povećava vjerojatnost da će se tim osobama ponovo javiti nova epizoda depresije.

Poznato je da je kod pacijenata koji imaju djelomično poboljšanje u liječenje depresije prisutno i veće funkcionalno oštećenje. Stoga je važno u ranim fazama liječenja depresije uključiti medikamente (promijeniti ih nakon nekoliko tjedana ukoliko nije prisutno poboljšanje) te uključiti pacijente u ostale modalitete liječenja (psihoterapija, edukacija o bolesti, socioterapija).

Sa što boljim funkcionalnim oporavkom ne samo da omogućujemo kvalitetniji život pacijentima već utječemo i na prevenciju nove depresivne epizode. Važno je liječiti sve skupine simptoma – emocionalne, kognitivne i tjelesne.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Anksioznost

Rana izloženost onečišćenju i moguća povezana s psihozom, anksioznošću, depresijom

Prema rezultatima longitudinalne kohortne studije izloženost zagađenju zraka i buci u ranoj životnoj dobi povezana je s većim rizikom od psihoze, depresije i anksioznosti u adolescenciji i ranoj odrasloj dobi. Istraživanje je provela dr. Joanne Newbury sa suradnicima, a nalazi su objavljeni u JAMA Network Openu. Istraživači navode kako rezultati ove kohortne studije pružaju nove […]

Antidepresivi

Depresija i tjeskoba kod oboljelih od karcinoma

Kod osoba oboljelih od karcinoma važno je voditi računa o mogućem prisustvu anksioznih ili depresivnih simptoma. Prisustvo ovih simptoma može dovesti do pojave značajnog distresa i dizabiliteta, lošije kvalitete života, povećanog broja tjelesnih smetnji (uključujući bol ili mučninu), lošije prihvaćanje terapije, lošiju prognozu bolesti te povišen mortalitet. Kliničari trebaju razlikovati nepatološka stanja poput zabrinutosti, nesigurnosti, […]

Anksioznost

Depresija i trnci po jeziku i usnama – što da radim?

Bipolaran poremećaj

Učinkovitost elektrostimulativne terapije

Nedavno istraživanje pokazuje kako elektrostimulativna terapija (EST) značajno poboljšava simptome depresije. Nalazi govore u prilog stajališta kako je EST sigurna i učinkovita metoda liječenja kada se primjenjuje kod odgovarajućim skupinama pacijenata, smatra voditeljica studije Julie Langan Martin. Također navodi kako unatoč očitoj učinkovitosti kod širokog raspona psihijatrijskih poremećaja uključujući veliku depresiju, bipolarni poremećaj i shizofreniju, […]

Alkohol

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Depresija

Depresija i terapija – molim Vaše mišljenje

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Promjene stila života povezane s poboljšanjem simptoma Alzheimerove bolesti

Prema rezultatima novog istraživanja, zdravi stilovi života povezani su s nižim rizikom od Alzheimerove bolesti (AD), ali također može koristiti pacijentima s već dijagnosticiranim blagim kognitivnim oštećenjem (MCI) ili ranim AD. Nakon 20 tjedana, pacijenti nakon intenzivne promjene multimodalnog stila života pokazali su značajna poboljšanja u kogniciji i funkciji. Korisne promjene primijećene su i u […]

Psihijatrija

Antidepresivi i demencija

Nova istraživanja pokazuju kako uzimanje antidepresiva u srednjim godinama nije bilo povezano s povećanim rizikom od razvoja posljedične Alzheimerove bolesti (AD) ili demencije povezane s AD-om (ADRD). Radi se o podacima iz velike prospektivne studije američkih veterana, koju su proveli Jaime Ramos-Cejudo, a rad je objavljen u časopisu Alzheimer’s & Dementia. Istraživanje su podržali Nacionalni […]

Psihijatrija

Mentalni poremećaji i tjelesne bolesti

Nova meta-analiza objavljena u The Lancet Psychiatry The Lancet Psychiatry (Sean Halstead), pokazuje kako su ozbiljni mentalni poremećaji (serious mental illness – SMI), uključujući bipolarni afektivni poremećaj ili poremećaje iz spektra shizofrenije, povezani s dvostruko većim rizikom za istovremenu pojavu (komorbiditet) tjelesnih bolesti. Autori istraživanja smatraju kako su navedeni rezultati važni za primjenu integriranog modela […]

Psihijatrija

Problem sa spavanjem

Psihijatrija

Istraživanja korisnosti ketogene ishrane kod mentalnih poremećaja

Prema članku „Early Evidence Supports Ketogenic Diet for Mental Illness“ objavljenom u časopisu Psychiatric Research, pilot studija pokazuje kako bi ketogena dijeta mogla biti korisna u smanjenju simptoma bipolarnog poremećaja i shizofrenije te razrješavanju metaboličkog sindroma. Kod sudionika koji su se pridržavali dijete s visokim udjelom masti i malo ugljikohidrata za 30% su reduciranih psihijatrijski […]

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 2. dio

Jedno od važnih pitanje jest kako unaprijediti i poboljšati rano prepoznavanje prve epizode shizofrenije. Jedan od važnih čimbenika jest edukacija zajednice te razgovori o važnosti ranog prepoznavanja bolesti i destigmatizaciji koja uključuje pojašnjenje svih dostupnih metoda liječenja, prvim znakovima psihoze, alarmima koji mogu upućivati na razvoj bolesti, kome uputiti oboljelu osobu, posebice one koji nema […]

Psihijatrija

Tjeskoba i hipohondrija – molim savjet i pomoć

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 1. dio

Cilj ranih intervencija kod osoba oboljelih od shizofrenije jest promijeniti tijek bolesti i postići bolju integraciju tih osoba u zajednicu. Prediktori lošijeg ishoda bolesti su premorbidne poteškoće (usporen razvoj, lošija premorbidna prilagodba), teži simptomi na početku bolesti (posebno prisustvo negativnih simptoma) te dulje trajanje perioda neliječene psihoze. Pacijenti s lošijim ishodom bolesti gube više moždanog […]