Korištenje antipsihotika u trudnoći

U novoj studiji objavljenoj u časopisu JAMA Psychiatry, dr. Krista Huybrechts i suradnici, iznosi nove podatke o tome kako generalno gledano antipsihotici nisu povezani s povećanim rizikom urođenih malformacija kod fetusa koji se razvija. Istraživanje ukazuje kako antipsihotici ne predstavljaju značajne teratogene i stoga se općenito može reći kako su sigurni za žene kojima je potrebno liječenje antipsihoticima tijekom trudnoće. Istraživači ipak navode kako postoje određeni potencijalni sigurnosni “signali” zbog čega je potrebno prikupiti više podataka.

Psihijatrijski poremećaji česti su među ženama reproduktivne dobi, a mnogi od njih zahtijevaju stalnu terapiju antipsihoticima tijekom trudnoće. Iako dosadašnje studije pokazuju da su ovi lijekovi sigurni u trudnoći, nalazi su bili proturječni i pojavili su se neki upitni signali vezano uz ishode kao što su kardiovaskularne malformacije i oralni rascjepi.

U svrhu dodatnih spoznaja, istraživači su procijenili izloženost antipsihoticima u prvom tromjesečju s obzirom na kongenitalne malformacije koristeći podatke iz nacionalnih zdravstvenih registara iz pet nordijskih zemalja (Danska, Finska, Island, Norveška, Švedska) i Sjedinjenih Država, tako da navedena studija predstavlja rezultate kombinacije višestruke izloženosti i ishoda na način koji može dati više povjerenja u nalaze.

Studija je uključila otprilike 6,4 milijuna majki koje nisu bile izložene, 21 751 majku izloženu atipičnim antipsihoticima (srednji dobni raspon 26-31 godina) i 6371 majku izloženu tipičnim antipsihoticima (srednji dobni raspon 27-32 godine). Najčešće propisivani atipični antipsihotici bili su kvetiapin, aripiprazol, olanzapin i risperidon, a najčešći tipični antipsihotici bili su klorpromazin, diksirazin (samo u nordijskim zemljama) i perfenazin. Većina žena bila je izložena samo jednoj vrsti antipsihotika tijekom prvog tromjesečja.

Rizik od rođenja djeteta s bilo kojom većom malformacijom bio je 2,7% među neizloženim ženama, 4,3% među ženama izloženim atipičnim antipsihoticima, i 3,1% kod onih koji su bili izloženi tipičnom antipsihotiku. Jedina je iznimka bila potencijalna povezanost između olanzapina i oralnog rascjepa, iako su procjene varirale u različitim analizama osjetljivosti.

Istraživači primjećuju da je zabilježeno da je srednji omjer prolaza kroz placentu za olanzapin nešto viši nego za druge antipsihotike, iako je vrlo varijabilan među pacijentima. Ističu kako nedosljednost signala olanzapin/oralni rascjep u analizama osjetljivosti podupire “neuzročno objašnjenje”, iako bi buduće studije to trebale ponovno procijeniti. Uočeni su povećani rizici za srčane malformacije s izloženošću klorprotiksenu te za gastroshizu i druge anomalije mozga s atipičnim izlaganjem antipsihoticima.

Huybrechts upozorava da su te povezanosti “neprecizno procijenjene” što se odražava u širokim intervalima pouzdanosti te da ih treba promatrati kao sigurnosne signale koji zahtijevaju potvrdu jer se pojavljuju i novi dokazi.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Komucha

Je li kombucha sigurna u trudnoći?

Trudnoća, drugo, ali i blaženo stanje, čudesan je proces koji mijenja tijelo žene na mnogo načina. U ovome razdoblju dolazi do brojnih tjelesnih promjena, a zbog utjecaja hormona i do raznih emocionalnih oscilacija. Posebnu pažnju buduća majka tada posvećuje svojem zdravlju, ali i svemu onome što nanosi ili unosi u sebe. Prehrana kao temelj zdrave […]

Cista

Ciste korioidnog pleksusa fetusa u trudnoći (CPC)

Korioidni pleksus (latinski- plexus chorioideus), sastoje se od spleta krvnih žila koje su obložene ependimom, on oblaže krvne žile poput resica. Korioidni pleksus proizvodi cerebrospinalnu tekućinu. Ta tekućina oblaže mozak i kralježničku moždinu i struji kroz moždane komore. U čovjeka se u likvorskim prostorima nalazi 100 do 150 ml likvora. Tijekom 6-8 sati prosječno se […]

Test na trudnoću

Trebam li ponoviti test na trudnoću?

Cistocela

Cistocela

Cistocela je protruzija mokraćnog mjehura u rodnicu koja nastaje zbog defekta dna zdjelice. Prolaps genitalnih organa je poremećaj koji pogađa žene svih životnih dobi. Rizik raste s godinama života pogotovo ulaskom u postmenopauzu pa oko polovice žena starijih od 55g ima neki oblik prolapsa. Rizični čimbenici koji pogoduju nastanku prolapsa su trudnoća, teški vaginalni porodi […]

Folna kiselina

Kako pretjerane količine folne kiseline u trudnoći negativno utječu na plod?

Spoznaja da se uzimanjem folne kiseline u trudnoći može smanjiti postotak oštećenja živčanog sustava novorođenčeta za 50 do 80% smatra se jednim od najvažnijih otkrića medicine 20. stoljeća. Naime, niska razina folata u serumu buduće majke može biti značajan čimbenik rizika za pojavu oštećenja živčane cijevi novorođenčeta. Stoga se preporučuje da sve žene u reproduktivnoj […]

Beta HCG

Jesam li trudna ako je nalaz iz krvi negativan?

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Promjene stila života povezane s poboljšanjem simptoma Alzheimerove bolesti

Prema rezultatima novog istraživanja, zdravi stilovi života povezani su s nižim rizikom od Alzheimerove bolesti (AD), ali također može koristiti pacijentima s već dijagnosticiranim blagim kognitivnim oštećenjem (MCI) ili ranim AD. Nakon 20 tjedana, pacijenti nakon intenzivne promjene multimodalnog stila života pokazali su značajna poboljšanja u kogniciji i funkciji. Korisne promjene primijećene su i u […]

Psihijatrija

Problem sa spavanjem

Psihijatrija

Mogu li se podtipovi depresije i tjeskoba identificirati snimanjem mozga

Snimanje mozga u kombinaciji s umjetnom inteligencijom identificiralo je šest različitih “biotipova” depresije i anksioznosti što bi možda moglo dovesti do personaliziranijeg i učinkovitijeg liječenja. Istraživačica Leanne Williams, dr. sc., smatra kako ovo istraživanje može imati “neposredne kliničke implikacije” te kako je na Stanfordu započelo prevođenje tehnologije snimanja u upotrebu u novoj preciznoj klinici za […]

Psihijatrija

Rana izloženost onečišćenju i moguća povezana s psihozom, anksioznošću, depresijom

Prema rezultatima longitudinalne kohortne studije izloženost zagađenju zraka i buci u ranoj životnoj dobi povezana je s većim rizikom od psihoze, depresije i anksioznosti u adolescenciji i ranoj odrasloj dobi. Istraživanje je provela dr. Joanne Newbury sa suradnicima, a nalazi su objavljeni u JAMA Network Openu. Istraživači navode kako rezultati ove kohortne studije pružaju nove […]

Psihijatrija

Antidepresivi i demencija

Nova istraživanja pokazuju kako uzimanje antidepresiva u srednjim godinama nije bilo povezano s povećanim rizikom od razvoja posljedične Alzheimerove bolesti (AD) ili demencije povezane s AD-om (ADRD). Radi se o podacima iz velike prospektivne studije američkih veterana, koju su proveli Jaime Ramos-Cejudo, a rad je objavljen u časopisu Alzheimer’s & Dementia. Istraživanje su podržali Nacionalni […]

Psihijatrija

Tjeskoba i hipohondrija – molim savjet i pomoć

Psihijatrija

Mentalni poremećaji i tjelesne bolesti

Nova meta-analiza objavljena u The Lancet Psychiatry The Lancet Psychiatry (Sean Halstead), pokazuje kako su ozbiljni mentalni poremećaji (serious mental illness – SMI), uključujući bipolarni afektivni poremećaj ili poremećaje iz spektra shizofrenije, povezani s dvostruko većim rizikom za istovremenu pojavu (komorbiditet) tjelesnih bolesti. Autori istraživanja smatraju kako su navedeni rezultati važni za primjenu integriranog modela […]

Psihijatrija

Depresija i tjeskoba kod oboljelih od karcinoma

Kod osoba oboljelih od karcinoma važno je voditi računa o mogućem prisustvu anksioznih ili depresivnih simptoma. Prisustvo ovih simptoma može dovesti do pojave značajnog distresa i dizabiliteta, lošije kvalitete života, povećanog broja tjelesnih smetnji (uključujući bol ili mučninu), lošije prihvaćanje terapije, lošiju prognozu bolesti te povišen mortalitet. Kliničari trebaju razlikovati nepatološka stanja poput zabrinutosti, nesigurnosti, […]