Mutipla skleroza i psihički poremećaji – 3. dio

Također, neka istraživanja ukazuju na to da je na početku bolesti kvaliteta spavanja podjednaka kao kod osoba koji ne boluju od multiple skleroze.

Od ostalih psihičkih poremećaja povezanih s multiplom sklerozom ističu se različite bolesti ovisnosti. Naime, učestalost zlouporabe ili ovisnosti o alkoholu zastupljena je kod 3.96% do 18.2% oboljelih od multiple skleroze. Posljedično se postojeći blagi kognitivni deficit mogu pojačati, a s napredovanjem multiple skleroze tolerancija alkohola se smanjuje što pogoršava motornu koordinaciju i održavanje ravnoteže. Zlouporaba psihoaktivnih tvari prisutna je kod 2.5% do 7.4% oboljelih. Najčešći razlog tome je što korištenjem kanabisa osobe pokušavaju držati simptome kod kontrolom, međutim istraživanja pokazuju da općenito gledano taj učinak nije klinički značajan. Neki smatraju da kanabis može pozitivno djelovati na bol, tremor, spasticitet i disfunkciju mokraćnog mjehura.

Sljedeći poremećaj koji se javlja vezano uz multiplu sklerozu su poremećaji spavanja. Dugo vremena se ti poremećaji nisu niti prepoznavali kod ove bolesti, već se smatralo da su one samo posljedica umora i depresije u sklopu multiple skleroze. Međutim, pokazalo se da su poremećaji spavanja čak i češći kod ovih bolesnika, a vjerojatno upravo zbog prisustva periodičkih pokreta ekstremiteta, respiratornih problema, sindroma nemirnih nogu ili poremećaja cirkadijanog ritma. Također, neka istraživanja ukazuju na to da je na početku bolesti kvaliteta spavanja podjednaka kao kod osoba koji ne boluju od multiple skleroze. Dobro je već poznato da poremećaji spavanja imaju niz negativnih posljedica na kvalitetu života. Kod više od 50% pacijenata prisutan je sindrom nemirnih nogu, insomnija i opstruktivna apneja. Navedeni poremećaji dodatno pridonose osjećaju umora i iscrpljenosti koji su tako često prisutni kod ovih pacijenata.

Također, bol je prisutna kod više od polovine osoba s multiplom sklerozom direktno uzrokujući sniženu kvalitetu života, uz niz negativnih psihosocijalnih i funkcionalnih problema u svakodnevnom životu osobe. Oni pacijenti kod kojih je izraženija bol pod većim su rizikom za razvoj depresije i anksioznosti, i to vjerojatnije težih simptoma.

Od ostalih psihičkih poremećaja koji se navode vezano uz multiplu sklerozu jest seksualna disfunkcija koja se prema istraživanjima javlja kod oko 40% to 80% pacijenata. Navedeni se poremećaji uglavnom ne liječe u dovoljnoj mjeri, a najčešći je razlog tome što sam pacijent to ne spomene, a kliničari previde ovo pitanje. Međutim, ako se ova disfunkcije ne liječi, ona se obično pogoršava s vremenom (raste broj i težina simptoma), ali dodatni problem predstavlja i to što ostavlja negativne posljedice na kvalitetu života.

I na kraju sindrom koji se također navodi jest pseudobulbarni afekt ili emocionalna inkontinencija (patološko smijanje/plakanje). Ovaj se sindrom javlja kod oko 10% pacijenata s ovom bolešću i čini veliki problem pacijentu, obitelji i njegovateljima.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

ACNES

ACNES – 2. dio

Simptomi koji se javljaju kod ACNES-a? Simptomi ACNES-a mogu biti akutni ili dugotrajni. Bol se opisuje kao lokalizirana, tupa i kao osjećaj pečenja. Bol se može pogoršati prilikom aktivnosti, npr. kada se bolesnik okreće ili saginje. Odmaranje može pomoći u smanjenju intenziteta bola. Bol se obično javlja kod mlađih ljudi i obično započinje noću. Bolesnici […]

Bol

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 3. dio

Možemo li predvidjeti razvoj ovog stanja? Još ne možemo pouzdano predvidjeti hoće li netko razviti osjetljivost uzrokovanu opioidima ili ne. Postoje genetski i okolišni čimbenici koji igraju bitnu ulogu u razvoju ovog stanja. Kod nekih bolesnika je potrebna dugotrajna izloženost opioidima, dok kod drugih ide jako brzo, čak i kroz nekoliko dana. Za razvoj ovog […]

Artritis

Bolan zglob u pedijatrijskoj ambulanti – i djeca mogu imati artritis

Bol u zglobu čest je problem zbog kojega roditelji dovode dijete u primarnu pedijatrijsku ambulantu. Ove su tegobe najčešće uzrokovane benignim stanjima i prolaze spontano, ali ponekad se može raditi i o ozbiljnim bolestima koje mogu imati dugoročne posljedice po funkciju zahvaćenog zgloba, a mogu biti i životno ugrožavajuće ako se ne dijagnosticiraju i ne […]

Lezije

Multipla skleroza – molim savjet

Akutna bol

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 2. dio

Simptomi Prilikom ozljede tijelo pokušava samo popraviti oštećenje, primjerice zaustaviti krvarenje, spriječiti infekciju i očuvati pokretljivost. U ovoj fazi je bitno pomoći organizmu u oporavku i moderne preporuke ukazuju da su opioidi korisni u akutnoj boli s korištenjem tri do pet dana. Njihov svrha je pomoći tijelu u mobilizaciji nakon ozljede. Osim u pomoći pri […]

MR mozga

Bolujem od multipla skleroze te bih Vas molila ako biste mi mogli razjasniti nalaz MR mozga

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Psihijatrija

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 2. dio

Dugotrajno gledano kombinirani pristup je učinkovitiji, a kod blage depresije psihološke intervencije su jednako učinkovite poput medikamenata. Kod umjerene do teške depresije medikamente su prva opcija, a inhibitori ponovne pohrane serotonina su dobro podnošljivi kod osoba s epilepsijom. Iz ove skupine lijekova zbog dobre podnošljivosti i malo interakcija obično su prvi izbor citalopram i sertralin. […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]

Psihijatrija

Klimatske promjene i mentalni poremećaji

Autorica Eve Bender u svom članku navodi kako posljednjih godina promjene koje se događaju vezano uz klimatske uvjete sve više dolaze do izražaja, kao i njihove razorne posljedice. Porast temperatura i sve učestaliji toplinski valovi koji bilježe rekorde te često posljedični opsežni šumski požari doveli su do značajnoj broja izgubljenih života, pogoršanja zdravstvenog stanja i […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Primjena psilocibina kod bipolarnog afektivnog poremećaja

Male nerandomizirane kliničke studije pokazuju kako jedna doza sintetičkog psilocibina u kombinaciji s psihoterapijom značajno reducira simptome terapijski rezistentne depresije kod bipolarnog afektivnog poremećaja tipa II (BAPII). Ipak, istraživači i drugi stručnjaci upozoravaju kako ove rezultate treba uzeti s oprezom. Tri tjedna nakon primjene psilocibina i psihoterapije, rezultati depresije kod svih 15 sudionika smanjili su […]