Također, neka istraživanja ukazuju na to da je na početku bolesti kvaliteta spavanja podjednaka kao kod osoba koji ne boluju od multiple skleroze.

Od ostalih psihičkih poremećaja povezanih s multiplom sklerozom ističu se različite bolesti ovisnosti. Naime, učestalost zlouporabe ili ovisnosti o alkoholu zastupljena je kod 3.96% do 18.2% oboljelih od multiple skleroze. Posljedično se postojeći blagi kognitivni deficit mogu pojačati, a s napredovanjem multiple skleroze tolerancija alkohola se smanjuje što pogoršava motornu koordinaciju i održavanje ravnoteže. Zlouporaba psihoaktivnih tvari prisutna je kod 2.5% do 7.4% oboljelih. Najčešći razlog tome je što korištenjem kanabisa osobe pokušavaju držati simptome kod kontrolom, međutim istraživanja pokazuju da općenito gledano taj učinak nije klinički značajan. Neki smatraju da kanabis može pozitivno djelovati na bol, tremor, spasticitet i disfunkciju mokraćnog mjehura.

Sljedeći poremećaj koji se javlja vezano uz multiplu sklerozu su poremećaji spavanja. Dugo vremena se ti poremećaji nisu niti prepoznavali kod ove bolesti, već se smatralo da su one samo posljedica umora i depresije u sklopu multiple skleroze. Međutim, pokazalo se da su poremećaji spavanja čak i češći kod ovih bolesnika, a vjerojatno upravo zbog prisustva periodičkih pokreta ekstremiteta, respiratornih problema, sindroma nemirnih nogu ili poremećaja cirkadijanog ritma. Također, neka istraživanja ukazuju na to da je na početku bolesti kvaliteta spavanja podjednaka kao kod osoba koji ne boluju od multiple skleroze. Dobro je već poznato da poremećaji spavanja imaju niz negativnih posljedica na kvalitetu života. Kod više od 50% pacijenata prisutan je sindrom nemirnih nogu, insomnija i opstruktivna apneja. Navedeni poremećaji dodatno pridonose osjećaju umora i iscrpljenosti koji su tako često prisutni kod ovih pacijenata.

Također, bol je prisutna kod više od polovine osoba s multiplom sklerozom direktno uzrokujući sniženu kvalitetu života, uz niz negativnih psihosocijalnih i funkcionalnih problema u svakodnevnom životu osobe. Oni pacijenti kod kojih je izraženija bol pod većim su rizikom za razvoj depresije i anksioznosti, i to vjerojatnije težih simptoma.

Od ostalih psihičkih poremećaja koji se navode vezano uz multiplu sklerozu jest seksualna disfunkcija koja se prema istraživanjima javlja kod oko 40% to 80% pacijenata. Navedeni se poremećaji uglavnom ne liječe u dovoljnoj mjeri, a najčešći je razlog tome što sam pacijent to ne spomene, a kliničari previde ovo pitanje. Međutim, ako se ova disfunkcije ne liječi, ona se obično pogoršava s vremenom (raste broj i težina simptoma), ali dodatni problem predstavlja i to što ostavlja negativne posljedice na kvalitetu života.

I na kraju sindrom koji se također navodi jest pseudobulbarni afekt ili emocionalna inkontinencija (patološko smijanje/plakanje). Ovaj se sindrom javlja kod oko 10% pacijenata s ovom bolešću i čini veliki problem pacijentu, obitelji i njegovateljima.