Postoji li blagdanska depresija?

Čini se kao da unazad više godina pripreme, ukrašavanje i oglašavanje blagdanskih dana počinje sve ranije. Osjećaj veselja, barem blage euforije i željenog blagostanja najavljuje se korištenjem raznolikih vanjskih uresa, pjesama, reklama, priprema. Govori se o ugodnom, toplom domu, zajedništvu, obitelji, ukusnoj hrani, poklonima, uzajamnoj pažnji. Istovremeno se produbljuju i osjećaji nedostajanja svega navedenog, usamljenosti, neispunjenosti, oskudice. Premda se mnogi orijentiraju na vanjsko, važno se podsjetiti na unutarnje i emocionalne vrijednosti. Što bi zapravo značilo provesti nekolicinu dana u takvoj sveprožimajućoj sreći, a zaboraviti na ono što je vrijedno ostatak vremena/godine. Kao i kod ostalih dana kada se nešto obilježava – neka to podsjetnik na to da vrijeme za ono što je važno ne treba izdvojiti taj dan ili nekoliko dana već ono što je važno treba njegovati kao trajnu vrijednost.

Bliže nam se blagdani u kojima s jedne strane imamo sve ono što usrećuje tih dana, no isto tako i znatan broj osoba kojima je navedeno iz različitih razloga nedostupno ili upravo tih dani predstavljaju dodatni podsjetnik na ono što im nedostaju ili na one koji im nedostaju, a s kojima bi željeli podijeliti sretne trenutke.

Često se spominje termin blagdanske depresije, a sam naziv koji uključuje pojam „depresije“ navodi nas da pomišljanje da li se radi o nekom psihičkom poremećaju ili psihijatrijskoj dijagnozi. Prema službenim klasifikacijama ne možemo govoriti o određenom poremećaju već o pojmu koji bi obuhvaćao kratkotrajnije (par dana) osjećaje tuge, žalosti, tjeskobe koji se često javljaju upravo zbog nametanja naglašene slike o slavljeničkom raspoloženju, obiteljskom okruženju i blagostanju koji sve veći broj osoba zbog modernog, izoliranog ili siromašnog načina života ne može ispuniti. Također neke zajednice ili obitelji koje žive u neskladnim ili disfunkcionalnim odnosima u takvim situacijama kada dodatno trebaju biti zajedno i na okupu, produbljuju svoje osjećaje nepripadanja, održavanja lažne slike ili emocionalne udaljenosti. Upravo to predstavlja izvor tjeskobe, nezadovoljstva, frustriranosti ili neispunjenosti. Pa krajnji učinak bude upravo suprotan od onoga što se očekuje. A kao što nam se događa i u drugim situacijama kada imamo velika ili idealizirana očekivanja, njihovo neispunjenje izaziva u nama osjećaj razočaranosti ili propitivanja smisla.

Možemo reći da iz čitavog niza navedenih razloga predstojeći dani, a posebice dani nakon blagdana (koji se navode kao „najdepresivniji“ u godini), su vrlo osjetljivi dani u kojima se isprepliću različita očekivanja i osjećaja, bude se nade, ali i zatomljene boli. Neki se puno ranije i s veseljem počinju pripremati za blagdanske dane, dok drugi pronalaze načine kako ih zaobići. Premda to često ponavljamo, u vrevi svakodnevnog života i zaboravimo – vrijeme našeg života događa se svaki dan, ne samo tijekom blagdana.

Imate pitanje vezano uz vaše zdravlje? Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Pitajte liječnika