Postoji li blagdanska depresija?

Čini se kao da unazad više godina pripreme, ukrašavanje i oglašavanje blagdanskih dana počinje sve ranije. Osjećaj veselja, barem blage euforije i željenog blagostanja najavljuje se korištenjem raznolikih vanjskih uresa, pjesama, reklama, priprema. Govori se o ugodnom, toplom domu, zajedništvu, obitelji, ukusnoj hrani, poklonima, uzajamnoj pažnji. Istovremeno se produbljuju i osjećaji nedostajanja svega navedenog, usamljenosti, neispunjenosti, oskudice. Premda se mnogi orijentiraju na vanjsko, važno se podsjetiti na unutarnje i emocionalne vrijednosti. Što bi zapravo značilo provesti nekolicinu dana u takvoj sveprožimajućoj sreći, a zaboraviti na ono što je vrijedno ostatak vremena/godine. Kao i kod ostalih dana kada se nešto obilježava – neka to podsjetnik na to da vrijeme za ono što je važno ne treba izdvojiti taj dan ili nekoliko dana već ono što je važno treba njegovati kao trajnu vrijednost.

Bliže nam se blagdani u kojima s jedne strane imamo sve ono što usrećuje tih dana, no isto tako i znatan broj osoba kojima je navedeno iz različitih razloga nedostupno ili upravo tih dani predstavljaju dodatni podsjetnik na ono što im nedostaju ili na one koji im nedostaju, a s kojima bi željeli podijeliti sretne trenutke.

Često se spominje termin blagdanske depresije, a sam naziv koji uključuje pojam „depresije“ navodi nas da pomišljanje da li se radi o nekom psihičkom poremećaju ili psihijatrijskoj dijagnozi. Prema službenim klasifikacijama ne možemo govoriti o određenom poremećaju već o pojmu koji bi obuhvaćao kratkotrajnije (par dana) osjećaje tuge, žalosti, tjeskobe koji se često javljaju upravo zbog nametanja naglašene slike o slavljeničkom raspoloženju, obiteljskom okruženju i blagostanju koji sve veći broj osoba zbog modernog, izoliranog ili siromašnog načina života ne može ispuniti. Također neke zajednice ili obitelji koje žive u neskladnim ili disfunkcionalnim odnosima u takvim situacijama kada dodatno trebaju biti zajedno i na okupu, produbljuju svoje osjećaje nepripadanja, održavanja lažne slike ili emocionalne udaljenosti. Upravo to predstavlja izvor tjeskobe, nezadovoljstva, frustriranosti ili neispunjenosti. Pa krajnji učinak bude upravo suprotan od onoga što se očekuje. A kao što nam se događa i u drugim situacijama kada imamo velika ili idealizirana očekivanja, njihovo neispunjenje izaziva u nama osjećaj razočaranosti ili propitivanja smisla.

Možemo reći da iz čitavog niza navedenih razloga predstojeći dani, a posebice dani nakon blagdana (koji se navode kao „najdepresivniji“ u godini), su vrlo osjetljivi dani u kojima se isprepliću različita očekivanja i osjećaja, bude se nade, ali i zatomljene boli. Neki se puno ranije i s veseljem počinju pripremati za blagdanske dane, dok drugi pronalaze načine kako ih zaobići. Premda to često ponavljamo, u vrevi svakodnevnog života i zaboravimo – vrijeme našeg života događa se svaki dan, ne samo tijekom blagdana.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Blagdani

Blagdanska retencija urina

Već ranije je bilo riječi na ovim stranicama o tome što je retencija urina. Ponovimo! Retencija urina označava nemogućnost potpunog pražnjenja mjehura (tzv. inkompletna retencija) ili pak potpunu nemogućnost mokrenja (kompletna retencija). Pod pojmom „kompletna“ podrazumijevamo da, čak i nakon nekakvog mokrenja, u mokraćnom mjehuru ostaje volumen urina koji zapravo čini njegov pun kapacitet (400-500 […]

Depresija

PTSP, depresija, napadaj panike – pitanje u vezi terapije

Akutni proljev

Probiotici – dobri saveznici u vrijeme blagdana

Kraj je godine i spremamo se za obiteljska okupljanja, druženje s najmilijima i blagdansku trpezu. U ovo je vrijeme teško ostati suzdržan od obilja hrane, slatkog i pokoje zdravice više. No, s pretjeranim uživanjem u hrani i piću, dolaze i posljedice – uglavnom prolazne tegobe probavnog sustava. Zatvor, proljev, osjećaj težine u želucu, bolovi i […]

Antipsihotici

Depresija

Učestalost depresije je u porastu te se smatra da će uskoro postati drugi svjetski zdravstveni problem. Procjenjuje se da tijekom života od depresije oboli oko 20% žena i 10% muškaraca. Depresija se javlja u svim razdobljima života, ali je najčešća pojavnost u ljudi srednje životne dobi što sa sobom nosi brojne posljedice: poteškoće u radnom […]

Anksiozno depresivni poremećaj

Koristim terapiju za anksiozno depresivni poremećaj. Kako da se s jedne terapije odviknem i pređem na drugu?

Anskioznost

Povećana pojava depresije i anksioznosti kod sindroma post-COVID-19

Nova istraživanja ukazuju na povišene rate depresije i anksioznosti kod osoba s post-COVID-19 sindromom. Prema jednom istraživanju osobe s post-COVID-19 sindromom mogu proživljavati više mentalnog distresa od osoba koje pate od kroničnih bolesti, kao što su karcinom, dijabetes, Alzheimerova bolest, kardiovaskularne bolesti. Studija koju je objavio The Lancet provedena je na 236,379 pacijenata s ovim […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Granični poremećaj ličnosti

Michael H. Stone u svom članku o graničnom poremećaju ličnosti objavljenom u The American Academy of Psychodynamic Psychiatry and Psychoanalysis piše o različitim čimbenicima vezanim uz navedeni poremećaj, kao i određenim smjernicama u terapijskom pristupu, a navodi se i moguće nasljeđivanje predisponirajućih čimbenika za razvoj poremećaja. Termin „borderline“ koristio se početkom 20 stoljeća kako bi […]

Psihijatrija

Tjelesni dismorfni poremećaj: priprema objave novih smjernica u Europi  

Europske smjernice za dijagnosticiranje i liječenje tjelesnog dismorfnog poremećaja pripremaju se za objavu. Ovo stanje u velikoj je mjeri definirano patološkom percepcijom i ponašanjem vezanim uz osobni izgled. Razvoj smjernica za tjelesni dismorfni poremećaj koji je poznat brojnim kliničkim dermatolozima, zamišljen je kao praktičan alat (Maria-Angeliki Gkini). Prema DSM-5 klasifikaciji ovaj poremećaj je definiran kao […]

Psihijatrija

Poremećaj spavanja i povećan rizik od moždanog udara

Poremećaj spavanja u značajnoj je mjeri povezan s povećanim rizikom od moždanog udara prema novijim istraživanjima. Rezultati velike internacionalne studije pokazuju kako je rizik od moždanog udara tri puta viši kod osoba koje premalo spavaju, više od dva puta veći u odnosu na one koji previše spavaju te 2-3 puta viši kod onih sa simptomima […]

Psihijatrija

Povezanost oralnih kontraceptiva s pojavom depresije

Novija istraživanja pokazuju kako je korištenje oralnih kontraceptiva povezano s povišenim rizikom za razvoj depresije, posebice unutar prve 2 godine nakon njihovog uvođenja. Također, uporaba kontraceptiva u adolescenciji bilo je povezano s i rizikom za depresiju kasnije tijekom života. Neki istraživači smatraju kako ova istraživanja imaju određene propuste u metodologiji pa ga ne drže dovoljno […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Rezultati najopsežnije studije o sreći (Mauricio Wajngarten, MD)

Harvardska studija razvoja odraslih možda je najopsežnija studija ikada provedena, budući da je pratila svoje ispitanike tijekom njihovog čitavog odraslog života. Studija je započela u Bostonu,  1938. godine i do sada je već obuhvatila tri generacije: djedove i bake, roditelje i djecu. U studiju je uključeno više od 2000 osoba tijekom 85 godina longitudinalne studije. […]

Psihijatrija

Disocijativni poremećaj identiteta

Ovaj poremećaj kao fascinantan fenomen provlači se nizom filmova i serija, a unutar psihijatrije ostaje kao jedna kontroverzna tema. Istraživanje provedeno (Hingray) na oko 800 francuskih psihijatara pokazalo je kako 51% sumnja o postojanje ovog poremećaja ili uopće ne vjeruje da on postoji. Ovaj poremećaj ranije poznat pod nazivom višestruki poremećaj ličnosti uključen je u DSM-5 klasifikaciju. […]