Psihogena amnezija

Amnezija se definira kao abnormalno mentalno stanje u kojem su memorija i učenje zahvaćeni mimo drugih kognitivnih funkcija kod inače budnog i kontaktibilnog pacijenta…

Psihogena amnezija

Amnezija koja nema organsku podlogu (psihogena amnezija) može se smatrati situacijski specifičnom. Amnezija se definira kao abnormalno mentalno stanje u kojem su memorija i učenje zahvaćeni mimo drugih kognitivnih funkcija kod inače budnog i kontaktibilnog pacijenta. Oštećenja pamćenja mogu utjecati na usvajanje novih sadržaja (anterogradna amnezija). Mogu također utjecati na prisjećanje ranije usvojenih sjećanja (retrogradna amnezija), što može uključivati osobna iskustva (epizodična memorija), opće informacije (semantička memorija) ili perceptivno-motoričke vještine (proceduralna memorija). Psihološki faktori mogu dovesti do anterogradnog i retrogradnog gubitka memorije (ili kombinacije u gubitku memorije).

Tipovi psihogene amnezije

Psihološki uzrokovana amnezija uključuje stalna anterogradna oštećenja memorije koja se javljaju kod psihičkih poremećaja kao što je depresija, što u ekstremnim slučajevima može dovesti do depresivne pseudodemencije. S druge strane, može uzrokovati i prolazne ili diskretne episode retrogradnog ili anterogradnog gubitka pamćenja, što nazivamo psihogena amnezija.

Razni nazivi su se koristili za amneziju kod koje ne postoji neurološki uzrok u podlozi, a prethodi joj stresni događaj koji je doveo do amnezije – nazivi su “histerična”, “psihogena”, “disocijativna” i “funkcionalna” amnezija. Na žalost, upravo amnezija može otežati identificiranje stresnog događaja.

Tipovi globalne psihogene amnezije

Psihogena (disocijativna) fuga

Ovaj sindrom se pojavljuje iznenada, uključuje gubitak svih sjećanja o sebi, uključujući i sjećanje o vlastitom identitetu. Obično je povezan s periodima lutanja, o kojima osoba nema sjećanja. Stanja fuge obično traju nekoliko sati ili dana. Nekoliko faktora mogu potaknuti razvoj fuge: prethodni stres (emocionalni, bračni, odnosni ili financijski problemi); depresivno raspoloženje (ponekad uz suicidalne misli) te ranija povijest prolaznih organskih amnezija (npr. teške ozljede glave).

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Alkohol

Kako liječiti kroničnu nesanicu?

Dobar noćni san vrlo je važan za cjelokupno zdravlje. Tipično, odrasli trebaju oko sedam do devet sati sna po noći. Ovaj broj nije isti za sve i može varirati ovisno o nizu čimbenika. Važnije od broja sati sna je kvaliteta sna svake noći. Potrebe za snom također se mijenjaju tijekom života kako ljudi stare. Ukoliko […]

Anksioznost

Rana izloženost onečišćenju i moguća povezana s psihozom, anksioznošću, depresijom

Prema rezultatima longitudinalne kohortne studije izloženost zagađenju zraka i buci u ranoj životnoj dobi povezana je s većim rizikom od psihoze, depresije i anksioznosti u adolescenciji i ranoj odrasloj dobi. Istraživanje je provela dr. Joanne Newbury sa suradnicima, a nalazi su objavljeni u JAMA Network Openu. Istraživači navode kako rezultati ove kohortne studije pružaju nove […]

Antidepresivi

Depresija i tjeskoba kod oboljelih od karcinoma

Kod osoba oboljelih od karcinoma važno je voditi računa o mogućem prisustvu anksioznih ili depresivnih simptoma. Prisustvo ovih simptoma može dovesti do pojave značajnog distresa i dizabiliteta, lošije kvalitete života, povećanog broja tjelesnih smetnji (uključujući bol ili mučninu), lošije prihvaćanje terapije, lošiju prognozu bolesti te povišen mortalitet. Kliničari trebaju razlikovati nepatološka stanja poput zabrinutosti, nesigurnosti, […]

Depresija

Imate li preporuku za psihijatrijsko liječenje?

Bipolaran poremećaj

Učinkovitost elektrostimulativne terapije

Nedavno istraživanje pokazuje kako elektrostimulativna terapija (EST) značajno poboljšava simptome depresije. Nalazi govore u prilog stajališta kako je EST sigurna i učinkovita metoda liječenja kada se primjenjuje kod odgovarajućim skupinama pacijenata, smatra voditeljica studije Julie Langan Martin. Također navodi kako unatoč očitoj učinkovitosti kod širokog raspona psihijatrijskih poremećaja uključujući veliku depresiju, bipolarni poremećaj i shizofreniju, […]

Napadaj panike

Napadaj panike i stres – molim Vaš stručni savjet kako da si olakšam

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Promjene stila života povezane s poboljšanjem simptoma Alzheimerove bolesti

Prema rezultatima novog istraživanja, zdravi stilovi života povezani su s nižim rizikom od Alzheimerove bolesti (AD), ali također može koristiti pacijentima s već dijagnosticiranim blagim kognitivnim oštećenjem (MCI) ili ranim AD. Nakon 20 tjedana, pacijenti nakon intenzivne promjene multimodalnog stila života pokazali su značajna poboljšanja u kogniciji i funkciji. Korisne promjene primijećene su i u […]

Psihijatrija

Antidepresivi i demencija

Nova istraživanja pokazuju kako uzimanje antidepresiva u srednjim godinama nije bilo povezano s povećanim rizikom od razvoja posljedične Alzheimerove bolesti (AD) ili demencije povezane s AD-om (ADRD). Radi se o podacima iz velike prospektivne studije američkih veterana, koju su proveli Jaime Ramos-Cejudo, a rad je objavljen u časopisu Alzheimer’s & Dementia. Istraživanje su podržali Nacionalni […]

Psihijatrija

Mentalni poremećaji i tjelesne bolesti

Nova meta-analiza objavljena u The Lancet Psychiatry The Lancet Psychiatry (Sean Halstead), pokazuje kako su ozbiljni mentalni poremećaji (serious mental illness – SMI), uključujući bipolarni afektivni poremećaj ili poremećaje iz spektra shizofrenije, povezani s dvostruko većim rizikom za istovremenu pojavu (komorbiditet) tjelesnih bolesti. Autori istraživanja smatraju kako su navedeni rezultati važni za primjenu integriranog modela […]

Psihijatrija

Problem sa spavanjem

Psihijatrija

Istraživanja korisnosti ketogene ishrane kod mentalnih poremećaja

Prema članku „Early Evidence Supports Ketogenic Diet for Mental Illness“ objavljenom u časopisu Psychiatric Research, pilot studija pokazuje kako bi ketogena dijeta mogla biti korisna u smanjenju simptoma bipolarnog poremećaja i shizofrenije te razrješavanju metaboličkog sindroma. Kod sudionika koji su se pridržavali dijete s visokim udjelom masti i malo ugljikohidrata za 30% su reduciranih psihijatrijski […]

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 2. dio

Jedno od važnih pitanje jest kako unaprijediti i poboljšati rano prepoznavanje prve epizode shizofrenije. Jedan od važnih čimbenika jest edukacija zajednice te razgovori o važnosti ranog prepoznavanja bolesti i destigmatizaciji koja uključuje pojašnjenje svih dostupnih metoda liječenja, prvim znakovima psihoze, alarmima koji mogu upućivati na razvoj bolesti, kome uputiti oboljelu osobu, posebice one koji nema […]

Psihijatrija

Tjeskoba i hipohondrija – molim savjet i pomoć

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 1. dio

Cilj ranih intervencija kod osoba oboljelih od shizofrenije jest promijeniti tijek bolesti i postići bolju integraciju tih osoba u zajednicu. Prediktori lošijeg ishoda bolesti su premorbidne poteškoće (usporen razvoj, lošija premorbidna prilagodba), teži simptomi na početku bolesti (posebno prisustvo negativnih simptoma) te dulje trajanje perioda neliječene psihoze. Pacijenti s lošijim ishodom bolesti gube više moždanog […]