Psilocibin u liječenju rezistentne depresije

Istraživanja nove studije navode na zaključak da jedna doza od 25 miligrama sintetičke formulacije psilocibina može poboljšati temeljne simptome terapijske simptome depresije. Rezultati studije predstavljeni su na kongresu Europskog psihijatrijskog udruženja koje je održano ove godine.

Pročišćeni oblik psilocibina, COMP360, koji je sintetička tvar, djelovao je na poboljšanje simptoma vezanih uz raspoloženje i anhedoniju, no bez učinka na apetit i promjenu težine, navodi prof. Guy Goodwin.

Terapijski rezistentna depresija predstavlja značajan problem u liječenju, a procjenjuje se da zahvaća oko 100 milijuna osoba diljem svijeta. Osobe s terapijski rezistentnom depresijom imaju češće relapse bolesti, veću stopu suicida te više rezidualnih simptom, čak i u slučajevima kada je vidljiv odgovor na provedeno liječenje.

Rezultati jednog ranijeg istraživanja pokazali su da jedna doza od 25 miligrama ranije spomenutog COMP360 dovelo je do značajnog reduciranja simptoma depresije unutar 12 tjedana uz pruženu psihološku podršku, premda je kasnija analiza pokazala kako je učinak postupno opao.

Većina pacijenata koji su sudjelovali u istraživanju nisu imali ranijih iskustava s psihodelicima te kako Goodwin navodi, prolaze pripremnu fazu tijekom koje su uključeni u psihoedukaciju i imali barem dvije kontrole kod terapeuta, koji su potom ostali s njima tijekom primjene samog lijeka kako bi pacijenti imali osiguranu podršku ako se osjete psihološki uznemireni.

Rezultati su pokazali kako su se najveće promjene dogodile u odnosu na početak vezano uz izraženu tugu, gubitak volje, nemogućnost proživljavanja osjećaja i poteškoće s koncentracijom. Rezultati ukazuju kako COMP360 ima učinak na temeljne simptome depresije. Rezultati su bili isti na drugom upitniku QIDS-SR-16, koji je pokazao da najveće promjene uključuju osjećaj tuge, općeg interesa, razine energije, usnivanja, slike o sebi, koncentracije/donošenja odluke i potištenost.

Niz je komentara kako su halucinogeni interesantna skupina lijekova te zahtijevaju daljnje istraživanje. Posebno pitanje su očekivanja koja se javljaju vezano uz mogućnosti takvih lijekova, mogućnosti razvoja psihotičnih simptoma te neke druge kontroverze.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Depresija

Klimatske promjene i mentalni poremećaji

Autorica Eve Bender u svom članku navodi kako posljednjih godina promjene koje se događaju vezano uz klimatske uvjete sve više dolaze do izražaja, kao i njihove razorne posljedice. Porast temperatura i sve učestaliji toplinski valovi koji bilježe rekorde te često posljedični opsežni šumski požari doveli su do značajnoj broja izgubljenih života, pogoršanja zdravstvenog stanja i […]

BAP

Primjena psilocibina kod bipolarnog afektivnog poremećaja

Male nerandomizirane kliničke studije pokazuju kako jedna doza sintetičkog psilocibina u kombinaciji s psihoterapijom značajno reducira simptome terapijski rezistentne depresije kod bipolarnog afektivnog poremećaja tipa II (BAPII). Ipak, istraživači i drugi stručnjaci upozoravaju kako ove rezultate treba uzeti s oprezom. Tri tjedna nakon primjene psilocibina i psihoterapije, rezultati depresije kod svih 15 sudionika smanjili su […]

Depresija

PTSP, depresija, napadaj panike – pitanje u vezi terapije

Antipsihotici

Depresija

Učestalost depresije je u porastu te se smatra da će uskoro postati drugi svjetski zdravstveni problem. Procjenjuje se da tijekom života od depresije oboli oko 20% žena i 10% muškaraca. Depresija se javlja u svim razdobljima života, ali je najčešća pojavnost u ljudi srednje životne dobi što sa sobom nosi brojne posljedice: poteškoće u radnom […]

Anksiozno depresivni poremećaj

Koristim terapiju za anksiozno depresivni poremećaj. Kako da se s jedne terapije odviknem i pređem na drugu?

Anskioznost

Povećana pojava depresije i anksioznosti kod sindroma post-COVID-19

Nova istraživanja ukazuju na povišene rate depresije i anksioznosti kod osoba s post-COVID-19 sindromom. Prema jednom istraživanju osobe s post-COVID-19 sindromom mogu proživljavati više mentalnog distresa od osoba koje pate od kroničnih bolesti, kao što su karcinom, dijabetes, Alzheimerova bolest, kardiovaskularne bolesti. Studija koju je objavio The Lancet provedena je na 236,379 pacijenata s ovim […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Psihijatrija

Granični poremećaj ličnosti

Michael H. Stone u svom članku o graničnom poremećaju ličnosti objavljenom u The American Academy of Psychodynamic Psychiatry and Psychoanalysis piše o različitim čimbenicima vezanim uz navedeni poremećaj, kao i određenim smjernicama u terapijskom pristupu, a navodi se i moguće nasljeđivanje predisponirajućih čimbenika za razvoj poremećaja. Termin „borderline“ koristio se početkom 20 stoljeća kako bi […]

Psihijatrija

Tjelesni dismorfni poremećaj: priprema objave novih smjernica u Europi  

Europske smjernice za dijagnosticiranje i liječenje tjelesnog dismorfnog poremećaja pripremaju se za objavu. Ovo stanje u velikoj je mjeri definirano patološkom percepcijom i ponašanjem vezanim uz osobni izgled. Razvoj smjernica za tjelesni dismorfni poremećaj koji je poznat brojnim kliničkim dermatolozima, zamišljen je kao praktičan alat (Maria-Angeliki Gkini). Prema DSM-5 klasifikaciji ovaj poremećaj je definiran kao […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Poremećaj spavanja i povećan rizik od moždanog udara

Poremećaj spavanja u značajnoj je mjeri povezan s povećanim rizikom od moždanog udara prema novijim istraživanjima. Rezultati velike internacionalne studije pokazuju kako je rizik od moždanog udara tri puta viši kod osoba koje premalo spavaju, više od dva puta veći u odnosu na one koji previše spavaju te 2-3 puta viši kod onih sa simptomima […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Povezanost oralnih kontraceptiva s pojavom depresije

Novija istraživanja pokazuju kako je korištenje oralnih kontraceptiva povezano s povišenim rizikom za razvoj depresije, posebice unutar prve 2 godine nakon njihovog uvođenja. Također, uporaba kontraceptiva u adolescenciji bilo je povezano s i rizikom za depresiju kasnije tijekom života. Neki istraživači smatraju kako ova istraživanja imaju određene propuste u metodologiji pa ga ne drže dovoljno […]

Psihijatrija

Rezultati najopsežnije studije o sreći (Mauricio Wajngarten, MD)

Harvardska studija razvoja odraslih možda je najopsežnija studija ikada provedena, budući da je pratila svoje ispitanike tijekom njihovog čitavog odraslog života. Studija je započela u Bostonu,  1938. godine i do sada je već obuhvatila tri generacije: djedove i bake, roditelje i djecu. U studiju je uključeno više od 2000 osoba tijekom 85 godina longitudinalne studije. […]