Razumijevanje depresija – 1. dio

Depresija predstavlja vrlo složen sindrom. Pokušaji da što bolje razumijemo na koji način ona utječe na naš mozak može dovesti do razvoja personaliziranog i učinkovitog pristupa liječenju.

Otsuka America Pharmaceutical objavila je interesantan članak o tome kako se mijenja naše razumijevanje depresije.

Dijagnostički kriteriji za depresiju ponekad mogu djelovati zbunjujuće jer različite osobe mogu opisivati posve različite simptome, od tjeskobe, nesanice, ravnodušnosti do s druge strane povećane potrebe za spavanjem. Sve te osobe mogu bolovati od depresije i liječiti se antidepresivima ili psihoterapijom.

Navodi se kako je depresija sindrom s nizom mogućih potencijalnih uzroka, a praktične smjernice čine razliku između pacijenata samo s obzirom na težinu simptoma.

Različite tehnike funkcionalnog prikazivanja mozga pokazuju različite promjene u mozgu koje posljedično dovode do čitavog raspona simptoma. Istraživači se nadaju kako će takvim tehnikama uspjeti razlučiti biološke uzroke ili „biotipove“ depresije, što bi u konačnici pomoglo kliničarima prepoznati različite kategorije pacijenata koji će najbolje odgovoriti na koji tip terapije, a možda čak i dovesti do razvoja novih vrsta terapije. 

Oko 5% odraslih osoba diljem svijeta pati od nekog tipa depresivnog poremećaja. U liječenju depresije postoje određene procedure kada se pacijentu uvodi antidepresiv (obično se prvo uvode inhibitori ponovne pohrane serotonina ili/i neki tip psihoterapije). Ako navedeno ne dovede rezultata, uvode se različiti drugi antidepresivi i lijekovi do pronalaska učinkovite kombinacije. Ako i dalje nema poboljšanja razmatra se primjena elektrokonvulzivne terapije ili transkranijalne magnetske stimulacije. Jedan od problema tih postupaka može biti što je obično potrebno dosta vremena (i do 8 tjedana) za procjenu učinkovitosti svake opcije pa čitav postupak liječenja može potrajati mjesecima. Poseban problem u takvim situacijama su suicidalni pacijenti.

Funkcionalna magnetska rezonanca možda bi imala mogućnosti pomoći u tijeku tog procesa. Ako bi ova tehnika mogu ukazati na povezanost između područja mozga i skupine depresivnih simptoma koji se javljaju kod određene osobe, tada bi bilo moguće razlučiti od kojem se specifično tipu poremećaja radi. To bi značilo moguću pomoć u izboru ciljane terapije za specifične moždane krugove koji su zahvaćeni poremećajem kod određene osobe.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Dermatolog

Tjelesni dismorfni poremećaj: priprema objave novih smjernica u Europi  

Europske smjernice za dijagnosticiranje i liječenje tjelesnog dismorfnog poremećaja pripremaju se za objavu. Ovo stanje u velikoj je mjeri definirano patološkom percepcijom i ponašanjem vezanim uz osobni izgled. Razvoj smjernica za tjelesni dismorfni poremećaj koji je poznat brojnim kliničkim dermatolozima, zamišljen je kao praktičan alat (Maria-Angeliki Gkini). Prema DSM-5 klasifikaciji ovaj poremećaj je definiran kao […]

Antidepresivi

Erekcija i antidepresivi

Antipsihotici

Depresija

Učestalost depresije je u porastu te se smatra da će uskoro postati drugi svjetski zdravstveni problem. Procjenjuje se da tijekom života od depresije oboli oko 20% žena i 10% muškaraca. Depresija se javlja u svim razdobljima života, ali je najčešća pojavnost u ljudi srednje životne dobi što sa sobom nosi brojne posljedice: poteškoće u radnom […]

Anskioznost

Povećana pojava depresije i anksioznosti kod sindroma post-COVID-19

Nova istraživanja ukazuju na povišene rate depresije i anksioznosti kod osoba s post-COVID-19 sindromom. Prema jednom istraživanju osobe s post-COVID-19 sindromom mogu proživljavati više mentalnog distresa od osoba koje pate od kroničnih bolesti, kao što su karcinom, dijabetes, Alzheimerova bolest, kardiovaskularne bolesti. Studija koju je objavio The Lancet provedena je na 236,379 pacijenata s ovim […]

Depresija

Povezanost oralnih kontraceptiva s pojavom depresije

Novija istraživanja pokazuju kako je korištenje oralnih kontraceptiva povezano s povišenim rizikom za razvoj depresije, posebice unutar prve 2 godine nakon njihovog uvođenja. Također, uporaba kontraceptiva u adolescenciji bilo je povezano s i rizikom za depresiju kasnije tijekom života. Neki istraživači smatraju kako ova istraživanja imaju određene propuste u metodologiji pa ga ne drže dovoljno […]

Antidepresivi

Hoće li nestat erektilna disfunkcija nakon prestanka uzimanja antidepresiva?

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Granični poremećaj ličnosti

Michael H. Stone u svom članku o graničnom poremećaju ličnosti objavljenom u The American Academy of Psychodynamic Psychiatry and Psychoanalysis piše o različitim čimbenicima vezanim uz navedeni poremećaj, kao i određenim smjernicama u terapijskom pristupu, a navodi se i moguće nasljeđivanje predisponirajućih čimbenika za razvoj poremećaja. Termin „borderline“ koristio se početkom 20 stoljeća kako bi […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Poremećaj spavanja i povećan rizik od moždanog udara

Poremećaj spavanja u značajnoj je mjeri povezan s povećanim rizikom od moždanog udara prema novijim istraživanjima. Rezultati velike internacionalne studije pokazuju kako je rizik od moždanog udara tri puta viši kod osoba koje premalo spavaju, više od dva puta veći u odnosu na one koji previše spavaju te 2-3 puta viši kod onih sa simptomima […]

Psihijatrija

Rezultati najopsežnije studije o sreći (Mauricio Wajngarten, MD)

Harvardska studija razvoja odraslih možda je najopsežnija studija ikada provedena, budući da je pratila svoje ispitanike tijekom njihovog čitavog odraslog života. Studija je započela u Bostonu,  1938. godine i do sada je već obuhvatila tri generacije: djedove i bake, roditelje i djecu. U studiju je uključeno više od 2000 osoba tijekom 85 godina longitudinalne studije. […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Disocijativni poremećaj identiteta

Ovaj poremećaj kao fascinantan fenomen provlači se nizom filmova i serija, a unutar psihijatrije ostaje kao jedna kontroverzna tema. Istraživanje provedeno (Hingray) na oko 800 francuskih psihijatara pokazalo je kako 51% sumnja o postojanje ovog poremećaja ili uopće ne vjeruje da on postoji. Ovaj poremećaj ranije poznat pod nazivom višestruki poremećaj ličnosti uključen je u DSM-5 klasifikaciju. […]

Psihijatrija

Smanjuje li empatija osjećaj boli?

Liječnici koji pokazuju empatiju prema svojim pacijentima mogu utjecati na njihov sniženi osjećaj boli. Istraživanje objavljeno u Proceedings of the National Academy of Sciences proveo je tim na čelu s neuroznanstvenikom Dan-Mikael Ellingsenom iz Osla. Tijekom istraživanja korištena je funkcionalna magnetska rezonanca i napravljene su snimke 20 pacijenata koji su imali problema s kroničnom boli. Tijekom […]

Psihijatrija

Utjecaj ranih životnih čimbenika na rizik za razvoj shizofrenije i bipolarnog afektivnog poremećaja

Istraživanje autora Robinson, Ploner, Leone, Lichtenstein, Kendler i Bergen koje je objavljeno 2023. godine u časopisu Schizophrenia Bulletin odnosi se na hipotezu kako shizofrenija i bipolarni poremećaj imaju zajedničke genetske rizične čimbenike i kliničke simptome, no usprkos tome u kojoj su im mjeri okolišni čimbenici zajednički, još uvijek nije dobro poznato. Autori ovog istraživanja istražili su […]