Reumatoidni artritis i psihičke reakcije na tjelesnu bolest

Bolesti lokomotornog sustava česte su, posebno u civiliziranim sredinama. Prema podacima iz literature, ona čine 9% svih izgubljenih radnih dana i vodeći su uzrok fizičke invalidnosti, a uglavnom imaju kronični tijek…

Napretkom medicine i uspješnim uzročnim liječenjem većine zaraznih bolesti, produljio se ljudski vijek, što zapravo nije točno – radi se o tome da je većem broju ljudi omogućeno da dosegnu duži život. Bolesti lokomotornog sustava česte su, posebno u civiliziranim sredinama. Prema podacima iz literature, ona čine 9% svih izgubljenih radnih dana i vodeći su uzrok fizičke invalidnosti, a uglavnom imaju kronični tijek.

Liječenje kroničnih bolesti uključuje regulaciju funkcija poremećenih bolešću, prevenciju komplikacija i uspostavljanje samokontrole i samoregulacije. Bolesnici koji boluju od kroničnih bolesti, posebno invalidizirani bolesnici suočeni su sa promjenama kojima se moraju prilagoditi – nisu, a vjerojatno niti neće biti potpuno zdravi. Kako će netko reagirati na bolest ovisi o strukturi ličnosti i zrelijim ili manje zrelim adaptacijskim mehanizmima. Biti kronični bolesnik znači stalni odlazak na kontrole, pretrage i terapije što ih čini uglavnom doživotno ovisnim o medicinskom osoblju i bolnicama te ih onemogućava u svakodnevnom funkcioniranju. Reakcije na kroničnu bolest mogu biti različite: od potpunog prepuštanja „svemoći“ medicine i osoblja uz razvoj ovisničkog funkcioniranja,  pa do  potpune suprotnosti u kojoj “biti bolestan” bude doživljeno kao napuštanje samostalnog života,  gubitak slobode i sigurnosti, takvi bolesnici odbijaju pomoć, bježe iz zdravstvenih ustanova, ponekad budu agresivni prema medicinskom osoblju.

Reumatoidni artritis je progresivna, multifaktorijalna  sistemna upalna bolest vezivnog tkiva koja najviše oštećuje lokomotorni sustav i najjasnije se očituje na perifernim zglobovima udova (1). Bolest je autoimuna, manifestira se sa boli, ukočenošću i oteklinama zglobova, a može imati i sustavna očitovanja. Bez liječenja, perzistentna upala dovodi do oštećenja zglobne hrskavice i deformiteta te posljedično uzrokuje trajnu invalidnost. Prema podacima u literaturi od RA boluje 0,5-2% odraslog stanovništva većine Europskih zemalja i Sjedinjenih Američkih Država.  Žene obolijevaju češće od muškaraca 2-3:1 (1). Prevalencija za Hrvatsku iznosi 1,5%. Važnost RA prepoznaje se u progresivnom i dugotrajnom tijeku bolesti koji dovodi do radne nesposobnosti, invaliditeta i ovisnosti o tuđoj pomoći što ima veliko socijalno-medicinsko značenje.

Brojne studije dokazale su povezanost reumatoidnog artritisa i psihičkih poremećaja. Wells i sur. (1988) u svojem istraživanju u SAD pokazali su kako osoba sa artritisom ima životnu prevalenciju obolijevanja od psihijatrijskog poremećaja čak 63.6%. Postavljalo se pitanje da li psihički poremećaji dovode do artritisa ili artritis posljedično dovodi do psihičkih poremećaja. Brojna istraživanja su pokazala kako osobe sa reumatoidnim artritisom imaju značajno veći rizik za obolijevanje od poremećaja raspoloženja i anksioznog poremećaja koji su i najčešći psihički poremećaji koji se javljaju kod oboljelih od RA. Naprotiv, oboljeli od psihičkih bolesti nemaju veći rizik obolijevanja od reumatoidnog artritisa. Točan mehanizam kako artritis dovodi do depresivnosti se ne zna ali Land i sur. smatraju da je invalidnost, odnosno ograničena sposobnost funkcioniranja glavni faktor u izazivanju poremećaja raspoloženja, mada se tome mogu pridodati i patnja radi kronične boli i gubitak dotadašnjih uloga (profesionalna, obiteljska, socijalna uloga). Neizvjesnost, progresivni tijek bolesti, onemogućenost u svakodnevnom funkcioniranju – među vodećim su uzrocima osjećaja tjeskobe i straha.

Osim što svaki bolesnik ima svoju individualnu reakciju na bolest jednako tako bolest člana obitelji utječe na svakog člana kao i na obitelj u cjelini. Česte reakcije na tešku bolest su strah i pojačanje međuovisnosti u obitelji. Poželjno je uključiti obitelji u terapijski proces oboljelog od reumatoidnog artritisa jer se time smanjuje anksioznost i jača unutarnja sigurnost obitelji, te se omogućava uspostavljanje (prijašnjih) bliskih odnosa i prepoznavanje potreba članova obitelji.

Iz iskustva psihijatra u Kliničkoj bolnici, indikacija za konzilijarni pregled kod bolesnika sa reumatoidnim artritisom uglavnom bude depresivna ili anksiozna reakcija, a najčešće obje, na relaps (povratak, pogoršanje) bolesti. Kod dijela bolesnika dijagnosticira se depresivni poremećaj ili anksiozni poremećaj koji zahtijevaju psihijatrijsku terapiju i ambulantno daljnje praćenje uz suportivnu psihoterapiju. Značajan problem bolesnicima predstavlja nošenje sa kroničnom boli koja se pojačava ili smanjuje vezano uz faze bolesti, a često je i uzrokom smetnji spavanja. Rijetko, kao nuspojava liječenja reumatoidnog artritisa kortikosteroidima, može se javiti jatrogena (lijekovima izazvana) psihotična reakcija.

Kao dodatna terapija internističkom liječenju preporuča se edukacija o bolesti kojom se postiže bolje razumijevanje bolesti i bolja suradnja sa medicinskim osobljem, usvajanje tehnika relaksacije i psihoterapija (kognitivno-bihevioralna, dinamska, grupna dinamska).

Literatura

  • Vrhovac B. I sur. Interna medicina Mišićno-koštani sustv i vezivno tkivo, Reumatoidni artritis 1460-67, Naprijed, Zagreb 1997.
  • Gregurek R. I sur: Suradna i kozultativna psihijatrija. Školska knjiga, Zagreb, 2006.
  • Van ‘t Land H, Verdurmen J, Ten Have M, van Dorsselaer S, Beekman A, de Graaf R: The association between arthritis and psychiatric disorders; results from a longitudinal population-based study. Journal of psychosomatic research 2010 vol: 68 (2) pp: 187-93
  • Nicassio P: Arthritis and psychiatric disorders: disentangling the relationship. Journal of psychosomatic research 2010 vol: 68 (2) pp: 183-5
  • Ozcetin A, Kocer E, Yazici S, Yildiz O, Ataoglul A, Icmeli C: Effects of depression and anxiety on quality of life of patients with rheumatoid arthritis, knee osteoarthritis andfibromyalgia syndrome. West Indian Med J. 2007 Mar;56(2):122-9.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Napad panike

Kako pomoći kćeri koja ima napade panike?

Dermatolog

Tjelesni dismorfni poremećaj: priprema objave novih smjernica u Europi  

Europske smjernice za dijagnosticiranje i liječenje tjelesnog dismorfnog poremećaja pripremaju se za objavu. Ovo stanje u velikoj je mjeri definirano patološkom percepcijom i ponašanjem vezanim uz osobni izgled. Razvoj smjernica za tjelesni dismorfni poremećaj koji je poznat brojnim kliničkim dermatolozima, zamišljen je kao praktičan alat (Maria-Angeliki Gkini). Prema DSM-5 klasifikaciji ovaj poremećaj je definiran kao […]

Antipsihotici

Depresija

Učestalost depresije je u porastu te se smatra da će uskoro postati drugi svjetski zdravstveni problem. Procjenjuje se da tijekom života od depresije oboli oko 20% žena i 10% muškaraca. Depresija se javlja u svim razdobljima života, ali je najčešća pojavnost u ljudi srednje životne dobi što sa sobom nosi brojne posljedice: poteškoće u radnom […]

Alergijske reakcije

Putna ljekarna – 1. dio

Dolaskom lijepog vremena budi se i naša želja za putovanjem. Kako bi doživljaj bio bez stresa bitno je dobro se pripremiti. Putna ljekarna je bitna, pogotovo ukoliko se spremate na put u strane zemlje ili na dulje vrijeme. Što bi sve trebala sadržavati putna ljekarna? Važno je naglasiti da putna ljekarna sadrži lijekove i pomagala […]

Anksiozni poremećaj

Imam strah i loše se osjećam kada je velik broj ljudi oko mene. Koji je naziv tog poremećaja i kako se toga riješiti?

Antidepresivi

Razumijevanje depresija – 1. dio

Depresija predstavlja vrlo složen sindrom. Pokušaji da što bolje razumijemo na koji način ona utječe na naš mozak može dovesti do razvoja personaliziranog i učinkovitog pristupa liječenju. Otsuka America Pharmaceutical objavila je interesantan članak o tome kako se mijenja naše razumijevanje depresije. Dijagnostički kriteriji za depresiju ponekad mogu djelovati zbunjujuće jer različite osobe mogu opisivati […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]

Psihijatrija

Klimatske promjene i mentalni poremećaji

Autorica Eve Bender u svom članku navodi kako posljednjih godina promjene koje se događaju vezano uz klimatske uvjete sve više dolaze do izražaja, kao i njihove razorne posljedice. Porast temperatura i sve učestaliji toplinski valovi koji bilježe rekorde te često posljedični opsežni šumski požari doveli su do značajnoj broja izgubljenih života, pogoršanja zdravstvenog stanja i […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Granični poremećaj ličnosti

Michael H. Stone u svom članku o graničnom poremećaju ličnosti objavljenom u The American Academy of Psychodynamic Psychiatry and Psychoanalysis piše o različitim čimbenicima vezanim uz navedeni poremećaj, kao i određenim smjernicama u terapijskom pristupu, a navodi se i moguće nasljeđivanje predisponirajućih čimbenika za razvoj poremećaja. Termin „borderline“ koristio se početkom 20 stoljeća kako bi […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Poremećaj spavanja i povećan rizik od moždanog udara

Poremećaj spavanja u značajnoj je mjeri povezan s povećanim rizikom od moždanog udara prema novijim istraživanjima. Rezultati velike internacionalne studije pokazuju kako je rizik od moždanog udara tri puta viši kod osoba koje premalo spavaju, više od dva puta veći u odnosu na one koji previše spavaju te 2-3 puta viši kod onih sa simptomima […]

Psihijatrija

Povećana pojava depresije i anksioznosti kod sindroma post-COVID-19

Nova istraživanja ukazuju na povišene rate depresije i anksioznosti kod osoba s post-COVID-19 sindromom. Prema jednom istraživanju osobe s post-COVID-19 sindromom mogu proživljavati više mentalnog distresa od osoba koje pate od kroničnih bolesti, kao što su karcinom, dijabetes, Alzheimerova bolest, kardiovaskularne bolesti. Studija koju je objavio The Lancet provedena je na 236,379 pacijenata s ovim […]

Psihijatrija

Povezanost oralnih kontraceptiva s pojavom depresije

Novija istraživanja pokazuju kako je korištenje oralnih kontraceptiva povezano s povišenim rizikom za razvoj depresije, posebice unutar prve 2 godine nakon njihovog uvođenja. Također, uporaba kontraceptiva u adolescenciji bilo je povezano s i rizikom za depresiju kasnije tijekom života. Neki istraživači smatraju kako ova istraživanja imaju određene propuste u metodologiji pa ga ne drže dovoljno […]