Suživot s depresijom – 1. dio

Diane McIntosh kroz prikaz pacijenta govori o problemima pacijenata s dugotrajnim ili rezistentnom depresijom. Pacijenti često ističu strah ponavljanja depresivne epizode, čak i u periodima kada se osjećaju bolje ili stabilno i kada dobro funkcioniraju. Iskustvo proživljene depresije i osobne patnje koju prolazi osoba s depresijom izvorište je straha od ponavljanja takvog iskustva. Prisutan je strah da male promjene ili nezamjetne sitnice mogu biti okidač za pojavu nove epizode.

Jedan od najvećih problema koji osoba oboljela od depresije navodi kako želi sudjelovati u svom životu, biti aktivna, raditi, održavati bliske i društvene kontakte – no, jednostavno se ne uspijeva pokrenuti ili tek uz izniman napor. Depresija negativno utječe na svakodnevno radno funkcioniranje zbog problema s pamćenjem, poteškoćama koncentracije i kratkoročnim pamćenjem. Često je početno prisutan i problem prikrivanja dijagnoze od okoline, zbog osjećaja stigmatizacije i manje vrijednosti. No, upravo je podrška obitelji i bliskih ljudi važna u liječenju depresije kroz podršku i razumijevanje koju mogu pružiti.

Pacijenti također često navode kako im je želja uspjeti u tome da mogu nakon određenog vremena liječenja (ponekad je to nakon više godina) uspjeti biti bez farmakoterapije. Premda se uvođenjem prvog antidepresiva ponekad ne uspijeva postići potpuni oporavak, važno je strpljivo nastaviti s liječenjem i traženjem odgovarajuće farmakoterapije. Ponekad se mogu javiti i određene nuspojave, no liječenje treba shvatiti kao dugotrajan put na kojem je važno ne odustajati. Poboljšanje je postupno, ne događa se odjednom, simptomi postupno blijede, sve su manje izraženi. Ponekad neki simptomi zaostaju dulje vrijeme, no uz kombiniranu terapiju (osim moguće promjene lijeka), važno je uključiti pacijenta u psihoterapijsko i socioterapijsko liječenje. Važna je i proaktivno sudjelovanje pacijenta.

Važan moment kada se ponovi depresivna epizoda jest netraženje pomoći. Pacijenti kao česte razloge navode da su se osjećali odviše depresivno, iscrpljeno, bezvoljno, nisu htjeli biti na teret ili dosađivati. Stoga često naknadno navode da su trebali ranije potražiti psihijatrijsku pomoć.

Čimbenici koji utječu na ishod i funkcionalni oporavak oboljelih od depresivnog poremećaja dob u kojoj je počela depresija, koliko dugo su trajali simptomi depresije, trajanje sadašnje epizode te broj prethodnih epizoda.

Optimalno liječenje uključuje djelovanje na sve simptome depresije, kao i funkcionalno oštećenje; minimiziranje nuspojava antidepresiva, djelovanje na otpor prema redovnom uzimanju farmakoterapije; osigurati strategije za prevenciju ponovnih epizoda; podizanje opće svijesti pacijenata o učinku blagostanja na kvalitetu života.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Antipsihotici

Depresija

Učestalost depresije je u porastu te se smatra da će uskoro postati drugi svjetski zdravstveni problem. Procjenjuje se da tijekom života od depresije oboli oko 20% žena i 10% muškaraca. Depresija se javlja u svim razdobljima života, ali je najčešća pojavnost u ljudi srednje životne dobi što sa sobom nosi brojne posljedice: poteškoće u radnom […]

Anskioznost

Povećana pojava depresije i anksioznosti kod sindroma post-COVID-19

Nova istraživanja ukazuju na povišene rate depresije i anksioznosti kod osoba s post-COVID-19 sindromom. Prema jednom istraživanju osobe s post-COVID-19 sindromom mogu proživljavati više mentalnog distresa od osoba koje pate od kroničnih bolesti, kao što su karcinom, dijabetes, Alzheimerova bolest, kardiovaskularne bolesti. Studija koju je objavio The Lancet provedena je na 236,379 pacijenata s ovim […]

Depresija

PTSP, depresija, napadaj panike – pitanje u vezi terapije

Depresija

Povezanost oralnih kontraceptiva s pojavom depresije

Novija istraživanja pokazuju kako je korištenje oralnih kontraceptiva povezano s povišenim rizikom za razvoj depresije, posebice unutar prve 2 godine nakon njihovog uvođenja. Također, uporaba kontraceptiva u adolescenciji bilo je povezano s i rizikom za depresiju kasnije tijekom života. Neki istraživači smatraju kako ova istraživanja imaju određene propuste u metodologiji pa ga ne drže dovoljno […]

ALS

Kako skrbiti za bolesnike koji boluju od amiotrofične skleroze

Amiotrofična lateralna skleroza je bolest nepoznatog uzroka koja zahvaća živčane stanice zadužene za motoričke funkcije. U početku bolesti simptomi koji se javljaju su neprimjetni i zbog toga često zanemareni. Tijek bolesti je progresivan, obilježen progresivnom slabošću mišića ekstremiteta ali i mišića odgovornih za disanje, govor i gutanje. Skrb za bolesnika s amiotrofičnom lateralnom sklerozom zahtijeva […]

Farmakoterapija

Koji oblik terapije bi mi preporučili i kako si uopće pomoći u ovako stresnom razdoblju?

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Primjena psilocibina kod bipolarnog afektivnog poremećaja

Male nerandomizirane kliničke studije pokazuju kako jedna doza sintetičkog psilocibina u kombinaciji s psihoterapijom značajno reducira simptome terapijski rezistentne depresije kod bipolarnog afektivnog poremećaja tipa II (BAPII). Ipak, istraživači i drugi stručnjaci upozoravaju kako ove rezultate treba uzeti s oprezom. Tri tjedna nakon primjene psilocibina i psihoterapije, rezultati depresije kod svih 15 sudionika smanjili su […]

Psihijatrija

Granični poremećaj ličnosti

Michael H. Stone u svom članku o graničnom poremećaju ličnosti objavljenom u The American Academy of Psychodynamic Psychiatry and Psychoanalysis piše o različitim čimbenicima vezanim uz navedeni poremećaj, kao i određenim smjernicama u terapijskom pristupu, a navodi se i moguće nasljeđivanje predisponirajućih čimbenika za razvoj poremećaja. Termin „borderline“ koristio se početkom 20 stoljeća kako bi […]

Psihijatrija

Tjelesni dismorfni poremećaj: priprema objave novih smjernica u Europi  

Europske smjernice za dijagnosticiranje i liječenje tjelesnog dismorfnog poremećaja pripremaju se za objavu. Ovo stanje u velikoj je mjeri definirano patološkom percepcijom i ponašanjem vezanim uz osobni izgled. Razvoj smjernica za tjelesni dismorfni poremećaj koji je poznat brojnim kliničkim dermatolozima, zamišljen je kao praktičan alat (Maria-Angeliki Gkini). Prema DSM-5 klasifikaciji ovaj poremećaj je definiran kao […]

Psihijatrija

Poremećaj spavanja i povećan rizik od moždanog udara

Poremećaj spavanja u značajnoj je mjeri povezan s povećanim rizikom od moždanog udara prema novijim istraživanjima. Rezultati velike internacionalne studije pokazuju kako je rizik od moždanog udara tri puta viši kod osoba koje premalo spavaju, više od dva puta veći u odnosu na one koji previše spavaju te 2-3 puta viši kod onih sa simptomima […]

Psihijatrija

Rezultati najopsežnije studije o sreći (Mauricio Wajngarten, MD)

Harvardska studija razvoja odraslih možda je najopsežnija studija ikada provedena, budući da je pratila svoje ispitanike tijekom njihovog čitavog odraslog života. Studija je započela u Bostonu,  1938. godine i do sada je već obuhvatila tri generacije: djedove i bake, roditelje i djecu. U studiju je uključeno više od 2000 osoba tijekom 85 godina longitudinalne studije. […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Disocijativni poremećaj identiteta

Ovaj poremećaj kao fascinantan fenomen provlači se nizom filmova i serija, a unutar psihijatrije ostaje kao jedna kontroverzna tema. Istraživanje provedeno (Hingray) na oko 800 francuskih psihijatara pokazalo je kako 51% sumnja o postojanje ovog poremećaja ili uopće ne vjeruje da on postoji. Ovaj poremećaj ranije poznat pod nazivom višestruki poremećaj ličnosti uključen je u DSM-5 klasifikaciju. […]