Utjecaj epidemije koronavirusa na mentalno zdravlje, 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Izolacija je jedna od nužnih preventivnih mjera tijekom epidemija zaraznih bolesti. No, ima i svojih negativnih psiholoških posljedica koje se ponekad mogu pojaviti nakon više mjeseci ili godina, stoga je potrebno planski razmišljati o periodu provedenom u izolaciji.

Stresori nakon izolacije

Financije: mogu biti problem tijekom izolacije, zbog nemogućnosti rada i potrebe prekidanja svojih profesionalnih aktivnosti, a bez postojanja budućih planova. Ovaj negativan učinak je dugotrajan. Financijski gubici zbog karantene dovode do ozbiljnog socioekonomskog stresa i značajan su rizični čimbenik niza psiholoških poremećaja, a još mjesecima nakon izolacije uzrok su tjeskobe i ljutnje. Djelomičan uzrok može biti i socijalna izolacija, a mnogi u financijskom smislu postaju ovisni o svojim obiteljima

Stigma: stigmatizacija od strane drugih osoba često se nastavlja još neko vrijeme nakon završetka izolacije (okolina ih izbjegava, ne pozivaju tu osobu na druženja, upućuju im kritizirajuće komentare). U smanjenju stigmatizacije pomaže educiranje o bolesti, pojašnjavanje svrhe izolacije i opće zdravstvene informacije. Način medijskog izvještavanja značajno utječe na formiranje stigmatizirajućih stavova putem dramatičnih naslova i širenja strahova. Stoga su nužne brze, jasne poruke kako bi se poboljšalo točno razumijevanje situacije.

 

Kako umanjiti posljedice izolacije?

Izolacija je jedna od nužnih preventivnih mjera tijekom epidemija zaraznih bolesti. No, ima i svojih negativnih psiholoških posljedica koje se ponekad mogu pojaviti nakon više mjeseci ili godina, stoga je potrebno planski razmišljati o periodu provedenom u izolaciji. Pojava određenih psiholoških smetnji ne mora nužno biti povezana s ranije prisutnim psihičkim smetnjama. No, vjerojatnije je da će osobe koje boluju od nekog psihičkog poremećaja koji se javio zbog iskustva traume, trebati dodatnu podršku nakon izolacije. Važna je i podrška zdravstvenim radnicima koji su pod povećanim rizikom premda ne moraju biti u izolaciji.

Preporuke za umanjivanje posljedica izolacije

Neka izolacija traje što je moguće kraće: dulja izolacija ima lošiji psihološki učinak. Kada je potrebna, obavezno je pridržavanje izolacije, no preporuča se da ne traje dulje nego je potrebno. Kada se produlji onima koji su već u izolaciji, može izazvati osjećaj demoralizacije.

Dati ljudima što je moguće više informacija: osobe u izolaciji često se boje da će biti zaražene ili da bi mogli zaraziti druge. Također često imaju katastrofičnu procjenu i doživljaj svakog tjelesnog simptoma koji im se javi tijekom perioda izolacije zbog straha da se ne radi možda o pojavi bolesti. Razlog često može biti i nedovoljna informiranost.

Osigurati adekvatnu opskrbljenost: važna je opskrba za osnovne potrebe i što je brže moguće. Najbolje bi bilo opskrbiti te osobe unaprijed.

Smanjiti dosadu i poboljšati komunikaciju: aktivirati socijalnu mrežu, bez obzira na udaljenost, pomaže ne samo u smanjenju aktualne tjeskobe, već dugoročnog stresa. Mogućnost komunikacije s obitelji i prijateljima je neophodna, a po potrebi i dostupnost psihološkog suporta. Stoga je važno tim osobama osigurati mobitel, internetsku vezu te ostala sredstva komuniciranja.

Zdravstveni radnici zaslužuju posebnu pozornost: negativni utjecaj na njih imaju i tuđi stigmatizirajući stavovi. Dodatno im teško može pasti i odvojenost od kolega te se pojačava osjećaj izoliranosti.

Altruizam je bolji od prisile: osjećaj da ćemo pomoći drugima može smanjiti doživljaj stresa u takvoj situaciji. Naglasak na tome da izolacija omogućava sigurnost drugima, posebice vulnerabilnima i svojim bliskim osobama, kao i čitavom društvu, umanjuje negativan učinak na mentalno zdravlje i suradljivost osoba u izolaciji.

 

Prilagođeno prema literaturi:

Brooks, SK et al. The psychological impact of quarantine and how to reduce it: rapid review of the evidence. The Lancet. Published online February 26, 2020. https://www.thelancet.com/journals/lancet/article/PIIS0140- 6736(20)30460-8/fulltext#%20

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Depresija

Rana izloženost onečišćenju i moguća povezana s psihozom, anksioznošću, depresijom

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prema rezultatima longitudinalne kohortne studije izloženost zagađenju zraka i buci u ranoj životnoj dobi povezana je s većim rizikom od psihoze, depresije i anksioznosti u adolescenciji i ranoj odrasloj dobi. Istraživanje je provela dr. Joanne Newbury sa suradnicima, a nalazi su objavljeni u JAMA Network Openu. Istraživači navode kako rezultati ove kohortne studije pružaju nove […]

Depresija

Depresija i tjeskoba kod oboljelih od karcinoma

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Kod osoba oboljelih od karcinoma važno je voditi računa o mogućem prisustvu anksioznih ili depresivnih simptoma. Prisustvo ovih simptoma može dovesti do pojave značajnog distresa i dizabiliteta, lošije kvalitete života, povećanog broja tjelesnih smetnji (uključujući bol ili mučninu), lošije prihvaćanje terapije, lošiju prognozu bolesti te povišen mortalitet. Kliničari trebaju razlikovati nepatološka stanja poput zabrinutosti, nesigurnosti, […]

Depresija

Učinkovitost elektrostimulativne terapije

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Nedavno istraživanje pokazuje kako elektrostimulativna terapija (EST) značajno poboljšava simptome depresije. Nalazi govore u prilog stajališta kako je EST sigurna i učinkovita metoda liječenja kada se primjenjuje kod odgovarajućim skupinama pacijenata, smatra voditeljica studije Julie Langan Martin. Također navodi kako unatoč očitoj učinkovitosti kod širokog raspona psihijatrijskih poremećaja uključujući veliku depresiju, bipolarni poremećaj i shizofreniju, […]

Depresija

Kako da si pomognem kod uzimanja terapije za depresiju i anksioznost?

Psihijatrijski komorbiditeti

Depresija i komorbiditeti

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Depresija

Imate li preporuku za psihijatrijsko liječenje?

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Promjene stila života povezane s poboljšanjem simptoma Alzheimerove bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prema rezultatima novog istraživanja, zdravi stilovi života povezani su s nižim rizikom od Alzheimerove bolesti (AD), ali također može koristiti pacijentima s već dijagnosticiranim blagim kognitivnim oštećenjem (MCI) ili ranim AD. Nakon 20 tjedana, pacijenti nakon intenzivne promjene multimodalnog stila života pokazali su značajna poboljšanja u kogniciji i funkciji. Korisne promjene primijećene su i u […]

Psihijatrija

Ima li moj ujak shizofreniju?

Psihijatrija

Antidepresivi i demencija

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Nova istraživanja pokazuju kako uzimanje antidepresiva u srednjim godinama nije bilo povezano s povećanim rizikom od razvoja posljedične Alzheimerove bolesti (AD) ili demencije povezane s AD-om (ADRD). Radi se o podacima iz velike prospektivne studije američkih veterana, koju su proveli Jaime Ramos-Cejudo, a rad je objavljen u časopisu Alzheimer’s & Dementia. Istraživanje su podržali Nacionalni […]

Psihijatrija

Mentalni poremećaji i tjelesne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Nova meta-analiza objavljena u The Lancet Psychiatry The Lancet Psychiatry (Sean Halstead), pokazuje kako su ozbiljni mentalni poremećaji (serious mental illness – SMI), uključujući bipolarni afektivni poremećaj ili poremećaje iz spektra shizofrenije, povezani s dvostruko većim rizikom za istovremenu pojavu (komorbiditet) tjelesnih bolesti. Autori istraživanja smatraju kako su navedeni rezultati važni za primjenu integriranog modela […]

Psihijatrija

Istraživanja korisnosti ketogene ishrane kod mentalnih poremećaja

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prema članku „Early Evidence Supports Ketogenic Diet for Mental Illness“ objavljenom u časopisu Psychiatric Research, pilot studija pokazuje kako bi ketogena dijeta mogla biti korisna u smanjenju simptoma bipolarnog poremećaja i shizofrenije te razrješavanju metaboličkog sindroma. Kod sudionika koji su se pridržavali dijete s visokim udjelom masti i malo ugljikohidrata za 30% su reduciranih psihijatrijski […]

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Jedno od važnih pitanje jest kako unaprijediti i poboljšati rano prepoznavanje prve epizode shizofrenije. Jedan od važnih čimbenika jest edukacija zajednice te razgovori o važnosti ranog prepoznavanja bolesti i destigmatizaciji koja uključuje pojašnjenje svih dostupnih metoda liječenja, prvim znakovima psihoze, alarmima koji mogu upućivati na razvoj bolesti, kome uputiti oboljelu osobu, posebice one koji nema […]

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Cilj ranih intervencija kod osoba oboljelih od shizofrenije jest promijeniti tijek bolesti i postići bolju integraciju tih osoba u zajednicu. Prediktori lošijeg ishoda bolesti su premorbidne poteškoće (usporen razvoj, lošija premorbidna prilagodba), teži simptomi na početku bolesti (posebno prisustvo negativnih simptoma) te dulje trajanje perioda neliječene psihoze. Pacijenti s lošijim ishodom bolesti gube više moždanog […]

Psihijatrija

Kako doći do psihijatrice