Utjecaj epidemije koronavirusa na mentalno zdravlje, 2. dio

Izolacija je jedna od nužnih preventivnih mjera tijekom epidemija zaraznih bolesti. No, ima i svojih negativnih psiholoških posljedica koje se ponekad mogu pojaviti nakon više mjeseci ili godina, stoga je potrebno planski razmišljati o periodu provedenom u izolaciji.

Stresori nakon izolacije

Financije: mogu biti problem tijekom izolacije, zbog nemogućnosti rada i potrebe prekidanja svojih profesionalnih aktivnosti, a bez postojanja budućih planova. Ovaj negativan učinak je dugotrajan. Financijski gubici zbog karantene dovode do ozbiljnog socioekonomskog stresa i značajan su rizični čimbenik niza psiholoških poremećaja, a još mjesecima nakon izolacije uzrok su tjeskobe i ljutnje. Djelomičan uzrok može biti i socijalna izolacija, a mnogi u financijskom smislu postaju ovisni o svojim obiteljima

Stigma: stigmatizacija od strane drugih osoba često se nastavlja još neko vrijeme nakon završetka izolacije (okolina ih izbjegava, ne pozivaju tu osobu na druženja, upućuju im kritizirajuće komentare). U smanjenju stigmatizacije pomaže educiranje o bolesti, pojašnjavanje svrhe izolacije i opće zdravstvene informacije. Način medijskog izvještavanja značajno utječe na formiranje stigmatizirajućih stavova putem dramatičnih naslova i širenja strahova. Stoga su nužne brze, jasne poruke kako bi se poboljšalo točno razumijevanje situacije.

 

Kako umanjiti posljedice izolacije?

Izolacija je jedna od nužnih preventivnih mjera tijekom epidemija zaraznih bolesti. No, ima i svojih negativnih psiholoških posljedica koje se ponekad mogu pojaviti nakon više mjeseci ili godina, stoga je potrebno planski razmišljati o periodu provedenom u izolaciji. Pojava određenih psiholoških smetnji ne mora nužno biti povezana s ranije prisutnim psihičkim smetnjama. No, vjerojatnije je da će osobe koje boluju od nekog psihičkog poremećaja koji se javio zbog iskustva traume, trebati dodatnu podršku nakon izolacije. Važna je i podrška zdravstvenim radnicima koji su pod povećanim rizikom premda ne moraju biti u izolaciji.

Preporuke za umanjivanje posljedica izolacije

Neka izolacija traje što je moguće kraće: dulja izolacija ima lošiji psihološki učinak. Kada je potrebna, obavezno je pridržavanje izolacije, no preporuča se da ne traje dulje nego je potrebno. Kada se produlji onima koji su već u izolaciji, može izazvati osjećaj demoralizacije.

Dati ljudima što je moguće više informacija: osobe u izolaciji često se boje da će biti zaražene ili da bi mogli zaraziti druge. Također često imaju katastrofičnu procjenu i doživljaj svakog tjelesnog simptoma koji im se javi tijekom perioda izolacije zbog straha da se ne radi možda o pojavi bolesti. Razlog često može biti i nedovoljna informiranost.

Osigurati adekvatnu opskrbljenost: važna je opskrba za osnovne potrebe i što je brže moguće. Najbolje bi bilo opskrbiti te osobe unaprijed.

Smanjiti dosadu i poboljšati komunikaciju: aktivirati socijalnu mrežu, bez obzira na udaljenost, pomaže ne samo u smanjenju aktualne tjeskobe, već dugoročnog stresa. Mogućnost komunikacije s obitelji i prijateljima je neophodna, a po potrebi i dostupnost psihološkog suporta. Stoga je važno tim osobama osigurati mobitel, internetsku vezu te ostala sredstva komuniciranja.

Zdravstveni radnici zaslužuju posebnu pozornost: negativni utjecaj na njih imaju i tuđi stigmatizirajući stavovi. Dodatno im teško može pasti i odvojenost od kolega te se pojačava osjećaj izoliranosti.

Altruizam je bolji od prisile: osjećaj da ćemo pomoći drugima može smanjiti doživljaj stresa u takvoj situaciji. Naglasak na tome da izolacija omogućava sigurnost drugima, posebice vulnerabilnima i svojim bliskim osobama, kao i čitavom društvu, umanjuje negativan učinak na mentalno zdravlje i suradljivost osoba u izolaciji.

 

Prilagođeno prema literaturi:

Brooks, SK et al. The psychological impact of quarantine and how to reduce it: rapid review of the evidence. The Lancet. Published online February 26, 2020. https://www.thelancet.com/journals/lancet/article/PIIS0140- 6736(20)30460-8/fulltext#%20

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Depresija

Klimatske promjene i mentalni poremećaji

Autorica Eve Bender u svom članku navodi kako posljednjih godina promjene koje se događaju vezano uz klimatske uvjete sve više dolaze do izražaja, kao i njihove razorne posljedice. Porast temperatura i sve učestaliji toplinski valovi koji bilježe rekorde te često posljedični opsežni šumski požari doveli su do značajnoj broja izgubljenih života, pogoršanja zdravstvenog stanja i […]

Depresija

PTSP, depresija, napadaj panike – pitanje u vezi terapije

Antipsihotici

Depresija

Učestalost depresije je u porastu te se smatra da će uskoro postati drugi svjetski zdravstveni problem. Procjenjuje se da tijekom života od depresije oboli oko 20% žena i 10% muškaraca. Depresija se javlja u svim razdobljima života, ali je najčešća pojavnost u ljudi srednje životne dobi što sa sobom nosi brojne posljedice: poteškoće u radnom […]

Anskioznost

Povećana pojava depresije i anksioznosti kod sindroma post-COVID-19

Nova istraživanja ukazuju na povišene rate depresije i anksioznosti kod osoba s post-COVID-19 sindromom. Prema jednom istraživanju osobe s post-COVID-19 sindromom mogu proživljavati više mentalnog distresa od osoba koje pate od kroničnih bolesti, kao što su karcinom, dijabetes, Alzheimerova bolest, kardiovaskularne bolesti. Studija koju je objavio The Lancet provedena je na 236,379 pacijenata s ovim […]

Anksiozno depresivni poremećaj

Koristim terapiju za anksiozno depresivni poremećaj. Kako da se s jedne terapije odviknem i pređem na drugu?

Depresija

Povezanost oralnih kontraceptiva s pojavom depresije

Novija istraživanja pokazuju kako je korištenje oralnih kontraceptiva povezano s povišenim rizikom za razvoj depresije, posebice unutar prve 2 godine nakon njihovog uvođenja. Također, uporaba kontraceptiva u adolescenciji bilo je povezano s i rizikom za depresiju kasnije tijekom života. Neki istraživači smatraju kako ova istraživanja imaju određene propuste u metodologiji pa ga ne drže dovoljno […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Primjena psilocibina kod bipolarnog afektivnog poremećaja

Male nerandomizirane kliničke studije pokazuju kako jedna doza sintetičkog psilocibina u kombinaciji s psihoterapijom značajno reducira simptome terapijski rezistentne depresije kod bipolarnog afektivnog poremećaja tipa II (BAPII). Ipak, istraživači i drugi stručnjaci upozoravaju kako ove rezultate treba uzeti s oprezom. Tri tjedna nakon primjene psilocibina i psihoterapije, rezultati depresije kod svih 15 sudionika smanjili su […]

Psihijatrija

Granični poremećaj ličnosti

Michael H. Stone u svom članku o graničnom poremećaju ličnosti objavljenom u The American Academy of Psychodynamic Psychiatry and Psychoanalysis piše o različitim čimbenicima vezanim uz navedeni poremećaj, kao i određenim smjernicama u terapijskom pristupu, a navodi se i moguće nasljeđivanje predisponirajućih čimbenika za razvoj poremećaja. Termin „borderline“ koristio se početkom 20 stoljeća kako bi […]

Psihijatrija

Tjelesni dismorfni poremećaj: priprema objave novih smjernica u Europi  

Europske smjernice za dijagnosticiranje i liječenje tjelesnog dismorfnog poremećaja pripremaju se za objavu. Ovo stanje u velikoj je mjeri definirano patološkom percepcijom i ponašanjem vezanim uz osobni izgled. Razvoj smjernica za tjelesni dismorfni poremećaj koji je poznat brojnim kliničkim dermatolozima, zamišljen je kao praktičan alat (Maria-Angeliki Gkini). Prema DSM-5 klasifikaciji ovaj poremećaj je definiran kao […]

Psihijatrija

Poremećaj spavanja i povećan rizik od moždanog udara

Poremećaj spavanja u značajnoj je mjeri povezan s povećanim rizikom od moždanog udara prema novijim istraživanjima. Rezultati velike internacionalne studije pokazuju kako je rizik od moždanog udara tri puta viši kod osoba koje premalo spavaju, više od dva puta veći u odnosu na one koji previše spavaju te 2-3 puta viši kod onih sa simptomima […]

Psihijatrija

Rezultati najopsežnije studije o sreći (Mauricio Wajngarten, MD)

Harvardska studija razvoja odraslih možda je najopsežnija studija ikada provedena, budući da je pratila svoje ispitanike tijekom njihovog čitavog odraslog života. Studija je započela u Bostonu,  1938. godine i do sada je već obuhvatila tri generacije: djedove i bake, roditelje i djecu. U studiju je uključeno više od 2000 osoba tijekom 85 godina longitudinalne studije. […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Disocijativni poremećaj identiteta

Ovaj poremećaj kao fascinantan fenomen provlači se nizom filmova i serija, a unutar psihijatrije ostaje kao jedna kontroverzna tema. Istraživanje provedeno (Hingray) na oko 800 francuskih psihijatara pokazalo je kako 51% sumnja o postojanje ovog poremećaja ili uopće ne vjeruje da on postoji. Ovaj poremećaj ranije poznat pod nazivom višestruki poremećaj ličnosti uključen je u DSM-5 klasifikaciju. […]