Utjecaj životnih stresora na dugotrajne negativne posljedice COVIDa -19, 1. dio

Dugotrajni neželjeni ishodi preboljele zaraze COVID-19 sve su češće prepoznati kao važan javnozdravstveni problem. Brojna istraživanja govore tome u prilog, kao npr. istraživanje Frontere i suradnika koji navode kako je 87% takvih pacijenata imalo promijenjene nalaze u funkcionalnosti, kogniciji, kvaliteti života i aktivnostima svakodnevnog života 12 mjeseci nakon hospitalizacije.

Novoobjavljeno istraživanje Frontere i suradnika u časopisu Neurological Sciences prikazuje rezultate o utjecaju životnih stresora na dugoročne ishode i post-akutne simptome nakon 12 mjeseci kod osoba hospitaliziranih zbog zaraze virusom COVID-19. Autori su proveli prospektivnu, longitudinalnu kohortnu studiju na pacijentima hospitaliziranih zbog COVID-19 zaraze. Pacijenti su praćeni nakon 6 i 12 mjeseci od postavljanja dijagnoze.

Preko 50% osoba navodi prisustvo značajnih životnih stresora 12 mjeseci nakon zaraze virusom COVID-19. Životni stresori prediktori su lošijeg ishoda 12 mjeseci nakon COVID-19 hospitalizacije. Od ostalih važnih čimbenika koji utječu na pojavu negativnu posljedica navode se starija dob, ženski spol, prisustvo dizabiliteta i težina COVID zaraze.

Od 790 COVID-19 pacijenata koji su bili hospitalizirani, praćeni su tijekom 6 ili 12 mjeseci, a 17% pacijenata umrlo je tijekom tog perioda (između otpusta i 12 mjeseci praćenja). Kod onih koji su praćeni tijekom 12 mjeseci (njih 239) njih 121 (51%) navodi značajne životne stresore. Od životnih stresora koji su najviše bili povezani s lošijom funcionalnošću, depresijom, umorom, poremećajem spavanja i prolongiranim simptomima navode se financijska nesigurnost, nesigurnost u opskrbi hranom, smrt bliske osobe i novonastali dizabilitet.

Drugi prediktori lošijeg ishoda uključivali su stariju dob (bila je povezana s lošijom funkcionalnošću i simptomima depresije), osnovni dizabilitet (bio je povezan s lošijom funkcionalnošću i osjećajem umora), ženskim spolom (bio je povezan sa simptomima tjeskobe) i indeks težine COVID-19 (bio je povezan s produljenim simptomima).

Autori zaključno navode kako životni stresori značajno pridonose pogoršanom funkcioniranju, kognitivnim i neuropsihijatrijskim ishodima 12 mjeseci nakon hospitalizacije prouzrokovane COVID-19 virusom.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Menstruacija

Je li u mom slučaju u pitanju stres ili trudnoća?

Antiepileptici

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]

Adaptivni imunitet

Probiotici za imunitet

Iako je pandemija Covid-19 službeno prestala, ova nas je sezona gripe, prehlade i dalje prisutne korone dobro prodrmala. Upravo iz tog razloga dobro je ojačati svoj imunološki sustav. Uz standardne pripravke vitamina i minerala, beta glukana, propolisa, matične mliječi, korisnima su se pokazali probiotici. Imunitet Imunološki sustav je skup stanica, tvari i procesa koji rade […]

Depresija

Klimatske promjene i mentalni poremećaji

Autorica Eve Bender u svom članku navodi kako posljednjih godina promjene koje se događaju vezano uz klimatske uvjete sve više dolaze do izražaja, kao i njihove razorne posljedice. Porast temperatura i sve učestaliji toplinski valovi koji bilježe rekorde te često posljedični opsežni šumski požari doveli su do značajnoj broja izgubljenih života, pogoršanja zdravstvenog stanja i […]

Menstruacija

Postoji li vjerojatnost da sam trudna ili mi menstruacija nije još došla zbog stresa?

Antipsihotici

Depresija

Učestalost depresije je u porastu te se smatra da će uskoro postati drugi svjetski zdravstveni problem. Procjenjuje se da tijekom života od depresije oboli oko 20% žena i 10% muškaraca. Depresija se javlja u svim razdobljima života, ali je najčešća pojavnost u ljudi srednje životne dobi što sa sobom nosi brojne posljedice: poteškoće u radnom […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Primjena psilocibina kod bipolarnog afektivnog poremećaja

Male nerandomizirane kliničke studije pokazuju kako jedna doza sintetičkog psilocibina u kombinaciji s psihoterapijom značajno reducira simptome terapijski rezistentne depresije kod bipolarnog afektivnog poremećaja tipa II (BAPII). Ipak, istraživači i drugi stručnjaci upozoravaju kako ove rezultate treba uzeti s oprezom. Tri tjedna nakon primjene psilocibina i psihoterapije, rezultati depresije kod svih 15 sudionika smanjili su […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Granični poremećaj ličnosti

Michael H. Stone u svom članku o graničnom poremećaju ličnosti objavljenom u The American Academy of Psychodynamic Psychiatry and Psychoanalysis piše o različitim čimbenicima vezanim uz navedeni poremećaj, kao i određenim smjernicama u terapijskom pristupu, a navodi se i moguće nasljeđivanje predisponirajućih čimbenika za razvoj poremećaja. Termin „borderline“ koristio se početkom 20 stoljeća kako bi […]

Psihijatrija

Tjelesni dismorfni poremećaj: priprema objave novih smjernica u Europi  

Europske smjernice za dijagnosticiranje i liječenje tjelesnog dismorfnog poremećaja pripremaju se za objavu. Ovo stanje u velikoj je mjeri definirano patološkom percepcijom i ponašanjem vezanim uz osobni izgled. Razvoj smjernica za tjelesni dismorfni poremećaj koji je poznat brojnim kliničkim dermatolozima, zamišljen je kao praktičan alat (Maria-Angeliki Gkini). Prema DSM-5 klasifikaciji ovaj poremećaj je definiran kao […]

Psihijatrija

Poremećaj spavanja i povećan rizik od moždanog udara

Poremećaj spavanja u značajnoj je mjeri povezan s povećanim rizikom od moždanog udara prema novijim istraživanjima. Rezultati velike internacionalne studije pokazuju kako je rizik od moždanog udara tri puta viši kod osoba koje premalo spavaju, više od dva puta veći u odnosu na one koji previše spavaju te 2-3 puta viši kod onih sa simptomima […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Povećana pojava depresije i anksioznosti kod sindroma post-COVID-19

Nova istraživanja ukazuju na povišene rate depresije i anksioznosti kod osoba s post-COVID-19 sindromom. Prema jednom istraživanju osobe s post-COVID-19 sindromom mogu proživljavati više mentalnog distresa od osoba koje pate od kroničnih bolesti, kao što su karcinom, dijabetes, Alzheimerova bolest, kardiovaskularne bolesti. Studija koju je objavio The Lancet provedena je na 236,379 pacijenata s ovim […]

Psihijatrija

Povezanost oralnih kontraceptiva s pojavom depresije

Novija istraživanja pokazuju kako je korištenje oralnih kontraceptiva povezano s povišenim rizikom za razvoj depresije, posebice unutar prve 2 godine nakon njihovog uvođenja. Također, uporaba kontraceptiva u adolescenciji bilo je povezano s i rizikom za depresiju kasnije tijekom života. Neki istraživači smatraju kako ova istraživanja imaju određene propuste u metodologiji pa ga ne drže dovoljno […]