Utjecaj životnih stresora na dugotrajne negativne posljedice COVIDa -19, 1. dio

Dugotrajni neželjeni ishodi preboljele zaraze COVID-19 sve su češće prepoznati kao važan javnozdravstveni problem. Brojna istraživanja govore tome u prilog, kao npr. istraživanje Frontere i suradnika koji navode kako je 87% takvih pacijenata imalo promijenjene nalaze u funkcionalnosti, kogniciji, kvaliteti života i aktivnostima svakodnevnog života 12 mjeseci nakon hospitalizacije.

Novoobjavljeno istraživanje Frontere i suradnika u časopisu Neurological Sciences prikazuje rezultate o utjecaju životnih stresora na dugoročne ishode i post-akutne simptome nakon 12 mjeseci kod osoba hospitaliziranih zbog zaraze virusom COVID-19. Autori su proveli prospektivnu, longitudinalnu kohortnu studiju na pacijentima hospitaliziranih zbog COVID-19 zaraze. Pacijenti su praćeni nakon 6 i 12 mjeseci od postavljanja dijagnoze.

Preko 50% osoba navodi prisustvo značajnih životnih stresora 12 mjeseci nakon zaraze virusom COVID-19. Životni stresori prediktori su lošijeg ishoda 12 mjeseci nakon COVID-19 hospitalizacije. Od ostalih važnih čimbenika koji utječu na pojavu negativnu posljedica navode se starija dob, ženski spol, prisustvo dizabiliteta i težina COVID zaraze.

Od 790 COVID-19 pacijenata koji su bili hospitalizirani, praćeni su tijekom 6 ili 12 mjeseci, a 17% pacijenata umrlo je tijekom tog perioda (između otpusta i 12 mjeseci praćenja). Kod onih koji su praćeni tijekom 12 mjeseci (njih 239) njih 121 (51%) navodi značajne životne stresore. Od životnih stresora koji su najviše bili povezani s lošijom funcionalnošću, depresijom, umorom, poremećajem spavanja i prolongiranim simptomima navode se financijska nesigurnost, nesigurnost u opskrbi hranom, smrt bliske osobe i novonastali dizabilitet.

Drugi prediktori lošijeg ishoda uključivali su stariju dob (bila je povezana s lošijom funkcionalnošću i simptomima depresije), osnovni dizabilitet (bio je povezan s lošijom funkcionalnošću i osjećajem umora), ženskim spolom (bio je povezan sa simptomima tjeskobe) i indeks težine COVID-19 (bio je povezan s produljenim simptomima).

Autori zaključno navode kako životni stresori značajno pridonose pogoršanom funkcioniranju, kognitivnim i neuropsihijatrijskim ishodima 12 mjeseci nakon hospitalizacije prouzrokovane COVID-19 virusom.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Alkohol

Kako liječiti kroničnu nesanicu?

Dobar noćni san vrlo je važan za cjelokupno zdravlje. Tipično, odrasli trebaju oko sedam do devet sati sna po noći. Ovaj broj nije isti za sve i može varirati ovisno o nizu čimbenika. Važnije od broja sati sna je kvaliteta sna svake noći. Potrebe za snom također se mijenjaju tijekom života kako ljudi stare. Ukoliko […]

Anksioznost

Rana izloženost onečišćenju i moguća povezana s psihozom, anksioznošću, depresijom

Prema rezultatima longitudinalne kohortne studije izloženost zagađenju zraka i buci u ranoj životnoj dobi povezana je s većim rizikom od psihoze, depresije i anksioznosti u adolescenciji i ranoj odrasloj dobi. Istraživanje je provela dr. Joanne Newbury sa suradnicima, a nalazi su objavljeni u JAMA Network Openu. Istraživači navode kako rezultati ove kohortne studije pružaju nove […]

Depresija

Imate li preporuku za psihijatrijsko liječenje?

Antidepresivi

Depresija i tjeskoba kod oboljelih od karcinoma

Kod osoba oboljelih od karcinoma važno je voditi računa o mogućem prisustvu anksioznih ili depresivnih simptoma. Prisustvo ovih simptoma može dovesti do pojave značajnog distresa i dizabiliteta, lošije kvalitete života, povećanog broja tjelesnih smetnji (uključujući bol ili mučninu), lošije prihvaćanje terapije, lošiju prognozu bolesti te povišen mortalitet. Kliničari trebaju razlikovati nepatološka stanja poput zabrinutosti, nesigurnosti, […]

Bipolaran poremećaj

Učinkovitost elektrostimulativne terapije

Nedavno istraživanje pokazuje kako elektrostimulativna terapija (EST) značajno poboljšava simptome depresije. Nalazi govore u prilog stajališta kako je EST sigurna i učinkovita metoda liječenja kada se primjenjuje kod odgovarajućim skupinama pacijenata, smatra voditeljica studije Julie Langan Martin. Također navodi kako unatoč očitoj učinkovitosti kod širokog raspona psihijatrijskih poremećaja uključujući veliku depresiju, bipolarni poremećaj i shizofreniju, […]

Napadaj panike

Napadaj panike i stres – molim Vaš stručni savjet kako da si olakšam

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Antidepresivi i demencija

Nova istraživanja pokazuju kako uzimanje antidepresiva u srednjim godinama nije bilo povezano s povećanim rizikom od razvoja posljedične Alzheimerove bolesti (AD) ili demencije povezane s AD-om (ADRD). Radi se o podacima iz velike prospektivne studije američkih veterana, koju su proveli Jaime Ramos-Cejudo, a rad je objavljen u časopisu Alzheimer’s & Dementia. Istraživanje su podržali Nacionalni […]

Psihijatrija

Mentalni poremećaji i tjelesne bolesti

Nova meta-analiza objavljena u The Lancet Psychiatry The Lancet Psychiatry (Sean Halstead), pokazuje kako su ozbiljni mentalni poremećaji (serious mental illness – SMI), uključujući bipolarni afektivni poremećaj ili poremećaje iz spektra shizofrenije, povezani s dvostruko većim rizikom za istovremenu pojavu (komorbiditet) tjelesnih bolesti. Autori istraživanja smatraju kako su navedeni rezultati važni za primjenu integriranog modela […]

Psihijatrija

Istraživanja korisnosti ketogene ishrane kod mentalnih poremećaja

Prema članku „Early Evidence Supports Ketogenic Diet for Mental Illness“ objavljenom u časopisu Psychiatric Research, pilot studija pokazuje kako bi ketogena dijeta mogla biti korisna u smanjenju simptoma bipolarnog poremećaja i shizofrenije te razrješavanju metaboličkog sindroma. Kod sudionika koji su se pridržavali dijete s visokim udjelom masti i malo ugljikohidrata za 30% su reduciranih psihijatrijski […]

Psihijatrija

Kako da si pomognem kod problema s libidom?

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 2. dio

Jedno od važnih pitanje jest kako unaprijediti i poboljšati rano prepoznavanje prve epizode shizofrenije. Jedan od važnih čimbenika jest edukacija zajednice te razgovori o važnosti ranog prepoznavanja bolesti i destigmatizaciji koja uključuje pojašnjenje svih dostupnih metoda liječenja, prvim znakovima psihoze, alarmima koji mogu upućivati na razvoj bolesti, kome uputiti oboljelu osobu, posebice one koji nema […]

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 1. dio

Cilj ranih intervencija kod osoba oboljelih od shizofrenije jest promijeniti tijek bolesti i postići bolju integraciju tih osoba u zajednicu. Prediktori lošijeg ishoda bolesti su premorbidne poteškoće (usporen razvoj, lošija premorbidna prilagodba), teži simptomi na početku bolesti (posebno prisustvo negativnih simptoma) te dulje trajanje perioda neliječene psihoze. Pacijenti s lošijim ishodom bolesti gube više moždanog […]

Psihijatrija

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Psihijatrija

Jesu li sve ove smetnje od anksioznog poremećaja ili od nuspojava lijeka?