Važnost ranog otkrivanja bolesti kod prvih epizoda shizofrenije

Shizofrenija je kronični duševni poremećaj odnosno klinički sindrom karakteriziran specifičnim psihičkim i ponašajnim simptomima.

Bolest je karakterizirana značajnim individualnim varijacijama kliničke slike, odgovora na terapiju i tijeka bolesti, ali često i prisutnim značajnim padom funkcionalnih kapaciteta na svim područjima ljudskog djelovanja, osobnom, obiteljskom, socijalnom i radnom.

Iako danas znamo puno o shizofreniji, bolest još uvijek u mnogim aspektima predstavlja nepoznanicu. Značajan pomak u razumijevanju i tretmanu shizofrenije posljednjih se desetljeća dogodio zahvaljujući sagledavanju bolesti kao neurodegenerativnog procesa te napretku farmakoterapije uvođenjem antipsihotika novijih generacija.

Suvremeni koncept shizofrenije naglasak stavlja na ishod bolesti pri čemu se fokus interesa pomaknuo s redukcije psihotičnih simptoma odnosno postizanja simptomatske remisije prema postizanju što boljeg funkcioniranja oboljelih odnosno postizanje funkcionalne remisije i što boljem potpunom oporavku bolesnika.

Od shizofrenije boluje oko 1% populacije što ukazuje na značajnu zastupljenost bolesnika oboljelih od shizofrenije u općoj populaciji. Shizofrenija se podjednako javlja u muškaraca i žena u dobi od 15 do 25 godine života, ali može se javiti i ranije i kasnije od tog perioda. Očekivana životna dob bolesnika oboljelih od shizofrenije može biti čak 20 do 30 godina kraća u odnosu na opću populaciju. To se povezuje sa visokim suicidalnim rizikom bolesnika oboljelih od shizofrenije i sa značajno višom pojavnošću somatskog komorbiditeta (pridruženih bolesti) kod tih bolesnika. Smatra se da 25-50% oboljelih od ove bolesti pokuša tijekom života suicid od čega 10% završi letalnim ishodom. Zabrinjavajuć je podatak prema kojemu gotovo 50% bolesnika sa somatskim komorbiditetima nije adekvatno dijagnosticirano i liječeno.

Uzroci bolesti (etiologija shizofrenije) još nisu dovoljno razjašnjeni tako da danas još nemamo jasna i nepobitna saznanja o uzroku poremećaja. Brojna istraživanja su ukazala na genetski uvjetovanu predispoziciju javljanja bolesti. Studije istraživanja mozga su pobudile sumnju da je shizofrenija neurodegenerativni proces karakteriziran strukturalnim i funkcionalnim abnormalnostima mozga kod kojih je gubitak funkcije neurona progresivan tijekom cijelokupnog tijeka bolesti. Upravo stoga se smatra da presudnu ulogu u sprečavanju neuronske degeneracije i destrukcije ima pravodobno započinjanje liječenja bolesti.

Shizofrenija je klinički sindrom predstavljen brojnim simptomima koji se najčešće dijele u dvije glavne kategorije: pozitivne i negativne simptome. Suvremeni pristup simptomatskoj dimenziji bolesti ukazuje da se simptomi shizofrenije mogu sagledati kroz pet dimenzija. Uz pozitivne i negativne simptome, navode se i kognitivni, agresivni i afektivni simptomi koji se međusobno mogu preklapati.

Pravodobno dijagnosticiranje i liječenje bolesnika oboljelog od shizofrenije prije javljanja posvemašnje psihotične dekompenzacije još uvijek predstavlja značajan izazov sa cjelokupnu psihijatrijsku struku. Dugo je već interes psihijatrijske struke uvelike usmjeren na sam početak shizofrenog procesa, prvenstveno na tzv. prodromalnu fazu bolesti i na bolesnike oboljele od prvih epizoda shizofrenije. Nakon prve epizode bolesti još uvijek su mogući svi ishodi: neki se bolesnici oporave u potpunosti (postigne se remisija), kod mnogih bolesnika javljaju se faze pogoršanja (relapsa) i parcijalnih poboljšanja bolesti, dok kod nekih bolest ima kontinuirani progresivni i deteriorirajući tijek.

Rezultati petogodišnjeg praćenja bolesnika nakon prve shizofrene epizode pokazali su da je 16 % bolesnika imalo samo jednu epizodu bolesti bez kasnijeg značajnijeg pada funkcioniranja, 32 % je imalo nekoliko epizoda s minimalnim padom funkcioniranja, 9 % imalo je višekratne epizode bez povratka na razinu funkcioniranja prije pojave bolesti, a čak 43 % bolesnika iskazalo je značajno lošije funkcioniranje nakon svake slijedeće psihotične epizode. Rezultati istraživanja prvih psihotičnih poremećaja, uključujući i prve shizofrene epizode, ukazali su da se ranim sveobuhvatnim intervencijama može pozitivno utjecati na tijek i ishod bolesti, a time i nasveobuhvatnu perspektivu bolesnika.

Danas se smatra da je prvih pet godina od pojave prvih simptoma bolesti presudno razdoblje tijekom kojega se adekvatnim terapijskim intervencijama mogu potencijalno prevenirati i spriječiti nepovoljni ishodi shizofrenog procesa. Dakle radi se o „kritičnom razdoblju“ tijekom kojega su neophodne sveobuhvatne terapijske intervencije s ciljem preveniranja bolesnikove deterioracije, ali i drugih zdravstvenih i socijalnih oštećenja uslijed bolesti.

Suvremeni pristupi liječenju prve epizode shizofrenije ukazuju da je u tretmanu bolesnika neophodno primijeniti farmakološki, psihosocijalni i psihoterapijski pristup pri čemu je aplikacija psihofarmaka osnovni preduvjet za postizanje redukcije psihotičnih simptoma, a što onda uz daljnje uzimanje psihofarmaka omogućuje primjenu drugih terapijskih postupaka.

Ciljevi ranog otkrivanja i ranih terapijskih intervencija kod bolesnika oboljelih od prve epizode shizofrenije su spriječiti: progresiju i pogoršanje psihotičnih simptoma, neurobiološka oštećenja, sekundarni psihijatrijski i somatski komorbiditet, deterioraciju općeg funkcioniranja i razvojih potencijala bolesnika, individualnog i obiteljskog stresnog iskustva, spriječiti stigmatizacije bolesnika i njegove okoline, recidiva bolesti te reducirati troškove vezane uz liječenje i radnu nesposobnost oboljelog.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Bipolarni poremećaj

Utjecaj ranih životnih čimbenika na rizik za razvoj shizofrenije i bipolarnog afektivnog poremećaja

Istraživanje autora Robinson, Ploner, Leone, Lichtenstein, Kendler i Bergen koje je objavljeno 2023. godine u časopisu Schizophrenia Bulletin odnosi se na hipotezu kako shizofrenija i bipolarni poremećaj imaju zajedničke genetske rizične čimbenike i kliničke simptome, no usprkos tome u kojoj su im mjeri okolišni čimbenici zajednički, još uvijek nije dobro poznato. Autori ovog istraživanja istražili su […]

Depresivni poremećaj

Učestalost shizofrenije

Megan Brooks Prema epidemiološkim istraživanjima, oko 3.7 milijuna odraslih osoba u SAD-u ima povijest nekog od poremećaja iz spektra shizofrenije – brojka koja je oko dva do tri puta veća nego što se ranije pretpostavljalo, a kako pokazuje prva studija koja je procjenjivala nacionalnu prevalenciju poremećaja iz spektra shizofrenije.   Ovaj je nalaz od „osobite […]

Dijagnoza

Sindrom pečenja u ustima – 6. dio

Liječenje Unatoč napretku i boljem razumijevanju ovog sindroma te potencijalnim mogućnostima liječenja i dalje se radi o izazovnom stanju i za bolesnike i za zdravstvene djelatnike. Mnogi bolesnici su pregledani kod nekoliko liječnika različitih specijalnosti prije nego što dobiju dijagnozu sindroma pečenja u ustima. Prosječno postavljanje dijagnoze od početka simptoma je jedna do pet godina. […]

Shizofrenija

Shizofrenija i terapija

Bol

Bolno stopalo – 5. dio

Hallux Rigidus („ukočeni nožni palac“) Učestalost. Hallux rigidus ili u doslovnom prijevodu „ukočeni nožni palac“ je najčešća artrotska promjena stopala i pojavljuje se u oko 2,5 posto populacije starije od 50 godina. Dva puta se češće javlja kod žena nego kod muškaraca. U rijetkim slučajevima, hallux rigidus se javlja istodobno s hallux valgusom, te se […]

MR mozga

Shizofrenija i MR

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]

Psihijatrija

Klimatske promjene i mentalni poremećaji

Autorica Eve Bender u svom članku navodi kako posljednjih godina promjene koje se događaju vezano uz klimatske uvjete sve više dolaze do izražaja, kao i njihove razorne posljedice. Porast temperatura i sve učestaliji toplinski valovi koji bilježe rekorde te često posljedični opsežni šumski požari doveli su do značajnoj broja izgubljenih života, pogoršanja zdravstvenog stanja i […]

Psihijatrija

Primjena psilocibina kod bipolarnog afektivnog poremećaja

Male nerandomizirane kliničke studije pokazuju kako jedna doza sintetičkog psilocibina u kombinaciji s psihoterapijom značajno reducira simptome terapijski rezistentne depresije kod bipolarnog afektivnog poremećaja tipa II (BAPII). Ipak, istraživači i drugi stručnjaci upozoravaju kako ove rezultate treba uzeti s oprezom. Tri tjedna nakon primjene psilocibina i psihoterapije, rezultati depresije kod svih 15 sudionika smanjili su […]

Psihijatrija

Granični poremećaj ličnosti

Michael H. Stone u svom članku o graničnom poremećaju ličnosti objavljenom u The American Academy of Psychodynamic Psychiatry and Psychoanalysis piše o različitim čimbenicima vezanim uz navedeni poremećaj, kao i određenim smjernicama u terapijskom pristupu, a navodi se i moguće nasljeđivanje predisponirajućih čimbenika za razvoj poremećaja. Termin „borderline“ koristio se početkom 20 stoljeća kako bi […]

Psihijatrija

Tjelesni dismorfni poremećaj: priprema objave novih smjernica u Europi  

Europske smjernice za dijagnosticiranje i liječenje tjelesnog dismorfnog poremećaja pripremaju se za objavu. Ovo stanje u velikoj je mjeri definirano patološkom percepcijom i ponašanjem vezanim uz osobni izgled. Razvoj smjernica za tjelesni dismorfni poremećaj koji je poznat brojnim kliničkim dermatolozima, zamišljen je kao praktičan alat (Maria-Angeliki Gkini). Prema DSM-5 klasifikaciji ovaj poremećaj je definiran kao […]

Psihijatrija

Poremećaj spavanja i povećan rizik od moždanog udara

Poremećaj spavanja u značajnoj je mjeri povezan s povećanim rizikom od moždanog udara prema novijim istraživanjima. Rezultati velike internacionalne studije pokazuju kako je rizik od moždanog udara tri puta viši kod osoba koje premalo spavaju, više od dva puta veći u odnosu na one koji previše spavaju te 2-3 puta viši kod onih sa simptomima […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?