Fibrilacija atrija ili supraventrikularna tahikardija?

Poštovani,

zadnjih 10-ak godina imam paroksizmalnu supraventrikularnu tahikardiju koja mi ne utječe na kvalitetu života i s kojom se dobro nosim (prosjek 2-3 epizode mjesečno po 30 sek do 1. minute trajanja) jer sam je uvijek uspješno zaustavljao Valsalvinim manevrom.
Bavim se sportom, fizički sam aktivan, ne pijem i ne pušim. (180cm, 77kg, 30 god)

Učinio sam prije par dana UZV srca koji je uredan.

Također, nosio sam 24 sata EKG holter nakon čega mi je liječnik dao dijagnozu paroksizmalna fibrilacija atrija što me uplašilo.
Je li moguće da je SVT “napredovala” u fibrilaciju atrija?

Može li se išta zaustaviti na način kako ja zaustavljam SVT (puhanjem kroz začepljeni nos, naprezanjem kao pred nuždu, umivanjem hladnom vodom itd.)? Nadam se da se radi o pogrešnoj dijagnozi i da je to zapravo SVT.

Trebam li obaviti dodatne pretrage?

Hvala na odgovoru.

S poštovanjem!

19.4.2019

Odgovara

Prof.dr.sc. Josip Vincelj dr.med.

Poštovani,

isti postupci se koriste za zaustavljanje PSVT kao i za fibrilaciju atrija. Moguće je da  PSVT (SVT) prijeđe u fibrilaciju atrija. Dosta često kod istog bolesnika dijagnostičkim pretragama možemo ustanoviti obje aritmije u različito vrijeme. Obje aritmije spadaju u supraventrikulske poremećaje srčanog ritma, liječenje je medikamentno ili nefarmakološko liječenje radiofrekventna ablacija ili krioablacija tj. izolacija plućnih vena. U slučaju da ne vjerujete nalazu koji ste spomenuli možete zatražiti drugo mišljenje kod drugog kardiologa jeli se radi o FA ili o SVT. Može se napraviti još jedan kontrolni Holter EKG.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Je li moj EKG uredan?

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Mogu li preživjeti bez amputacije noge?

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]