Sistemska bolest

“Postovani! Imam 34god. Od 2002.god bolujem od sistemske bolesti ankilozantnog spondilitisa(HLAB27+) u blazem obliku. Redovito se kontroliram kod reumatologa. Od lijekova koristim ibuprofen po potrebi. Od listopada mi se po rukama,trbuhu i ledjima povremeno pojavljuje osip sa plikovima koji uzasno svrbi,ali kako dodje tako i ode. Dr. je rekla da je to kronicna urticaria. Alergisko testiranje neg.Ono sto me zabrinjava jesu moji trenutni imunoloski nalazi(crp i svi ostali nalazi su uredni).ANA mi je oduvijek pozitivan,a sada je negativan.Medjutim na zadnjem nalazu mi je povisen i dsDNA 24(neg do 15). Guglajuci po internetu sam vidjela da to ima veze sa lupusom,kao i osip po tijelu(napominjem da ga nemam na licu), i to me jako zabrinulo.Da li je moguce da su mi ta antitijela povisena zbog moje osnovne bolesti ili je u pitanju lupus? Jako cu vam biti zahvalna na odgovoru. Kod reumatologa sam narucena 30.06. I jako mi je tesko do tada biti u neizvijesnosti. Hvala Lp”

13.6.2016

Odgovara

prim. Ivan Sunara dr. med., spec. fizikalne medicine i rehabilitacije

Postovana,

hvala Vam na postavljenom pitanju.

Navedeno protutjelo (anti-ds DNA) se pojavljuje kod vecne bolesnika sa SLE-om, cca oko 70%. No, isto tako se mora jasno naglasiti da jedno pozitivno protutjelo ne cini dijagnozu, naime da bi se postavila dijagnoza na SLE mora postojati vise ispunjenih kriterija. U kriterije se, izmedu ostaloga, ubrajaju, osip, zahvacenost bubrega i drugih organa kao pluca, srce, promijene u krvnoj slici, te pozitivna protutjela (ANA, anti-ds DNA, anti-Sm, antifosfolipidna protutjela (aPLs), niska razina serumskog komplementa (C3 i/ili C4 i/ili CH50)).

Stoga, je jako tesko reci da imate dijagnozu SLE-a u ovom trenutku. Treba detaljna obrada da bi se navedena dijagnoza postavila ili iskljucila. No, ukoliko je samo pozitivno navedeno protutjelo, a bez ostalih simptoma/kriterija SLE-a tada dijagnozu SLE-a nemate.

Lijepi pozdrav,

Ivan Sunara, dr.med.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Alzheimerova bolest

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

EKG

Imam nalaz holtera EKG-a – možete li mi reći svoje mišljenje?

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija

ACNES – 4. dio

Liječenje ACNES-a – nastavak. Lijekovi kao što su paracetomol i nesteroidni protuupalni lijekovi (ibuprofen, naproxen) koji se koriste kod akutnog bola i većine drugih bolnih stanja ovdje nisu pokazali veliku učinkovitost. Lijekovi kao antikonvulzivi (gabapentin), antidepresivi (amitriptylin, duloksetin) koje koristimo kod neuropatske boli, kao i lokalna terapija koju koristimo kod neuropatkse boli kao lidokain flaster […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

ACNES – 3. dio

Liječenje ACNES-a. ACNES (Sindrom uklještenja prednjeg kožnog živca) se može dijagnosticirati primjenom lokalne injekcije anestetika u kanal u ravnom trbušnom mišiću gdje prolazi zahvaćeni kožni živac. Injekcija lokalnog anestetika blokira osjet u živcu, ali se pretpostavlja i da smanjuje pritisak u kanalu koji uzrokuje uklještenje živca. Studije su potvrdile pozitivan učinak lokalne injekcije anestetika kod […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

RTG križa – molim pojašnjenje nalaza

Fizikalna medicina i rehabilitacija

ACNES – 2. dio

Simptomi koji se javljaju kod ACNES-a? Simptomi ACNES-a mogu biti akutni ili dugotrajni. Bol se opisuje kao lokalizirana, tupa i kao osjećaj pečenja. Bol se može pogoršati prilikom aktivnosti, npr. kada se bolesnik okreće ili saginje. Odmaranje može pomoći u smanjenju intenziteta bola. Bol se obično javlja kod mlađih ljudi i obično započinje noću. Bolesnici […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

ACNES – 1. dio

Što je ACNES ? Sindrom uklještenja prednjeg kožnog živca (Anterior cutaneous nerve entrapment syndrome – ACNES) je stanje koje može uzrokovati dugotrajnu bol u području trbuha. Može se pojaviti kada su završne grane donjih međurebrenih živaca pritisnute u području trbušnih mišića. ACNES se očituje kao intenzivna lokalizirana neuropatska bol. Budući da se radi o rijetkom […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 4. dio

Liječenje. Buprenorfin (djelomično se veže za opioidne receptore, a djelomično ih blokira), je korišten kao analgetik, a u kombinaciji s naloksonom (antidot za opioide) pri liječenje ovisnost. Postoji mogućnost da bi i rotacija na ovaj lijek mogla smanjiti bolnu osjetljivost uzrokovanu nekim drugi opioidom, no dugoročni učinci su još uvijek nejasni. Zaključak. Hiperalgezija je pojačan […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 3. dio

Možemo li predvidjeti razvoj ovog stanja? Još ne možemo pouzdano predvidjeti hoće li netko razviti osjetljivost uzrokovanu opioidima ili ne. Postoje genetski i okolišni čimbenici koji igraju bitnu ulogu u razvoju ovog stanja. Kod nekih bolesnika je potrebna dugotrajna izloženost opioidima, dok kod drugih ide jako brzo, čak i kroz nekoliko dana. Za razvoj ovog […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

HLA nalaz – molil da mi očitate nalaze