Abnormalnosti u radu srca

Poštovani,

Imam 28 godina, 2 carska reza. Prvi prije 4 i pol godine, drugi prije nepune 2 godine. Sada sam ponovno trudna, u 4. mjesecu.
Moj problem koji me muči još od prije je ubrzan puls. Radila sam nekoliko holtera.
Prilikom ustajanja puls mi se jako poveća, na holteru je zabilježeno +40 otkucaja u prvih par minuta tijekom ustajanja, ne svaki put, najčešće ujutro kod ustajanja iz kreveta. Puls se smanji prilikom promjene položaja u sjedeći.
Radila sam nekoliko EKG-a i svi su uredni sa sinusnom tahikardijom za koju kažu da je benigna, prosječnog pulsa 80. Zanemariv broj SVES i VES.
Zadnji holter EKG je bio jučer. Prosječan puls je 92, sinusna tahikardija, ubrzan puls kod ustajanja što sliči na POTS sindrom, ali doktor kaže da će se to smanjiti povećanjem kondicije nakon poroda. I da su u trudnoći sve tegobe malo izraženije. Holter tlaka: isto skinut jučer, prosječan tlak 106/65, danju 109/67, u snu 98/59.

1. Mene zanima vezano za zadnji holter EKG-a. Na nalazu piše Heartrate: min HR:54, max HR: 187, prosjek: 92, tahycardia: 154. Sinus Rythm: Min HR: 54, max HR: 155 VES 9, SVES 3. Koji je maksimalni puls? 155 ili 187? Doktor je također napisao 155 kao maksimalnu vrijednost. Ne znam da li mu je nešto promaklo ili je holter neispravan pa je krivo zabilježio.
2. Također me zanima vezano za holter tlaka: tlak je inače nižih vrijednosti, ali mi je u jednom trenutku bio 131/114, doktor nije tome pridavao pažnju. Trebali me to brinuti s obzirom da sam trudna? Zašto mi je tlak tako skočio? Još me više brine što se približio sistoličkom.
UZV srca: sve strukture, svi anatomski odnosi, sve dimenzije i svi hemodimamski parametri su uredni.
Ergometrija: uredan nalaz s normalnom kardiorespiratornom sposobnošću i naravno urednom koronarnom pričuvom. Zaključak: Distonia neurovegetativa i sinus tahycardia.
3. Da li mi je srce zdravo?
Prošla sam sve pretrage nekoliko puta i osjećam se neshvaćeno, u strahu sam pogotovo jer sam s dvoje male djece.
4. Imam li razloga za brigu?
5. Mogu li tilt-up test raditi u trudnoći?

Hvala Vam od srca na dragocjenom vremenu i isprike za tako dugi post. Nadam se da sam s obzirom na opsežnost sve dobro objasnila.

27.12.2019

Odgovara

Prof.dr.sc. Josip Vincelj dr.med.

Poštovana,

Rezultati učinjenih pretraga pokazuju da je Vaše srce zdravo. UZV srca i ergometrija su u granicama normale. Mali broj ekstrasistola na Holter EKG-u i povremeno ubrzani srčani ritam također nije ništa zabrinjavajuće i zbog toga nije potrebna terapija. Vidio sam da su nalazi krvne slike i nalazi hormona štitnjače u granicama normale, što je također dobro.

Nemate razloga za zabrinutost. Također nema potrebe za “Tilt table” testom jer on se radi u slučaju dijagnostike nesvjestica tj. sinkopa.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Alzheimerova bolest

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Srce

UZV srca – što možete reći o mom nalazu?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Je li moj EKG uredan?

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Mogu li preživjeti bez amputacije noge?

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]