ASD

Zdravo, molila bih da mi odgovorite jako me brine ovo. Imam 21 godinu, trenutno sam u 6 mesecu trudnoce i bila sam kod kardiologa nalaz je sledeci. LP-30,AO ko-26, iVS-9,ZZ-9,LK-EDD-48,DK-21,EF-55% SIMPSON BP Leva pretkomora normalne velicine u AP dijametru bez stranog sadrzaja u lumenu i SEK. MV-kuspisi blago fibrodegenerativno promenjeni uz MR 1+. Transmitalni protok profila 1.0/0.6. LK-normalbog oblika i velicine ocuvane sistolne i dijastolne funkcije bez regionalne asinergije.Ao normalnih dimenzija u koenu i asc delu.Av trivelarna,ocuvane separacije,Vmax-1.2m/sec.DK urednog eho utiska,stalno PA 20,Vmax1.1m/sec.PR u tragu, TR trag. Perikard ne raslojeva. U predelu IAS stice se utisak postojanja otvora promera oko 7mm sa L-D santom. Imam povisen pritisak i sinusnu tahikardiju. Zabrinuta sam, hvala vam na odgovoru.

14.8.2017

Odgovara

Prof.dr.sc. Josip Vincelj dr.med.

Poštovana,

U Vašem slučaju potrebno je dodatnim dijagnostičkim pretragama isključiti ili potvrditi sumnju na atrijski septumski defekt (ASD). U slučaju postojanja ASD-a i L-D skretanja krvi tj. L-D šanta, potrebno je kvantificirati veličinu šanta. Prema nalazu UZV srca koji je učinjen, za sada nema opterećenja desnog srca pa prema tome šant nije značajan. 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Možet eli mi očitati nalaz – MSCT koronarografija

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Ubrzana srčana frekvencija – treba li se zabrinuti?

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]