Bol u grudima

Poštovani,

Imam 23 godine, žensko sam. Visoka 165 cm i imam 57 kg. Prije 5 mjeseci sam dobila prvi napad panike (kako kažu doktori) i tu noć bila u hitnoj gdje su mi radili EKG (bez naznaka predinfarkta) sa 150 otkucaja u minuti. Dobila sam Diazepam i smirila se. Poslije toga sam radila KKS koja je pokazala mali pad željeza, te hormone štitne žlijezde koji su bili u normalnim parametrima. Rađen je i UZV srca i to je bilo uredno. Pritisak je uglavnom 115/75 otprilike.
Svi nalazi su bili uredni (glukoza, trigliceridi, holesterol i ostalo..) Jedino što imam problem sa kratkim dahom konstantno. Tada sam dobila sam uputu neuropsihijatru gdje mi je dijagnostikovana panična aksioznost.

Od tada pijem Paroksetin od 10 mg i misar 0, 25 i od tada se više nisu javljali jači napadi panike, samo neki blaži simptomi kao znojenje dlanova, glavobolja, trnci u rukama, vilici i sl.ali ja se uvijek plašim da se neće ponovo desiti i konstatno imam taj strah i tegobu ili da nema neki problem koji će dovesti do srčanog udara. Ponekad osjećam bol u grudima, a na momenat samo probadanje nožem koje traje 2 sekunde max. Ponekad pri ‘osluškivanju tijela’ čujem i preskakanje srca.
Da li je on moguć u ovakvim parametrima? Obzirom da su ovi nalazi i pretrage koje sam radila bili u redu.
Da li ima nešto što još moram kontorlisati, da bi se uvjerila?
Ii da li je moguć ikakav udar od samog stresa na zdrav organizam?
Izvinite na ovolikim pitanjima, al obzirom na trenutnu situaciju Covid-19, vi ste mi jedina nada. Unaprijed hvala.

25.6.2020

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovana,
Tjeskoba i napadi panike se često manifestiraju organskim simptomima. Važno je da imate podršku psihijatra koji vam uz medikamentoznu terapiju i psihoterapijskim razogovorima može pomoći.
S vremenom će vaši simptomi iščeznuti. Ne morate se bojati infarkta miokarda jer ste mladi i nemate rizičnih čimbenika. Niste naveli da li pušite (ako pušite svakako prestanite).
Ukoliko postoji manjak željeza potrebno ga je nadoknaditi, pa zamolite svog obiteljskog liječnika da vam propiše odgovarajuću terapiju.
Pozdrav

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

trnci

Različiti simptomi – je li ovo nešto ozbiljno?

Simptomi

Što uzrokuje dvoslike?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Dvoslike ili diplopije predstavljaju duplu sliku jednog predmeta. Dvostruki vid obično je privremeni problem, ali može biti i znak ozbiljnijih zdravstvenih problema. Gotovo 90% slučajeva dvostrukog vida je privremeno i nema dugoročnih ili ozbiljnih posljedica za zdravlje. Ali dvoslik  mogu smanjiti percepciju dubine, otežavajući vožnju ili hodanje. Postoje dvije vrste dvoslika: monokularne i binokularne. Jednostavnim testom […]

Simptomi

Rotavirusna infekcija kod djece

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Rotavirus je najčešći uzročnik akutnog gastroenteritisa kod djece, a javlja se pretežno u zimskim mjesecima. Infekcija rotavirusom može uzrokovati učestale i obilne vodenaste stolice, opetovano povraćanje i vrućicu, što kod djece može dovesti do najčešće komplikacije – dehidracije. Kako se dijete zarazi rotavirusom? Virusi uzrokuju 70% svih akutnih proljeva kod djece, a najčešći među njima […]

Znakovi

Koji su znakovi multiple skleroze?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Multipla skleroza je progresivna, imunološka bolest središnjeg živčanog sustava. Imunološki sustav osoba pogođenih s multiplom sklerozom oštećuje zaštitnu mijelinsku ovojnicu živčanih stanica, što dovodi do promjena u funkcioniranju  mozga i leđne moždine. Multipla skleroza je bolest s različitim simptomima koji mogu varirati u intenzitetu. Znakovi i simptomi vrlo se razlikuju od osobe do osobe  i ovise o težini […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Šta znači početna ateroskleroza aorte?

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije SMJERNICE EUROPSKOG KARDIOLOŠKOG DRUŠTVA PREPORUČUJU „FA-CARE“ PRISTUP U UPRAVLJANJU FIBRILACIJOM ATRIJA Upravljanjem fibrilacijom atrija (FA) primjenjuje se princip „bolesnik u središtu“. Svim bolesnicima treba pružiti odgovarajuću zdravstvenu skrb, a u tu svrhu smjernice Europskog kardiološkog društva preporučuju „FA-CARE“ program. Kratica CARE označava:C (engl. comorbidity) = upravljanje komorbiditetima i rizičnim čimbenicima […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Fibrilacija atrija (FA) je poremećaj srčanog ritma do kojeg dolazi zbog pojave abnormalnih električnih signala u pretklijetkama srca. FA je jedan od češćih oblika poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. U rjeđim slučajevima se pojavljuje i kod mlađih osoba. Simptomi koje FA uzrokuje su različiti kod pojedinih bolesnika i variraju svojom učestalošću i intenzitetom. […]

Kardiologija

U zadnje vrijeme imam problem s disanjem – što mi se događa?

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kod starijih bolesnika većinom su prisutni različiti komorbiditeti, najčešće arterijska hipertenzija, šećerna bolest, koronarna bolest, zatajivanje bubrega, slabokrvnost. Često su prisutna i druga patološka stanja koja smanjuju toleranciju starijih osoba prema lijekovima i češćem razvoju nuspojava: opća slabost, kaheksija, kognitivne smetnje. Prema ESC smjernicama liječenje bolesnika sa zatajivanjem srca (ZS) uz smanjenu ejekcijsku frakciju lijeve […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]