Rotavirus je najčešći uzročnik akutnog gastroenteritisa kod djece, a javlja se pretežno u zimskim mjesecima. Infekcija rotavirusom može uzrokovati učestale i obilne vodenaste stolice, opetovano povraćanje i vrućicu, što kod djece može dovesti do najčešće komplikacije – dehidracije.

Kako se dijete zarazi rotavirusom?

Virusi uzrokuju 70% svih akutnih proljeva kod djece, a najčešći među njima je rotavirus. Rotavirusi uzrokuju teži oblik akutnog proljeva nego većina drugih patogena. Jedini izvor infekcije je zaražen čovjek, a bolest se prenosi feko-oralno, dakle prljavim rukama ili posredno preko kontaminiranih predmeta. U stolici oboljelog virus se u velikim količinama izlučuje kroz 10ak dana od početka bolesti. Bolest se lako se širi jer je za prijenos infekcije potrebna jako mala količina virusa, a k tome rotavirus može dugo preživjeti na neživim površinama – danima i tjednima. Zato virus često uzrokuje manje epidemije u dječjim kolektivima i na bolničkim odjelima.

Klinička slika

Inkubacija (period od ulaska virusa u organizam do razvoja kliničke slike) najčešće traje 1-2 dana. Bolest obično počinje mučninom, povraćanjem, vrućicom i bolovima u trbuhu, a zatim se javljaju obilne, vodenaste i smrdljive stolice. Obično se svi simptomi osim proljeva povlače kroz 2-3 dana, a proljevaste stolice mogu trajati i dulje od tjedan dana. Bolest je kod djece mlađe od 3 mjeseca obično blažeg tijeka jer je kod njih još uvijek značajna razina majčinih protutijela stečenih u trudnoći. Najveći rizik za teži oblik bolesti imaju djeca u dobi od 4-24 mjeseca.

Kako se bolest dijagnosticira?

Dijagnoza rotavirusne infekcije može se pretpostaviti na temelju simptoma, ali i drugi virusi i bakterije mogu uzrokovati sličnu kliničku sliku, te se po potrebi dijagnoza može potvrditi dokazom virusa u uzorku stolice.

Pristup liječenju i procjena težine stanja

Glavni je cilj kod liječenja rotavirusne infekcije nadoknaditi izgubljenu tekućinu. Roditelji moraju biti svjesni opasnosti dehidracije uslijed velikih gubitaka tekućine povraćanjem, proljevom i zbog vrućice. Iako broj stolica može biti velik (više od 10-15 u jednom danu), procjena težine stanja ne temelji se na broju niti volumenu stolica, već na procjeni stupnja dehidracije djeteta.

Kako se provodi rehidracija kod kuće?

Dijete koje je dobrog općeg stanja, normalno mokri, pije tekućinu i ne povraća, može se početno rehidrirati kod kuće. Preporuča se davati oralne rehidracijske otopine (ORS) koje nadoknađuju vodu, glukozu i elektrolite. Za svaku proljevastu stolicu djetetu mlađem od 2 godine treba dati 50-100 mL tekućine, a djetetu od 2-10 godina dodatnih 100-200 mL tekućine. Ako je dijete povratilo, treba prekinuti unos tekućine na usta kroz 10-20 minuta i onda pokušati ponovo u malim, učestalim obrocima (jedna žličica svakih 1-2 minute). Za dojenčad koja su isključivo dojena preporuča se nastaviti podoje čim češće. Važno je prepoznati simptome dehidracije: žeđanje, suhe usne i jezik, kolnulost, pospanost, iritabilnost, plač bez suza, smanjeno mokrenje, bljedilo, oči koje izgledaju upalo, uvučena velika fontanela kod dojenčeta. Dijete koje je teže dehidrirano treba biti hospitalizirano i rehidrirano intravenskim putem (infuzijom).

Kada dijete može ponovo u vrtić?

Obzirom da se virus izrazito lako širi među djecom, dijete koje ima akutni proljev ne smije pohađati kolektiv. Virus se stolicom izlučuje ukupno 10-12 dana. Dijete mora biti 48 sati bez simptoma da bi moglo ponovo u vrtić ili u školu.

Prognoza

Gotovo svako dijete koje nije cijepljeno protiv rotavirusa preboljet će bar jednu rotavirusnu infekciju do navršene 5. godine života. Obzirom da postoji veliki broj različitih sojeva rotavirusa, svaki se čovjek u životu može više puta zaraziti ovim virusom. Najtežu kliničku sliku daje prva infekcija, a sljedeće su epizode uglavnom blažeg kliničkog tijeka.

Može li se rotavirusna infekcija spriječiti?

Dokazano je da isključivo dojenje kroz prvih 4-6 mjeseci smanjuje rizik za teški oblik akutnih proljeva u prvoj godini života. Kod djeteta s akutnim proljevom treba paziti na higijenu kod presvlačenja pelena, redovito prati ruke, te dezinficirati kvake, stolove, igračke i druge površine koje dijete dodiruje. Obzirom da je unatoč svim mjerama opreza širenje infekcije teško spriječiti, stručna pedijatrijska društva preporučuju kod djece primjenu cjepiva protiv rotavirusa. Cjepivo se daje kao oralna vakcina (tekućina koju dijete popije), u 2 ili 3 doze, najkasnije do navršenih 6 mjeseci života. Pokazalo se da je cjepivo učinkovito, sprječava rotavirusnu infekciju kod oko 80% djece koja dođu u kontakt s virusom, a kod više od 90% njih sprječava razvoj teže kliničke slike i potrebu bolničkog liječenja.