Asimptomatski poremećaji srčanog ritma

Kod nekih bolesnika s aritmijama ne moraju se javljati nikakvi simptomi, pa i kod opasnijih oblika aritmija kao što su kratkotrajna ventrikularna tahikardija, supraventrikularna tahikardija, fibrilacija i undulacija atrija.

Doživljaj bolesnika koji imaju poremećaje srčanog ritma (aritmije) je veoma različit. Dok neki osjećaju već kratkotrajne benigne oblike aritmija ili svaki preuranjeni srčani impuls, drugi ne osjećaju niti izrazito brze, dugotrajne aritmije. Kod simptomatskih oblika aritmija bolesnici najčešće navode osjećaj lupanja ili preskakanja srca i sve ovakve simptome nazivamo palpitacije. Nekad bolesnici opisuju i druge simptome povezane s aritmijama: umor, zaduha, kratkoća daha, nelagoda u grudima, vrtoglavica, sinkopa. Međutim, kod nekih bolesnika s aritmijama ne moraju se javljati nikakvi simptomi, pa i kod opasnijih oblika aritmija kao što su kratkotrajna ventrikularna tahikardija, supraventrikularna tahikardija, fibrilacija i undulacija atrija. Na žalost, navedeni poremećaji srčanog ritma, ukoliko se na vrijeme ne prepoznaju mogu dovesti do ozbiljnih i fatalnih posljedica: moždanog udara (fibrilacija atrija), iznenadne srčane smrti (ventrikularna tahikardija), oštećenja funkcije lijeve klijete (svi oblici dugotrajnih ili ponavljajućih brzih aritmija). Stoga prisustvo ili odsustvo simptoma nije mjerilo početka liječenja nekog poremećaja srčanog ritma. Ovakvi asimptomatski oblici aritmija se većinom slučajno otkriju: auskultacijom srca, snimanjem elektrokardiograma zbog neke druge indikacije.

Nije rijetko da isti bolesnik s određenom aritmijom nekad osjeća simptome, a povremeno ih nema. Više je čimbenika koji mogu utjecati na pojavu simptoma kod pojedinih aritmija: vrsta aritmije i njezino porijeklo, odnosno uzrok; prisustvo drugih srčanožilnih poremećaja ili bolesti koje dovode do oštećenja srčane funkcije. Simptomi će se obično javiti kod brzih poremećaja ritma jer oni mogu dovesti do hemodinamskih poremećaja koji uzrokuju pojavu vrtoglavica, omaglica, sinkope. Primjećuje se da češće stariji bolesnici koji imaju aritmije ne moraju osjećati simptome. Većina aritmija se javlja zbog bolesti srca, ali mogu nastati i u strukturno zdravom srcu zbog vanjskih čimbenika (hormonalnog, elektrolitskog disbalansa…), nadražaja autonomnog živčanog sustava. Osim poremećaja ritma, postoje i poremećaji provođenja srčanih impulsa koji uzrokuju različite oblike bradiaritmija, srčanih blokova koji također kod nekih bolesnika ne uzrokuju simptome.  Neki srčani blokovi kao na primjer AV blok I stupnja, AV blok II stupnja Mobitz I mogu se javiti u zdravih osoba, osobito sportaša koji nemaju nikakvih simptoma i ne zahtijevaju liječenje, niti prekid sportskih aktivnosti. Pauze u radu srca do 3 sekunde u većine bolesnika ne uzroku simptome. Kod duljih srčanih pauza, osobito praćenih simptomima (omaglice, vrtoglavice, kolapsi, sinkope), preporučuje se ugradnja elektrostimulatora srca koji preuzima ulogu predvodnika srčanog rada.

Kad se kod bolesnika ustanovi aritmija, neovisno koji njezin oblik, i ako bolesnik ne osjeća simptome, nije rijetko  da bolesnik razvije tjeskobu, strah, pojačanu brigu za svoje zdravlje. Veoma je važno, neovisno o kojem tipu aritmije se radi, bolesnika u potpunosti informirati o njegovoj bolesti, o terapijskim mogućnostima (rizicima, nuspojavama), o promjenama životnih navika kako bi se reducirali rizični čimbenici i poboljšali terapijski ishodi, te o uspjehu liječenja. Edukacija bolesnika o bolesti je osnova uspješnog liječenja, neovisno o pridruženim simptomima. U liječenju aritmija kardiolog zajedno s bolesnikom donosi odluke o njegovom liječenju.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Disekcija aorte

Marfanov sindrom

Marfanov sindrom je nasljedna bolest vezivnog tkiva koja se može očitovati poremećajima raznih organa i organskih sustava, a najčešće su zahvaćeni koštano zglobni sustav, srce i krvne žile, te oči. Ovu bolest nije moguće izliječiti, ali suvremenim pristupom u praćenju i liječenju poboljšana je kvaliteta života ovih bolesnika, a očekivani životni vijek usporediv je s […]

24-satni holter srca

24h holter srca – je li uredan nalaz?

Arterijski tlak

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Alzheimerova bolest

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Aritmija

Reakcija pulsa i tlaka – trebam li se zabrinuti?

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Rtg srca i pluća

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Rtg srca i pluća – možete li mi protumačiti nalaz?

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]