Bol u prsima

Postovani doktore molila bih vas za pomoc.vec godinama patim od bolova u prsima(pritisak,probadanje,preskakanje srca)uzrok nikada nije pronaden obavila sam vise puta uvz srca,ergometriju,holter ekg,hormone stitnjace i uvjek je sve bilo u redu.jedino sam uocila odstupanja kolesterola na nalazu iz 2011g.kolesterol 4.56(1.2),ldl 3.01(<3),triglicerid 2.09.danas sam ponovila nalaze i oni glase kolesterol 4.8,hdl 0.7,ldl 3.2,trigliceridi 2.zanima me dali je tako nizak hdl opasan i dali je moglo doci do ateroskleroze?hvala

6.12.2016

Odgovara

Prof.dr.sc. Josip Vincelj dr.med.

Poštovana,

Vrijednosti masnoća u krvi nisu zabrinjavajuće. Blaže je povišeni LDL kolesterol i trigliceridi, a HDL kolesterol tzv. zaštitni kolestreol je nešto nižih vrijednosti. Za takvu hiperlipidemiju nije potrebno uzimati lijekova za snižavanje masnoća u krvi. Treba se pridržavati dijetalne prehrane i provoditi svakodnevnu tjelesnu aktivnost i time možete regulirati masnoće u krvi. Nalazi učinjenih pretraga su u granicama normale, tako da se može zaključiti da sada nemate  srčanu bolest. Proces ateroskleroze nije moguće spriječiti, ali ga možemo usporiti ako eliminiramo čimbenike rizika na koje možemo utjecati. Čimbenici rizika su dobro poznati: pušenje duhanskih proizvoda, prekomjerna tjelesna težina, hiperlipidemija, šećerna bolest, povišeni krvni tlak i fizička neaktivnost. Vi će te sada vidjeti koje čimbenike rizika imate i koje treba ukloniti.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Je li moj EKG uredan?

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Mogu li preživjeti bez amputacije noge?