Čudan osjećaj preskakanja srca

Poštovani,

možete li mi objasniti nalaze ergometrije i holtera EKG-a? Ženska sam osoba, 22 godine, visoka 176 cm i teška 68 kg.

Holter: tijekom snimanja zabilježeno je 110 913 QRS kompleksa/21:46 h.
Srčanom akcijom je vodio sinusno ritam, frekvencija se kretala od 52/min u 02:18 do 165/min u 08:58 h, prosječno 92/min. Od ventrikularnih poremećaja ritma zabilježeno je 3 pojedinačne VES, jedna je nadoknadna. Od supraventrikularnih poremećaja ritma zabilježeno je 1390 SVES.
Nije zabilježeno smetnji provođenja. Nije zabilježeno značajnih ST-T promjena.

Ergometrija:
Procjena kard. sposobnosti: potrošnja kisika očekivana: 2,4 l/min postignuta 1,8 l/min. 75% očekivanog.
Puls: u mirovanju 108,- očekivani 198. 6 min poslije opterećenja 112/min postignuti maksimum 184/ min. 93% očekivanoga.
Tlak: mirovanje 120/90. Max u opterećenju 150/90, 6 min poslije opterećenja 110/85.
Dvostruki produkt: RRxP/1000:28 MET 7,7
Elektrokardiogram: poremećaja ritma nema
Smetnje provođenja nema
Trajanje testa 7 min (prekid u 1. min 3 program)
Razlozi prekida puls
Zaključak: NYHA : I
FAI ne postoji
Integrirani funkcijski kardiovaskularni kapacitet 75% (redukcija za 25%)
Test koronarne rezerve negativan
Povećati fizičku aktivnost

UZV sam radila 2 puta privatno i jednom normalno – rečeno da je apsolutno sve u redu.
Hormone štitnjače sam provjerila ove godine u 2. mjesecu, sve je bilo normalno.

Nakon holtera mi nije dana niti jedna terapija, a velik je broj ekstrasistola pa se brinem.
Pretrage sam radila radi boli u prsima, za koju mi je nakon niza pretraga – svih nabrojanih ovdje, RTG pluća i srca više puta, krvne slike, RTG prsne kosti i kralježnice – sve je bilo dobro, rečeno da je kostohondritis.
Ali tu su krenuli moji napadi panike i povećana anksioznost oko straha od smrti. Već tjedan dana mi se dešava da osjećam preskakanja. Pošto mi je povećana anksioznost, često mjerim tlak te tlakomjer često pokazuje aritmije koje kad vidim, jako se uplašim jer se čudno osjećam.
Ergometriju sam radila u 11. mjesecu, holter u 7., a UZV srca krajem 9 mjeseca zadnji. Zanima me da li se stanje moglo vise pogoršati pa da stalno imam osjećaj preskakanja i kao da ostajem bez daha? Ili je moguće da je anksioznost tu najveći problem?
Jako me strah smrti, pogotovo sam u strahu da će srce stati, tj. da će doći do neke teške aritmije. Popila sam Normabel par dana već, nisam osjetila olakšanje.
Također, čim nešto radim (penjem se uz stepenice, malo duže nešto radim), postanem jako svjesna srca. Upisala sam jogu, ali pošto sam u strahu od srca i čim počne kucati jače, uhvati me strah da će se nešto desiti.

Molim Vas ako me možete savjetovati jer sam stvarno u strahu cijelo vrijeme.

27.12.2019

Odgovara

Prof.dr.sc. Josip Vincelj dr.med.

Poštovana,

Sigurno je da ankisoznost i panika imaju veliki doprinos Vašim poteškoćama. Prema nalazima koji su učinjeni (UZV srca, ergometrija, Holter EKG-a) sigurno je da nemate razloga za strah ili zabrinutost zbog srca, a pogotovo nema nikakvih razloga da imate strah od smrti zbog bolesti srca.

U dobi od 22 godine i s ovakvim nalazima možete biti mirni, baviti se svojim poslom i redovitom tjelesnom aktivnošću bez ograničenja. U dogovoru sa svojim liječnikom pozabavite se liječenjem ankisoznosti i napadima panike. Vjerujem da će Vaše poteškoće što se tiče srca tada nestati.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Je li moj EKG uredan?

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Mogu li preživjeti bez amputacije noge?

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]